Predsjednik Srbije i član Predsjedništva SNS-a Aleksandar Vučić izjavio je danas da sljedeća godina predstavlja odlučujuću godinu i da će SNS sljedeće godine biti na najvažnijem ispitu, jer će, kako je rekao, 2026. godine biti održani ubjedljivo najvažniji izbori u modernoj istoriji Srbije.

„Te, sljedeće 2026. godine, vi polažete najvažniji ispit. To će biti ubjedljivo najvažniji izbori u modernoj istoriji Srbije. Tada će se Srbija boriti za očuvanje svoje vojne neutralnosti, svoje nezavisnosti, svoje samostalnosti, svog puta u budućnost ili povratka u prošlost“, rekao je Vučić na skupu u Zrenjaninu povodom obilježavanja 17. godišnjice osnivanja SNS-a.

On je zahvalio i svim ljudima koji su učestvovali u osnivanju stranke i koji su mnogo ljubavi uložili u tu stranku.
Vučić je podsjetio da je u prethodnih 11 mjeseci izvršeno više od 800 napada na prostorije stranke i da je 29 prostorija potpuno uništeno ili spaljeno.
„Preko 800 napada. Zamislite kakva je to kontradikcija kada oni idu po svijetu i govore ‘u Srbiji diktatura, autokratija, autoritarni režim’. A 800 puta rušite i napadajte prostorije baš te političke stranke koju za tako nešto optužujete. Koliko je to samo neozbiljno, neodgovorno i glupo što izgovarate“, rekao je Vučić.

Dodao je da su napadi na prostorije kod većine članova SNS-a izazivali revolt, želju za još većom borbom i želju da se pokaže koliko se voli stranka, a posebno kako i koliko se voli Srbija.

„Oni jednu stvar nikada neće razumjeti. Možete da uništite staklo. Možete da pišete i brišete, da radite šta god hoćete. Možete da uništavate stolove i stolice. Možete da razbijate kompjutere, uništavate telefone. Ali ne možete da otmete srce i dušu čovjeku koji voli svoju zemlju i koji je riješen da se za nju bori. I sjutradan su te prostorije punije. Sjutradan pokazujemo koliko volimo Srbiju. Sjutradan im pokažemo kako se Srbija brani i čuva na svakom koraku“, rekao je predsjednik Vučić.

Hrvatski Fond za finansiranje razgradnje radioaktivnog otpada i nekoliko medija u toj zemlji objavili su da je završeno rušenje osam skladišnih objekata u bivšoj kasarni JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Time je, kako navode, oslobođen prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.

Vijest je izazvala ozbiljnu zabrinutost stanovništva u pograničnom području između BiH i Hrvatske, ali i zabrinutost domaćih institucija, budući da projekat još nije prošao međunarodnu proceduru procjene uticaja na okoliš, što je obaveza po međunarodnim konvencijama, piše Buka portal.

BiH bez informacija, Hrvatska nije dostavila ni jedan dokument

U saopštenju Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) navodi se da Bosna i Hercegovina nije zvanično obaviještena o aktivnostima rušenja objekata, niti je dobila bilo kakve informacije o statusu i spremnosti Studije uticaja na okoliš.

„FMOIT nije zaprimio nikakvo obavještenje preko Ministarstva vanjskih poslova BiH od institucija Republike Hrvatske u vezi s rušenjem objekata na lokaciji Čerkezovac, niti ima zvanične informacije o Studiji uticaja na okoliš, kao ni o načinu na koji će ista biti dostupna javnosti BiH“, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su istakli da rušenje objekata ne može biti povezano s izgradnjom Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer projekat još nema potrebne dozvole za početak rada.

Takođe, BiH do sada nije dobila ni odgovor Hrvatske o tome da li su uvaženi prijedlozi koje je BiH dostavila tokom pripreme dokumenta o sadržaju Studije uticaja.

Kršenje ESPOO konvencije i isključenje BiH eksperata

Prema mišljenju Pravnog tima za Trgovsku goru, formalne konsultacije koje ne uzimaju u obzir primjedbe suprotne strane predstavljaju kršenje obaveza ESPOO konvencije, kojom se uređuje prekogranična zaštita okoliša.

FMOIT ističe da Hrvatska i dalje odbija da u istraživanja lokacije uključi stručnjake iz BiH, iako bi zajednički rad bio nužan s obzirom na to da se radi o području složene geološke i hidrogeološke građe, kroz koje protiče rijeka Una – prirodna granica i izvor pitke vode za veliki broj naselja.

„Dosadašnja istraživanja ukazuju da se radi o vrlo kompleksnom i nestabilnom terenu. Bez zajedničkog rada eksperata sa obje strane granice nije moguće objektivno procijeniti podobnost lokacije Čerkezovac za odlaganje radioaktivnog otpada“, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo podsjeća da Hrvatska nije zatražila nijedan dokument od BiH relevantan za izradu Studije – ni o zaštiti izvorišta pitke vode, ni o prisustvu mina, ni o planovima razvoja na pograničnom području.

FMOIT: Projekat se vodi netransparentno

Federalno ministarstvo, zajedno s entitetskim i državnim institucijama, nastavlja pratiti situaciju i provoditi vlastita istraživanja.
Za tu svrhu već je izdvojeno skoro milion maraka od strane Vlade Federacije BiH i Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
U istraživanja su uključeni Zavod za hidrometeorologiju, Zavod za geologiju, Zavod za javno zdravstvo, Zavod za agropedologiju i Agencija za vode rijeke Save, koji bilježe tzv. „nulto stanje“ okoliša kako bi se pratile moguće promjene.

U saopštenju se navodi i zabrinutost zbog činjenice da je u Hrvatskoj donijet novi Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje otpada po hitnom postupku, čime se, kako se ističe, stvara utisak da je prioritet brzina, a ne bezbjednost ljudi i okoliša.

Ekološki aktivista iz Novog Grada Mario Crnković izjavio je za BUKU da je slučaj Trgovska gora postao „simbol licemjerstva evropske birokratije“ i da pokazuje kako čak i institucije Evropske unije mogu biti „taoci loših odluka i političkih interesa“.

„Slučaj Trgovska gora je klasičan primjer da i institucije u Hrvatskoj, koja je članica EU, mogu biti taoci loših ljudi i loših odluka. Često nas ubjeđuju da smo mi u BiH mjerna jedinica za loše prakse, pa se postavlja pitanje – da li i BiH sada treba da gura svoj otpad na granice? Možda su to nove prakse održivog razvoja koje nismo usvojili, ili je to čisto licemjerstvo prema zemlji kojoj treba ruka pomoći, a ne evropska radioaktivna burad uz rijeku koju pijemo“, izjavio je Crnković.

On je naglasio da su građevinski radovi na Trgovskoj gori čisto kršenje međunarodnih konvencija, a obrazloženja iz Hrvatske nazvao je tragikomičnim.
„Kažu – oni samo ruše objekte da bi gradili skladište za radioaktivni otpad, a ne jer ga već grade. I još dodaju ‘samo’. Da to BiH radi, imali bismo sankcija više nego Rusija. Očigledno postoje dupli aršini“, rekao je Crnković za BUKU.

Aktivista je podsjetio i da BiH ima dovoljno formalno-pravne osnove za pokretanje tužbi, ali da država još nije ispunila obaveze prema francuskoj advokatskoj kancelariji angažovanoj na slučaju.
„Ta pravna kuća, koja je ugovor potpisala prošle godine, još nije dobila ni marku. Da sam ja jedan od tih francuskih pravnika, prvo bih tužio BiH zbog nepoštivanja ugovora, a zatim i Hrvatsku“, dodao je Crnković.

On zaključuje da slučaj Trgovska gora prevazilazi lokalne okvire.

„Ovo nije samo priča o otpadu na granici dvije zemlje. Ovo je globalni test – da li se radioaktivni i drugi opasni otpadi mogu gurati na granice siromašnijih država, ili želimo nešto normalnije i poštenije ponašanje“, poručio je Mario Crnković.

Opštinski sud u Bjelovaru osudio je 59-godišnjeg V.Š. jer je počinio ekonomsko nasilja u porodici, što se prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici vodi kao prekršaj. Prema presudi, muškarac je 6. septembra 2024. godine u jutarnjim časovima došao u kuću u kojoj žive njegov sin i snaha s petoro maloljetne djece te im rekao da se moraju iseliti. Nakon toga im je, kako stoji u sudskom dokumentu, onemogućio normalno funkcionisanje domaćinstva tako da je isključio struju i zatvorio dovod vode.

Zbog takvog postupanja sud ga je proglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu od 550 evra, prenosi bjelovar.live. U svojoj odbrani 59-godišnjak je tvrdio da nije bio nasilan, već da je samo štitio vlastitu imovinu. Objasnio je kako mu sin i snaha kuću koriste bez naknade, ne plaćaju režije i pritom su, prema njegovim riječima, prouzrokovali znatnu materijalnu štetu.

“Kuću su koristili bez ikakve naknade, nisu plaćali režije i napravili su veliku materijalnu štetu. Zbog toga sam im u avgustu pismenim putem tražio da se isele iz moje kuće i dao im rok od mjesec dana da nađu drugi smještaj. Upozorio sam ih da ću isključiti struju i vodu ako se ne isele u tom roku”, izjavio je okrivljeni.

“Smatram da se nisam prema njima nasilnički ponašao, već sam samo branio svoju imovinu od njihove nezakonite upotrebe”, dodao je. Međutim, uprkos njegovim tvrdnjama i činjenici da je vlasnik nekretnine, sud je zaključio da je riječ o obliku ekonomskog nasilja te potvrdio kaznu.