Vukomanović tvrdi da vladajuća većina namjerno izbjegava raspravu o stanju u javnim preduzećima jer bi to razotkrilo kolaps sistema.

Poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanja Vukomanović, u intervjuu za Euronews ocijenila je niz aktuelnih političkih poteza vlasti kao opasne, neodgovorne i destabilizujuće – posebno u kontekstu osnivanja rezervnog sastava policije, manipulacija temom migranata i pokušaja izmjene Ustava Republike Srpske.

Govoreći o najavi formiranja rezervnog sastava policije, Vukomanović kaže da iza toga ne vidi stvarnu potrebu, već politički manevar čiji je cilj izazivanje straha i odvlačenje pažnje sa pravih problema.

-Razlozi koje vlast navodi za formiranje rezervnog sastava policije nisu novi – takve okolnosti su postojale i prethodnih godina. Međutim, odluka dolazi baš sada, u osjetljivom političkom trenutku, kada se očekuje presuda protiv Milorada Dodika, što izaziva sumnju da je riječ o političkom manevru. Ako se ova struktura zaista formira, postavlja se niz pitanja: koliko će koštati, ko će to finansirati, gdje će ljudi biti smješteni i koja će im biti uloga. Bez konkretnih odgovora, to više liči na prijetnju nego na ozbiljnu bezbjednosnu mjeru.

Vukomanović smatra da je tema migranata zloupotrijebljena u političke svrhe i da se plasira sa ciljem stvaranja panike u javnosti, bez ijednog konkretnog dokaza.

-Tema migranata iskorišćena je kao izgovor za širenje straha i optuživanje opozicije. Dodik se uhvatio za jednu izjavu o migracionim kretanjima na Balkanu i odmah je to iskoristio kao osnovu za spin, tvrdeći da će desetine hiljada migranata biti nasilno naseljene. Takve tvrdnje su potpuno neutemeljene. Umjesto da rješava problem odlaska ljudi i nedostatka radne snage, vlast se bavi izmišljanjem prijetnji koje ne postoje.

PDP je predložio zakon o podršci porodicama sa djecom, inspirisan rješenjima iz Srbije. Predviđa se značajna jednokratna i višegodišnja finansijska pomoć porodicama koje se odluče na proširenje.

-Predložili smo konkretan zakon koji bi porodicama davao stvarnu podršku, a ne samo deklarativnu. Po uzoru na Srbiju, predložili smo isplate od 8.000 KM za prvo dijete, 10.000 za drugo, i između 30.000 i 50.000 KM za treće i svako naredno dijete, isplaćeno u ratama tokom deset godina. To nije samo socijalna mjera – to je demografska i razvojna politika. Ako želimo da naša djeca ostanu ovdje, moramo im pružiti razlog za to.

Vukomanović tvrdi da vladajuća većina namjerno izbjegava raspravu o stanju u javnim preduzećima jer bi to razotkrilo kolaps sistema.

-Tražili smo posebnu sjednicu o poslovanju javnih preduzeća, ali već znamo da će vlast učiniti sve da dnevni red ne bude usvojen. Gubici u ‘Šumama Republike Srpske’, Elektroprivredi i drugim javnim sistemima su ogromni, a niko ne odgovara. To su sredstva građana – to je njihov novac, njihova imovina. Ako se krije istina o tome, znači da neko ima šta da sakrije.

Najave o promjeni Ustava Republike Srpske, prema mišljenju Tanje Vukomanović, nisu reformske, već opasne i politički krajnje neodgovorne.

-Mijenjati Ustav u ovom političkom momentu, bez jasnog konsenzusa, potpuno je neodgovorno i vodi nas u izolaciju. Postojeći Ustav Republike Srpske je međunarodno priznat i u funkciji je. Svaki pokušaj da se u ovom trenutku on mijenja više govori o političkom avanturizmu i želji da se skrene pažnja sa ekonomskog i demografskog sunovrat”.

Govoreći o pozivu predsjednika RS na dijalog, Vukomanović naglašava da on dolazi prekasno i bez iskrene namjere.

-Dijalog se vodi na početku, kada postoji prostor za rješenje, a ne kada su sve političke institucije zarobljene, podjele produbljene, a opozicija demonizovana. Dodik sada nudi dijalog samo zato što osjeća politički pritisak, a ne zato što iskreno želi dogovor. Naša ruka je bila pružena mnogo puta, ali nije bilo sluha. Danas, kada smo već duboko u krizi – teško je vratiti povjerenje.

Govoreći o radu gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, ističe da je on praktično onemogućen u obavljanju dužnosti zbog političkih blokada koje dolaze iz Skupštine grada.

-Stanivuković ima samo pola vlasti – sve ostalo drži skupštinska većina predvođena SNSD-om, koja sistematski blokira svaki pokušaj razvoja. Kapitalni projekti se ne realizuju, gradski budžet se guši, sve sa ciljem da se nanese politička šteta gradonačelniku. Umjesto da rade za dobrobit građana Banjaluke, oni je koriste kao poligon za političko nadmudrivanje. To nije odgovorno vođenje grada, to je politička sabotaža.

Gostujući u Dnevniku BHT1 uživo iz banjalučkog studija, Miloš Stanišić iz Bijeljine, član Predsjedništva Partije demokratskog progresa (PDP), govorio je o ključnim temama koje ovih dana izazivaju snažne reakcije u javnosti – od ideje formiranja rezervnog sastava policije Republike Srpske, preko inicijative za uvođenje vojnog roka u Srbiji, do problema sa presudom u slučaju slovenačkog “Vijadukta“.

Rezervni sastav policije – dobra ideja, ali neostvariva

Na pitanje o formiranju rezervnog sastava policije Republike Srpske, Stanišić je, kao bivši vojni akademac, istakao da podržava jačanje bezbjednosnih kapaciteta entiteta. Ipak, naglašava da je ideja neodrživa iz finansijskog ugla.

– Ako se država zadužuje da bi isplatila osnovna davanja poput penzija i plata, tada je uvođenje rezervnog sastava policije prilično neodgovorno. Lijepo zvuči, ali kada pogledate realne budžete i potrebe, jasno je da je to još jedno mrtvo slovo na papiru“, rekao je Stanišić.

Vojni rok – sredstvo vaspitanja, ne samo odbrane

Komentarišući inicijativu u Srbiji o vraćanju obaveznog vojnog roka, i mogućnost da se on odnosi i na mladiće s dvojnim državljanstvom, Stanišić je istakao vaspitnu dimenziju takve mjere.

– Današnja omladina raste uz rijalitije i društvene mreže. Vojni rok može biti način da se mladi nauče redu, radu i disciplini. Moj brat je služio vojsku i vratio se kao drugačiji čovjek. U tom uzrastu, vojna služba može oblikovati karakter, više nego kafane“, poručio je on.

Dodao je i da bi sistem morao omogućiti alternativu, poput civilne službe, i da bi rješenje moralo biti fleksibilno i dobro pripremljeno.

“Vijadukt“ – presuda se izbjegavala, kamate rastu svaki dan

Govoreći o sporu sa slovenačkim “Vijaduktom“, Stanišić je ocijenio da je slučaj simptom teškog sistemskog propadanja.

– Kamata dnevno iznosi preko 18.000 KM. To su milioni koji su mogli biti uloženi u razvoj. Najveći problem je što niko nije reagovao na vrijeme – rekao je i dodao da je ukupna vrijednost arbitražnih sporova koji “vise“ nad BiH i Republikom Srpskom premašila dvije milijarde KM“, upozorava Stanišić.

Odluka Ustavnog suda RS: licemjerna raspodjela PDV-a

Na pitanje o nedavnoj odluci Ustavnog suda RS da je smanjenje prihoda od PDV-a za gradove sa više od 100.000 stanovnika neustavno, Stanišić je rekao da je to bila “licemjerna mjera“ vladajuće strukture.

– Uzimate od Bijeljine i Banjaluke da biste dali nerazvijenima, bez ikakvog izvještaja o tome gdje su sredstva zaista završila“, poručio je, tražeći veću transparentnost i domaćinsko upravljanje budžetom.

Inicijativa za “vladu u sjeni“

Stanišić je govorio i o inicijativi za formiranje “vlade u sjeni“ koju je pokrenula Srpska demokratska stranka, a u kojoj će učestvovati i predstavnici PDP-a.

– Još nismo izašli s imenima jer ozbiljno pristupamo ovom projektu. Želimo okupiti kvalitetne ljude, eksperte iz različitih oblasti, koji mogu ponuditi konkretne politike i rješenja“, rekao je Stanišić.

Evropski put – vlast snosi odgovornost za blokade
Na anketno pitanje Dnevnika BHT1 – ko je odgovoran za blokadu evropskog puta BiH – Stanišić je jasan: “Vlast“.

– Kao što su roditelji odgovorni za stanje u porodici, tako su i vladajuće stranke odgovorne za smjer države. BiH geografski pripada Evropi i mi kao PDP podržavamo evropski put, ali ne po svaku cijenu i ne po cijenu porodičnih i identitetskih vrijednosti“, rekao je.

– Nemamo finansije za bacanje, a još manje vremena za neodgovorne odluke“, zaključio je Miloš Stanišić potpredsjednik PDP-a, prenosi portal  Dešavanja u Bijeljini.

Dok se pacijenti nadaju kraćim listama čekanja i bržoj zdravstvenoj zaštiti, direktor UKC Republike Srpske Vlado Đajić odlučio je da dijeli dresove. I to ne medicinskom osoblju, već fudbalskim klubovima.

U hodniku najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj, Đajić je, kako navodi, u ime predsjednika RS Milorada Dodika, uručio sportske garniture za klubove FK Ravan i FK Moštanica iz Kozarske Dubice. Vrijednost donacije je oko 4.000 KM, a ovo je, kako je sa ponosom istaknuto, jubilarna 150. donacija.

Ipak, nije jasno zašto se dresovi fudbalskih timova dijele unutar zdravstvene ustanove, niti kakve veze ima UKC sa sportskom opremom. Da li je bolnica postala novi punkt za političke promocije i marketinške akcije?

Akcija pomoći sportskim kolektivima svakako jeste pohvalna, ali možda bi bilo primjerenije da se ovakve aktivnosti odvijaju u sportskim centrima, stadionima ili opštinskim salama, a ne u prostorijama ustanove gdje bi fokus trebalo da bude zdravlje ljudi, a ne boje dresova.

U zemlji u kojoj se čekanja na operacije mjere mjesecima, a pacijenti često donose i zavoje od kuće, slike političko-sportskih poklona u bolničkom holu izgledaju, blago rečeno, neukusno.