Connect with us

Politika

BOSANSKI LONAC: Hrvati traže izborni zakon, Bošnjaci intervenciju Šmita, Srbi dijalog

Ako je suditi po stavovima lidera partija u Bosni i Hercegovini, politička kriza u BiH trajaće još dugo, s obzirom na to da u ovom trenutku svako vodi svoju politiku u kojoj nema ništa zajedničko, a ni minimum saglasnosti o budućnosti ove zemlje.

Hrvati insistiraju na izmjenama Izbornog zakona BiH, koji će omogućiti da biraju svog člana Predsjedništva BiH, Bošnjaci prizivaju intervenciju međunarodne zajednice oličenu u Kristijanu Šmitu, kako bi se razriješila politička kriza, a Srbi traže dijalog od kojeg u ovom trenutku u BiH svi bježe. Zanimljivo, svima je zajedničko pozivanje na Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum, a kako vrijeme odmiče i kako se približava izborna godina u BiH, rješenja je sve manje.

“Republika Srpska želi dijalog, a ne diktat. Bošnjačka politička scena, dajući vjetar u leđa Kristijanu Šmitu, još više rasplamsava tenzije u BiH. Mi želimo svoja prava koja su nam data u Ustavu i nemamo nijedan problem u BiH. Njihov primarni cilj je unitarizacija BiH. Mi prihvatamo da oni imaju svoj legitimni cilj, ali imamo ga i mi. Dolaskom Šmita, čije djelovanje potpuno odbacujemo, ponovo je ta tema aktuelizovana. Sve njegove odluke želimo poništiti, jer drugačije neće moći”, rekao je nedavno Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Dodikov poziv na dijalog i dogovor već mjesecima odbijaju predstavnici bošnjačkih političkih partija i kažu da se s njim nema šta razgovarati i da se sa bjeguncima od pravosuđa ne pregovora.

Naglašavaju i da upravo Dodik ima najveću odgovornost za postojeću krizu, i njegovo djelovanje ocjenjuju kao “napad na ustavni poredak”.

Za razliku od Dodika, Bošnjaci, nebitno iz koje partije dolaze, prizivaju asistenciju međunarodne zajednice, uključujući i EUFOR, od kojeg traže da uhapsi Dodika. U nekoliko navrata pozvali su i Šmita da riješi političku krizu, jer kako navode, on ima ovlaštenja da to uradi.

“Visoki predstavnik ima rješenje u svojim rukama”, rekao je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH i lider NiP-a, dodajući da će lobirati kod međunarodne zajednice da ima svijest o tome.

Rekao je i da nije optimističan kada je riječ o političkom dogovoru te da “Šmit mora preuzeti odgovornost”, a sve je rekao u kontekstu toga da Šmit nametne izmjene Zakona o Savjetu ministara BiH kako bi neko drugi, umjesto predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, mogao da predloži imenovanje ministra u Savjetu ministara BiH.

Dok Srbi pozivaju na dijalog, Bošnjaci na intervenciju međunarodne zajednice, Hrvati traže izmjene Izbornog zakona na način da im Bošnjaci ne biraju člana Predsjedništva BiH kao što je sada slučaj sa Željkom Komšićem, članom Predsjedništva BiH. Za razliku od ranije, predstavnici Hrvata sve češće spominju i formiranje još jedne federalne jedinice, što je u potpunosti suprotno onome čemu teže Bošnjaci, a to je što jača BiH.

“Moguće su brojne promjene, a ako želimo dugoročno funkcionisati kao normalno uređeno društvo, možda ćemo se morati osloboditi naglaska na nacionalizmu. Ako imate tri federalne jednice, riješili ste aposolutno sve. Sve presude Suda u Strazburu bile bi provedene, a put prema Evropskoj uniji otvoren. Imali bismo u toj strukturu diskontinuitet teritorija, a rješenja bi slijedila ekonomsku, privrednu, saobraćanju i infrastrukturnu logiku. Na temelju toga postojale bi tri federalne jedinice, prepoznatljive s većinama bošnjačke, srpske i hrvatske strukture. Naravno da je to budućnost”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a.

Ova izjava Čovića i njegovo insistiranje na izmjeni Izbornog zakona BiH dovoljni su da Bošnjaci za političku krizu u ovom trenutku optužuju, osim Dodika i SNSD-a, i HDZ, a koji istovremeno pozivaju u novu koaliciju.

Kakva je situacija na relaciji Bošnjaci – Hrvati u BiH, možda najbolje govori izjava Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA, koji je rekao da već danas može prognozirati skoru svađu Konakovića sa Čovićem.

“Sad će mu trebati još svađa sa Čovićem da bi politički preživio sljedeće izbore. I predviđam da će se tako i desiti”, rekao je nedavno Izetbegović.

Kakva je politička situacija u BiH, možda najbolje govori to što u jednoj izjavi Konaković, govoreći o HDZ-u i Čoviću, kaže da su “njegovi nastupi u zadnjih nekoliko mjeseci nekorektni”, a nekoliko minuta nakon toga da se ovaj mandat “teško može efikasno završiti bez HDZ-a”.

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ PROGLASIO POBJEDU RODITELJA-NJEGOVATELJA “Vlada se povukla pred glasom naroda!”

Predsjednik Pokret Sigurna Srpska Draško Stanivuković izjavio je da su povučene dopune Zakona o socijalnoj zaštiti koje se odnose na roditelje-njegovatelje iz hitne procedure i da će biti vraćene u redovnu proceduru, što je, kako ističe, bio i zahtjev PSS-a.

– Ovo je pobjeda roditelja koji godinama nose najteži teret na svojim leđima. Pobjeda ljudi koji ne traže privilegije, već dostojanstvo. Pobjeda javnosti koja nije dozvolila da se sudbina hiljada porodica rješava iza zatvorenih vrata i po hitnoj proceduri – rekao je Stanivuković.

On je podsjetio da je prije nekoliko dana zajedno sa predstavnicima roditelja-njegovatelja održao sastanak na kojem je Vladi Republike Srpske upućena jasna poruka da ovako važan zakon ne smije biti usvajan bez učešća onih kojih se direktno tiče.

– Rekli smo da nećemo dozvoliti da se preko noći donose odluke koje mnogim porodicama znače život, sigurnost i budućnost. Tada nas je premijer optuživao za politizaciju i govorio roditeljima da “upadaju u zamke”. A danas? Danas njegova Vlada povlači zakon, jer su osjetili snagu roditelja i javnosti – poručio je Stanivuković.

Dodao je da će PSS nastaviti da pruža podršku roditeljima-njegovateljima sve dok ne dobiju status, prava i poštovanje koje zaslužuju.

– I sada je konačno vrijeme da ministar Alen Šeranić preuzme odgovornost i podnese ostavku, jer je danas postalo jasno – svaki njegov zakon pada onda kada se narod digne i kaže DOSTA! A i vi se, premijeru, zapitajte kakve vam ministri zakone predlažu i zašto ih već nekoliko u kratkom roku povlače – zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

STEJT DEPARTMENT OTKRIO PLAN! Visoki predstavnik ubuduće sa “znatno ograničenijim mandatom”

Povlačenje Kristijana Šmita s pozicije visokog predstavnika u BiH, kojeg RS ne priznaje, “dolazi u pravom momentu”, ocijenio je portaparol Stejt Departmenta u komentaru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Šmit je obavijestio Savjet za provedbu mira (PIC) o svojoj odluci da se povuče s funkcije. Priznajemo godine predanog rada i dostignuća gospodina Šmita u BiH. Njegova odluka da napusti Sarajevo dolazi u pravom trenutku, dok međunarodna zajednica zajedno radi na okretanju nove stranice i deeskalaciji tenzija u BiH – odgovoreno je na pitanje RSE da li je Stejt Departmenta bio informisan o Šmitovim planovima za povlačenje.

Zaključuje se da SAD ostaje privržen Dejtonskom sporazumu, suverenitetu i nezavisnosti BiH. Podsjetimo, Šmit je u ponedjeljak, 11. maja, saopštio da se povlači iz “ličnih razloga” ali i da će na toj poziciji ostati do imenovanja nasljednika kojeg bi trebalo predložiti Savjet za provedbu mira u BiH, koje čine SAD, Turska, Velika Britanija, Japan i više članica EU.

– Proces imenovanja mog nasljednika već je počeo i očekujem da ću poziciju napustiti u junu – kazao je Šmit.

Dan kasnije se obratio na sjednici Savjeta bezbjednosti UN u Njujorku, gdje je diskutovano i o budućnosti kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Sjedinjene Američke Države poručile su da Kancelarija visokog predstavnika (OHR) “nikada nije trebao biti trajna institucija”, uz stav da se ovlasti trebaju postupno prenijeti na domaće lidere.

– Sljedeći visoki predstavnik treba prenijeti odgovornosti na lokalne lidere – rekla je predstavnica SAD Tami Brus.

Ona se zahvalila Šmitu i podvukla da bi budući visoki predstavnik trebalo da ima “znatno ograničeniji mandat”.

Kada je riječ o Kini i Rusiji, koje su od njegovog imenovanja 2022. godine, osporavali legitimitet Šmitovog izbora, na sjednici u UN-u zauzele su kritičan stav prema OHR. Peking je pozvao na smanjenje spoljnog uticaja, dok je Moskva pozvala na zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika i odbacila legitimitet Šmita.

Nastavi čitati

Politika

TRESU SE FOTELJE U BEČU! Tužilaštvo BiH otvorilo priču o šefu Predstavništva SRPSKE!

Tužilaštvo BiH dalo je zvaničnu informaciju o predmetu protiv Mladena Filipovića, šefa Predstavništva Republike Srpske u Beču.

Ovo predstavništvo je praktično glavna “karika” Milorada Dodika u uspostavljanju ugovornih odnosa sa lobistima u SAD i Kanadi.

Naime, Tužilaštvo BiH je u aktu poslatom Parlamentarnoj skupštini BiH potvrdilo da su otvorili predmet protiv Filipovića, odnosno da je on u statusu “otvoren”.

Naveli su da je predmet otvoren u cilju ispitivanja navoda iz prijave 11 poslanika Predstavničkog doma PSBiH.

Krivičnu prijavu podnijeli poslanici iz SDP, NiP, NS i BHI KF

Podsjetimo, krivična prijava protiv njega, ali i drugih povezanih lica, podnesena je uz obrazloženje da “podstrekavaju ili pripremaju nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine (Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Radovan Višković i drugi)”.

Krivičnu prijavu podnijeli su poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz SDP, NiP, NS i BHI KF.

Prijavu su potpisali Aida Baručija, Sabina Ćudić, Rejhana Dervišević, Jasmin Imamović, Mia Karamehić-Abazović, Predrag Kojović, Saša Magazinović, Albin Muslić, Nihad Omerović, Denis Zvizdić i Ermina Salkičević-Dizdarević.

Krivična prijava protiv Filipovića prvenstveno je podnesena jer je on potpisnik lobističkog ugovora sa Ari Ben-Menasheom, kontroverznim izraelsko-kanadskim lobistom koji za sebe tvrdi da je bio zvaničnik izraelske vojne obavještajne službe (Aman), kao i Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) tokom 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka.

(Fokus.ba) Foto: Schreenshot/Youtube

Nastavi čitati

Aktuelno