Connect with us

Politika

Može li Srpska od CIK preuzeti ORGANIZACIJU IZBORA

Predsjednik SNSD, Milorad Dodik, najavio je donošenje zakona o izborima u Republici Srpskoj koje bi provodila Republička izborna komisija, a ne „uzurpatorska“ CIK BiH.

Tragom ove ideje, istraživali smo koliko je to realno, šta piše u sadašnjim izbornim zakonima i kako bi hipotetički izgledalo kada bi CIK provodila jedne izbore, a RIK druge.

Da li će ovo biti još jedna od neuspješnih priča, slična onoj o vraćanju nadležnosti Srpskoj?

Šta piše u zakonu
U Izbornom zakonu RS, koji je posljednji put mijenjan u martu 2020. godine, piše da se ovim zakonom uređuje izbor predsjednika i potpredsednika Republike Srpske, poslanika Narodne skupštine Republike Srpske i delegata Vijeća naroda, odbornika gradske skupštine, odbornika skupštine opštine, gradonačelnika grada, načelnika opštine, članova savjeta mesne zajednice, imenovanje organa za sprovođenje izbora i finansiranje izbora i izborne kampanje.

Dakle, formalni zakonski uslov već postoji. Međutim, u Republičkoj izbornoj komisiji smo saznali da se nikada nije postupilo po ovom članu zakona, odnosno prije donošenja Izbornog zakona BiH radilo se pod patronatom Privremene izborne komisije za cijelu BiH, koju je kontrolisao OEBS.

Istovremeno, u članu 1.1. Izbornog zakona BiH se navodi da se ovim zakonom uređuje izbor članova i delegata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te samo utvrđuju principi koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u BiH. Naizgled, ovaj član ide na ruku Republici Srpskoj, ali ne i ostali njegovi članovi.

– Dobro pročitajte član 1. izbornog zakona BIH! Obratite pažnju za šta je CIK nadležan u RS! Oni koji se razumiju imalo u pravo znaju šta to znači, ja ovaj put neću objašnjavati, ostaviću to za neko drugo vrijeme – napisao je na Tviteru Milan Tegeltija, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.

U praksi, podijeljenu nadležnost CIK i RIK u Srpskoj smo već vidjeli. Primjera radi, RIK nadzire postupak opoziva načelnika opština i gradova u RS, dok se oni biraju prema Izbornom zakonu BiH i pod „kapom“ CIK.

Ideja bez podrške
Međutim, ako bi zaživjelo ono što traži Dodik, to znači da bi RIK bila zadužena za provođenje kompletnog izbornog procesa u RS, a vjerovatno bi novim zakonom dobila i još neka ovlaštenja.

Bivši predsjednik CIK BiH, Branko Petrić, tvrdi da je on taj koji je ovu ideju zagovarao više od deset godina, kao predsjednik Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH. Međutim, tvrdi Petrić, nije dobio podršku ni od jedne strukture iz RS koja je bila u vlasti u Sarajevu, a neki od njih su ga, kako priča, samo „tapšali po leđima“.

S druge strane, od bošnjačkih političara, u liku i djelu Šefika Džaferovića, uvijek je dobijao jasan odgovor da oni to nikada neće prihvatiti, jer je navodno „protiv države BiH“.

A Petrić tvrdi da nije i poziva se na Ustav BiH u kome piše da su nadležnosti BiH samo one koje su u njemu navedene, plus one o kojima se eventualno dogovore entiteti.

Petrić tvrdi da je potrebno podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti odredbi Izbornog zakona BiH koje regulišu izbor institucija Republike Srpske. I koje su u suprotnosti sa članom 1.1. istog zakona, te sa Ustavom BiH.

U redu je da taj zakon uređuje samo principe koji su preko međunarodnih konvencija prihvaćenih u Ustavu BiH. To su, primjera radi, jedan čovjek – jedan glas, zastupljenost muškaraca i žena na listama, tajnost glasanja… Tih principa nema mnogo. Međutim, treba zatražiti ocjenu ustavnosti ostalih članova Izbornog zakona BiH. Dok sam bio u CIK nisam dao da se zloupotrebljava i svi su uljuljkano spavali. A sada, kada je došlo to što je došlo i kada hoće da zloupotrijebe moć koju CIK ima, jer su tamo postavljeni ljudi da kao protočni bojler provedu odluke koje su na drugim mjestima donesene, sada su se digli svi i hoće da vrate nadležnost. E, pa, prvo je trebalo odredbe Izbornog zakona BiH proglasiti neustavnim – kaže Petrić za Srpskainfo.

“CIK sve radi”
On podsjeća da Federacija nikada nije htjela da donese svoj izborni zakon, a izbornu komisiju, koja nikada nije zaživjela, formirala je prije 15 godina.

– Postoje u Izbornom zakonu BiH i kantonalne izborne komisije. Znači, za kantonalne i lokalne izbore bi trebalo da provode kantonalne komisije, tako je u Rusiji, u Austriji, Njemačkoj, tako je u svim saveznim državama… Sada je to postalo aktuelno, međutim to je sada kasno – tvrdi Petrić.

Podsjećamo, nakon što je Parlamentarna skupština BiH 2001. usvojila Izborni zakon Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 28. septembra 2001. godine, prestala je sa radom Privremena izborna komisija (PIK), a utemeljena je Izborna komisija BiH, koja je u Centralnu izbornu komisiju preimenovana 2006.

Predsjednik Republičke izborne komisije RS, Oliver Blagojević, kaže da se zagovornici vraćanja izbornih nadležnosti Srpskoj pozivaju na već pomenuti član 1.1. Izbornog zakona BiH, ali da zanemaruju ostale članove tog zakona koji nisu u saglasnosti s njim.

Tako CIK sve radi: raspisuje izbore, dodjeljuje i uzima mandate, potvrđuje rezultate… – kaže Blagojević.

Prema njegovim riječima, RIK radi od 2009. godine, kada su izabrani članovi. Do sada su radili samo tri stvari – poslove nadzora postupka opoziva načelnika od 2013. godine, izbor članova savjeta mjesnih zajednica od 2013. i od 2012. raspodjelu novčanih sredstava za predizbornu kampanju.

Odbrambeni mehanizam
Na najave da bi Srpska izborni proces mogla da uzme u svoje ruke, kaže da je to političko pitanje.

– Naravno da nadležni organi RS mogu ići u tu priču. To je sada po meni politička odluka zakonodavnih i izvršnih organa. Mi je samo izvršavamo ako nam se da u nadležnost kao takva. Davno sam rekao da bismo mi trebali mijenjati Izborni zakon RS. Ne u kontekstu posljednjih dešavanja, nego zbog činjenice da je zakon nedorečen, konfuzan. U 20-30 članova on se poziva na Izborni zakon BiH. Ili imamo zakon, ili nemamo. Pa na kraju i da se prepišu odredbe Izbornog zakona BiH, samo se nemojte pozivati na njegove odredbe – dodaje Blagojević.

Reakcije političara i stranaka iz Srpske vidi kao neku vrstu odbrambenog mehanizma na „samovolju članova CIK“ sa izuzetkom Vlade Rogića, koji je jedini glasao protiv spornih naredbi.

– Ovo što je uradila CIK je flagrantno kršenje Izbornog zakona BiH. Otud i reakcije političara i partija. Imamo situaciju da su izmislili kontrolno brojanje. Ukoliko oni to sve prebroje za nivo predsjednika i utvrde rezultate, jer ih još nisu utvrdili, a potom objave preliminarne rezultate, opet političke stranke, posmatrači, građani mogu da podnose prigovore i da traže otvaranje vreća. Pa se postavlja pitanje kako će CIK na to odgovoriti, a sama je brojala glasove. Hoće li opet brojati ili će odbaciti prigovore. Ušli su u konfuziju – zaključuje Blagojević.

Related Topics:

Politika

Stevandić: U upotrebi će biti i grb Nemanjića i himna “Bože pravde”

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je za Srnu da donošenjem zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Srpske neće nestati amblem Republike Srpske i himna “Moja Republika”, ali će u upotrebi biti i grb Nemanjića i himna “Bože pravde”.

Stevandić je istakao da će ovim zakonskim aktom biti dozvoljeno da grbovi budu u upotrebi u svim institucijama i ministarstvima u Vladi Republike Srpske, parlamentu Srpske, kancelarijama, opštinama i da se himna “Bože pravde” izvodi na svim manifestacijama po zakonu.

– Republika Srpska ne odriče se ničega što je stvorila jer su grb i amblem Srpske naša istorija, a “Moja Republika” lijepa pjesma. Mi vraćamo svoje tradicionalne vrijednosti. Našli smo način da nam to ne mogu da ospore sudovi. To je bila težnja našeg naroda od 2007. godine, od dana ukidanja, i našli smo način da našem narodu vratimo ono što mu pripada – dodao je Stevandić.

Odgovarajući na pitanje da li je moguće da Ustavni sud BiH ospori ovaj zakon, Stevandić je rekao da je to nemoguće, jer Republika Srpska nije ukinula i stavila nove simbole, već je na osnovu Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama Republike Srpske sa Srbijom dozvolili njihovu upotrebu.

– Ovo je mudro rješenje koje je na najbolji način zadovoljilo interese svih građana Republike Srpske, obradovalo pripadnike srpskog naroda, a ne vrijeđa nikoga – zaključio je Stevandić.

Prema Nacrtu zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Srpske, u postojeći zakon se dodaje novi član.

Taj član glasi da se “zajedno sa isticanjem zastave i grba/amblema Republike Srpske i izvođenjem himne Republike Srpske mogu isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država sa kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe”.

Ako se zastava ili grb Republike Srpske ističe u Republici Srpskoj zajedno sa drugim domaćim ili stranim zastavama, grbovima ili drugim amblemima odnosno znacima – zastava, odnosno grb Republike Srpske stavlja se na počasno mjesto, ako ovim zakonom drugačije nije određeno, navodi se u obrazloženju Nacrta zakona.

Razlog za podnošenje ovog nacrta jeste omogućavanje isticanja zastava i grbova i izvođenja himni stranih država sa kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe.

Na ovaj način Republika Srpska doprinosi zaštiti identiteta svojih konstitutivnih naroda, Ostalih i građana, njihove kulture i tradicije, afirmiše poštovanje ljudskih prava i unapređuje prijateljske odnose i saradnju među državama i narodima, dodaje se u obrazloženju Nacrta zakona.

Narodna skupština Republike Srpske bi na redovnoj sjednici u utorak, 2. jula, između ostalog, trebalo da razmatra Nacrt zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne Srpske i Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda koja je usvojena na Svesrpskom saboru u Beogradu 8. juna.

U Deklaraciji je istaknuto da “Svesrpski sabor potvrđuje da je himna `Bože pravde` svesrpska himna, a da je dvoglavi orao Nemanjića nacionalni svesrpski grb”.

Nastavi čitati

Društvo

NAGLO POSKUPLJENJE Predsjedništvo BiH na službena putovanja za godinu dana potrošiće preko milion KM

Službena putovanja članova Predsjedništva BiH ili su naglo poskupila ili oni planiraju svakodnevno putovati po svijetu, bar ako je suditi po novcu koji planiraju potrošiti za te namjene.

Naime, iako su u martu ove godine sklopili ugovor “težak” 245.000 KM bez PDV sa jednom agencijom za posredovanje pri prodaji karata i organizovanju putovanja, Predsjedništvo BiH je u međuvremenu raspisalo novi tender u kojem opet traže nekoga za posredovanja u prodaji avio-karata i organizovanja  službenih putovanja.

Procijenjena vrijednost navedenog ugovora, koji namjeravaju potpisati, iznosi nevjerovatnih 750.000 KM i to bez PDV.

Odluka o pokretanju postupka izbora najpovoljnijeg ponuđača za usluge posredovanja u prodaji avio-karata i organizovanja  službenih putovanja za potrebe Predsjedništva BiH objavljena je na Portalu javne nabavke, a rok za preuzimanje tenderske dokumentacije je 28. juni.

– Riječ je o otvorenom postupku, a trajanje okvirnog sporazuma je 12 mjeseci. Procijenjena ukupna vrijednost ugovora bez PDV je 750.000 KM – navodi se u odluci.

Zanimljivo je da je Predsjedništvo BiH 26. februara ove godine potpisalo sporazum sa agencijom „Travel plan“ iz Banjaluke, koja je na tenederu izabrana kao najbolji ponuđač za usluge posredovanja u prodaji avionskih karata i organizovanja službenih putovanja.

Procijenjena ukupna vrijednost okvirnog sporazuma bez PDV iznosi 245.000 KM, a sporazum važi do 26. februara 2025. godine.

Hoteli i ugostiteljske usluge

Pored avionskih karata, Predsjedništvo BiH je donijelo odluku o pokretanju postupaka javnih nabavki za usluge hotelskog smještaja u inostranstvu, kao i za usluge reprezentacije (ugostiteljske usluge).

Period važenja oba ugovora je 230 dana, što je malo više od 7 mjeseci.

Za hotelski smještaj u inostranstvu planiraju izdvojiti 95.000 KM bez PDV.

S druge strane za ugostiteljske usluge izdvojiće 58.000 KM bez PDV.

Podsjećamo, kako je navedeno u ranijim revizorskim izvještajima, Predsjedništvo BiH je u 2022. godini na službena putovanja po BiH i u inostranstvu potrošilo 646 hiljada KM, a godinu ranije ti troškovi su iznosili oko 415 hiljada KM.

Sudeći po tenderima koji su raspisani, ništa manje štedljivi neće biti ni ove godine, piše Srpskainfo.

Nastavi čitati

Društvo

“NIKO NEMA PRAVO DA TRGUJE ISTORIJOM SRPSKE” Vukomanović i Savić-Banjac potpisale peticiju SDS za očuvanje 9. januara (FOTO)

Poslanici PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanja Vukomanović i Mirna Savić-Banjac, potpisale su peticiju za očuvanje 9. januara, koju je pokrenula Srpska demokratska stranka.

FOTO: V. Ševčuk

-Niko nema pravo da trguje istorijom i simbolima Republike Srpske. Građani su se izjasnili da žele da 9. januar bude Dan Republike i niko nema pravo da ga mijenja, pogotovo ne na ovaj način – poručile su one nakon potpisivanja peticije u Banjaluci.

FOTO: V. Ševčuk

Nastavi čitati

Aktuelno