Connect with us

Politika

Može li Srpska od CIK preuzeti ORGANIZACIJU IZBORA

Predsjednik SNSD, Milorad Dodik, najavio je donošenje zakona o izborima u Republici Srpskoj koje bi provodila Republička izborna komisija, a ne „uzurpatorska“ CIK BiH.

Tragom ove ideje, istraživali smo koliko je to realno, šta piše u sadašnjim izbornim zakonima i kako bi hipotetički izgledalo kada bi CIK provodila jedne izbore, a RIK druge.

Da li će ovo biti još jedna od neuspješnih priča, slična onoj o vraćanju nadležnosti Srpskoj?

Šta piše u zakonu
U Izbornom zakonu RS, koji je posljednji put mijenjan u martu 2020. godine, piše da se ovim zakonom uređuje izbor predsjednika i potpredsednika Republike Srpske, poslanika Narodne skupštine Republike Srpske i delegata Vijeća naroda, odbornika gradske skupštine, odbornika skupštine opštine, gradonačelnika grada, načelnika opštine, članova savjeta mesne zajednice, imenovanje organa za sprovođenje izbora i finansiranje izbora i izborne kampanje.

Dakle, formalni zakonski uslov već postoji. Međutim, u Republičkoj izbornoj komisiji smo saznali da se nikada nije postupilo po ovom članu zakona, odnosno prije donošenja Izbornog zakona BiH radilo se pod patronatom Privremene izborne komisije za cijelu BiH, koju je kontrolisao OEBS.

Istovremeno, u članu 1.1. Izbornog zakona BiH se navodi da se ovim zakonom uređuje izbor članova i delegata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te samo utvrđuju principi koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u BiH. Naizgled, ovaj član ide na ruku Republici Srpskoj, ali ne i ostali njegovi članovi.

– Dobro pročitajte član 1. izbornog zakona BIH! Obratite pažnju za šta je CIK nadležan u RS! Oni koji se razumiju imalo u pravo znaju šta to znači, ja ovaj put neću objašnjavati, ostaviću to za neko drugo vrijeme – napisao je na Tviteru Milan Tegeltija, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.

U praksi, podijeljenu nadležnost CIK i RIK u Srpskoj smo već vidjeli. Primjera radi, RIK nadzire postupak opoziva načelnika opština i gradova u RS, dok se oni biraju prema Izbornom zakonu BiH i pod „kapom“ CIK.

Ideja bez podrške
Međutim, ako bi zaživjelo ono što traži Dodik, to znači da bi RIK bila zadužena za provođenje kompletnog izbornog procesa u RS, a vjerovatno bi novim zakonom dobila i još neka ovlaštenja.

Bivši predsjednik CIK BiH, Branko Petrić, tvrdi da je on taj koji je ovu ideju zagovarao više od deset godina, kao predsjednik Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH. Međutim, tvrdi Petrić, nije dobio podršku ni od jedne strukture iz RS koja je bila u vlasti u Sarajevu, a neki od njih su ga, kako priča, samo „tapšali po leđima“.

S druge strane, od bošnjačkih političara, u liku i djelu Šefika Džaferovića, uvijek je dobijao jasan odgovor da oni to nikada neće prihvatiti, jer je navodno „protiv države BiH“.

A Petrić tvrdi da nije i poziva se na Ustav BiH u kome piše da su nadležnosti BiH samo one koje su u njemu navedene, plus one o kojima se eventualno dogovore entiteti.

Petrić tvrdi da je potrebno podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti odredbi Izbornog zakona BiH koje regulišu izbor institucija Republike Srpske. I koje su u suprotnosti sa članom 1.1. istog zakona, te sa Ustavom BiH.

U redu je da taj zakon uređuje samo principe koji su preko međunarodnih konvencija prihvaćenih u Ustavu BiH. To su, primjera radi, jedan čovjek – jedan glas, zastupljenost muškaraca i žena na listama, tajnost glasanja… Tih principa nema mnogo. Međutim, treba zatražiti ocjenu ustavnosti ostalih članova Izbornog zakona BiH. Dok sam bio u CIK nisam dao da se zloupotrebljava i svi su uljuljkano spavali. A sada, kada je došlo to što je došlo i kada hoće da zloupotrijebe moć koju CIK ima, jer su tamo postavljeni ljudi da kao protočni bojler provedu odluke koje su na drugim mjestima donesene, sada su se digli svi i hoće da vrate nadležnost. E, pa, prvo je trebalo odredbe Izbornog zakona BiH proglasiti neustavnim – kaže Petrić za Srpskainfo.

“CIK sve radi”
On podsjeća da Federacija nikada nije htjela da donese svoj izborni zakon, a izbornu komisiju, koja nikada nije zaživjela, formirala je prije 15 godina.

– Postoje u Izbornom zakonu BiH i kantonalne izborne komisije. Znači, za kantonalne i lokalne izbore bi trebalo da provode kantonalne komisije, tako je u Rusiji, u Austriji, Njemačkoj, tako je u svim saveznim državama… Sada je to postalo aktuelno, međutim to je sada kasno – tvrdi Petrić.

Podsjećamo, nakon što je Parlamentarna skupština BiH 2001. usvojila Izborni zakon Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 28. septembra 2001. godine, prestala je sa radom Privremena izborna komisija (PIK), a utemeljena je Izborna komisija BiH, koja je u Centralnu izbornu komisiju preimenovana 2006.

Predsjednik Republičke izborne komisije RS, Oliver Blagojević, kaže da se zagovornici vraćanja izbornih nadležnosti Srpskoj pozivaju na već pomenuti član 1.1. Izbornog zakona BiH, ali da zanemaruju ostale članove tog zakona koji nisu u saglasnosti s njim.

Tako CIK sve radi: raspisuje izbore, dodjeljuje i uzima mandate, potvrđuje rezultate… – kaže Blagojević.

Prema njegovim riječima, RIK radi od 2009. godine, kada su izabrani članovi. Do sada su radili samo tri stvari – poslove nadzora postupka opoziva načelnika od 2013. godine, izbor članova savjeta mjesnih zajednica od 2013. i od 2012. raspodjelu novčanih sredstava za predizbornu kampanju.

Odbrambeni mehanizam
Na najave da bi Srpska izborni proces mogla da uzme u svoje ruke, kaže da je to političko pitanje.

– Naravno da nadležni organi RS mogu ići u tu priču. To je sada po meni politička odluka zakonodavnih i izvršnih organa. Mi je samo izvršavamo ako nam se da u nadležnost kao takva. Davno sam rekao da bismo mi trebali mijenjati Izborni zakon RS. Ne u kontekstu posljednjih dešavanja, nego zbog činjenice da je zakon nedorečen, konfuzan. U 20-30 članova on se poziva na Izborni zakon BiH. Ili imamo zakon, ili nemamo. Pa na kraju i da se prepišu odredbe Izbornog zakona BiH, samo se nemojte pozivati na njegove odredbe – dodaje Blagojević.

Reakcije političara i stranaka iz Srpske vidi kao neku vrstu odbrambenog mehanizma na „samovolju članova CIK“ sa izuzetkom Vlade Rogića, koji je jedini glasao protiv spornih naredbi.

– Ovo što je uradila CIK je flagrantno kršenje Izbornog zakona BiH. Otud i reakcije političara i partija. Imamo situaciju da su izmislili kontrolno brojanje. Ukoliko oni to sve prebroje za nivo predsjednika i utvrde rezultate, jer ih još nisu utvrdili, a potom objave preliminarne rezultate, opet političke stranke, posmatrači, građani mogu da podnose prigovore i da traže otvaranje vreća. Pa se postavlja pitanje kako će CIK na to odgovoriti, a sama je brojala glasove. Hoće li opet brojati ili će odbaciti prigovore. Ušli su u konfuziju – zaključuje Blagojević.

Related Topics:

Politika

CRNADAK: Počinje borba za oslobođenje Republike Srpske

“Vlast predvođena SNSD-om, iz godine u godinu, napravila je velika oštećenja na društvu u Republici Srpskoj, čineći korupciju normalnom, a najgore ljudske osobine, poput pohlepe, bahatosti i ulizivanja poželjnim.”

Rekao je to šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak.

Crnadak je istakao da je to dovelo do velikog raseljavanja, prije svega mladih ljudi, koji, kako je rekao, ne odlaze zbog nedostatka posla, nego zbog nedostatka slobode i pravde, zbog nepovjerenja u institucije i zbog opšte neizvjesnosti.

“Osim pojedinih profesora i analitičara, koji danas sramno tvrde da za ovaj društveni kolaps vlast i opozicija dijele odgovornost pola-pola, cijela javnost, ne samo politička, svjesna je da je pred nama borba za oslobođenje institucija Republike Srpske i za potpuni zaokret u poimanju odgovornosti, vršenja vlasti i potrebe da pravda stigne one koji su stotine miliona našeg novca uzeli za sebe”, navodi je Crnadak.

Dodaje da zato danas u Republici Srpskoj politička sredina ne postoji.

“Zato je danas jedini blok ili okupljanje potrebno Republici Srpskoj ono u kojem će sve stranke i pojedinci koji žele stvarne promjene napraviti dogovor i jasno poručiti: nema saradnje sa SNSD i nema saradnje sa najodgovornijim pojedincima iz vrha režima, jer samo tako možemo prekinuti ovaj strašni period iza nas”, jasan je Crnadak.

On smatra da taj blok treba da ima što bolje prolazno vrijeme 23.novembra, a onda da odnese pobjedu sa svoja dva kandidata na izborima 2026.godine.

“Taj blok treba da, kao cjelina, vodi formiranje sledeće Vlade Republike Srpske i zadaje njene prioritete, jer ako tempo budu diktirali pojedinci iz režima neće biti promjena, neće biti vraćanja nade i optimizma našem namučenom narodu”, naveo je Crnadak i poručio:

“Kao u Crnoj Gori, kad su u bloku protiv Mila i DPS bile razne opcije, od Amfilohija do Dritana, tako mora biti i ovdje, a svi van toga biće na drugoj strani!”

Nastavi čitati

Politika

TRI SJEDNICE U JEDNOM DANU: Parlament BiH zakazao politički maraton za 15. oktobar

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za 15. oktobar zakazao je čak tri sjednice za isti dan, i to dvije hitne i jednu redovnu.

Jedna od hitnih sjednica koja je zakazana odnosi se na “evropski put BiH” sa fokusom na usvajanje Programa reformi za sprovođenje Plana rasta za zapadni Balkan, međutim taj dokument već je usvojen i poslat u Brisel, tako da nije poznato da li će sjednica uopšte biti i održana i o čemu će poslanici diskutovati.

Druga hitna sjednica odnosi se na Prijedlog zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu. Ovaj budžet već dva puta je bio pred poslanicima, međutim nije bilo podrške za njegovo usvajanje.

Tačnije, o budžetu se nije ni raspravljalo s obzirom na to da je taj dokument koji su preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, usvojili Željko Komšić i Denis Bećirović, takođe članovi Predsjedništva BiH, nesprovodiv.

Iz same rasprave na sjednicama Predstavničkog doma na kojima se govorilo o proceduri po kojoj je budžet došao pred poslanike, moglo se zaključiti da od usvajanja tog dokumenta neće biti ništa, jer budžet ni tehnički ni ekonomski nije izrađen na pravi način.

Nakon završetka hitnih sjednica, ako uopšte i budu održane, uslijediće i redovna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a na čijem dnevnom redu je i Prijedlog zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH po hitnom postupku.

Ovaj zakon prije Predstavničkog doma razmatrao je Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, međutim delegati nisu prihvatili hitnu proceduru i ovo zakonsko rješenje ići će po redovnoj proceduri, što će značajno usporiti njegovo usvajanje.

Osim toga, poslanici će razmatrati i izmjene Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH te izmjene Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, a razmatraće se i nekoliko evropskih zakona koji se odnose na žig, patente, zaštitu poslovne tajne i zaštitu topografije poluprovodničkih proizvoda te zastupanja u oblasti prava industrijskog vlasništva

Nastavi čitati

Politika

POKUŠAJ PRAVDANJA Cvijanović pojasnila zašto je SNSD odlučio da ide na izbore

Srpski član Predsjednišva i potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović pojasnila je tokom rasprave na Iksu zašto je SNSD odlučio da ide na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

Istakla je da je izlazak na izbore nužan zbog Republike Srpske, te navela da parcijalan bojkot nije bojkot.

– Da li je to bio izbor SNSD-a? Nije. Ima li Kristijan Šmit pravo po Dejtonskom sporazumu da donosi zakone? Nema. Da li je Sud presuđivao po zakonima koje su donijele institucije po ustavu ovlaštene za donošenje zakona? Nije. Da li je SNSD tražio izbore? Nije – navela je Cvijanovićeva.

Podsjetila je da je SNSD tražio da sve partije razumiju da je ovo podla igra, ne protiv pojedinca, već protiv institucije predsjednika Republike.

Nastavi čitati

Aktuelno