Connect with us

Politika

DODIKOVE NAMJERE VIŠE NEGO JASNE “Srpska leži na mineralima, SPREMNI SMO DA IH PODIJELIMO”

Dejtonski mirovni sporazum je potvrdio Republiku Srpsku i stvorio je Federaciju i stvorio je Bosnu i Hercegovinu, rekao je Milorad Dodik, predsjednik RS, na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS.

On je u svom govoru naglasio da RS leži na ogromnim rezervama rijetkih minerala, a da je procjena vrijednosti ovih materijala 100 milijardi dolara, a da je perspektivno najmanje četiri do pet puta više, koji predstavljaju strateške materijale za električne automobile, odbrambenu industriju i druge potrebe, a da je u Loparama jedno od najvećih ležišta litijuma u Evropi.

Naglasio je da je RS spremna da te resurse odgovorno razvija, a da se Šmit pojavio baš u tom trenutku kada su potvrđena ova nalazišta.

„Možda je njima bilo poznato prije nego nama. Zašto je pokrenuta kampanja kriminalizacija zakona o imovini. Zašto im je glavni cilj da sruše institucionalnu volju Srpske“, naglasio je on.
Dodao je da se RS ne protivi da mineralna bogatstva podijeli sa partnerima, te da to treba da iskoriste svi koji žive, ali ne da se otima imovina RS.

„Šmit radi u interesu svojih mentora koji bi za ništa da dobiju sve“, istakao je Dodik.

Podsjetio je da je Trampova administracija dala prednost partnerstvima oko iskorišavanja vrijednih minerala, te je istakao da je RS spremna da istraži partnerstvo s Mađarskom, SAD, Srbijom, Rusijom, EU i Kinom, ali da to ne može da bude otimanjem suvereniteta, nego poštovanjem političke samostalnosti i nezavisosti.

„Dajte nam okvir koji poštuje Dejtonsku strukturu“, pozvao je Dodik.

“RS stoji na braniku mira i odbrani Dejtona”
On je rekao da je Dejtonski sporazum značajan za RS, koji je, kako je podsjetio NS RS ratifikovala, a FBiH to nikad nije učinila.

“Ovaj dan je u RS proglašen državnim praznikom, mi Srbi slavimo mir. Umjesto dana kad je uspostavljen mir, oni u FBiH slave 1. mart dan kada je počeo rat”, rekao je Dodik.

Naglasio je da je RS živjela u skladu s potpisanim sporazumom i smatra da je on osnova za ostanak RS u BiH.

“Čak ikada smo napadani, mi smo ga poštovali jer smo poštovali ono što smo potpisali”, rekao je Dodik, i dodao da RS stoji na braniku mira i odbrani Dejtona.

Dodik je rekao da RS želi povratak na sporazum koji je donio mir, te je naglasio da se zakoni moraju poštovati onako kako su napisani, a ne da se sporazum izvrće i nešto što nikad nije napisano.

“Temelj krize nije secesija”
Rekao je da temelj krize u BiH nije secesija nego pogrešno tumačenje Dejtona, i naglasio da je RS ponosna što se zalaže za doslovno tumačenje.

“On je funkcionisao sve dok ga samozvane strane diplomate nisu počele tretirati kao prazno platno za njihove poslovne projekte. To nije demokratija, to nije stabilnost, to je daleko od mira. Jasno je rekao predasjendik Tramp da SAD prestraju da grade druge države i narode određujući kako oni treba da žive”, rekao je Dodik.

On je rekao da RS danas kaže dosta ne s gnijevom nego istinom, i pozvao je na povratak dogovoru i Dejtonu.

Naglasio je daje BiH izvedena iz teritorija entiteta, kako su to ranije utvrdili u Ženevi i Njujorku pregovarači, među kojima su bili i predatavnici RS.

“Sporazum nije predvidio centralističku državu jer je shvatio da samo decentralizovana može da živi. Nije tražio dominaciju”, rekao je on i naglasio da ne postoji nijedna odredba da se uzima imovina RS i da se miješa u odnose drugih.

“Dejton poštuje narode da upravljaju sami sobom. Zato je BiH izvedena iz prava entiteta i konstitivnih naroda i samo takva može da bude prihvaćena”, naglasio je Dodik.

“Mi nismo ekstremisti ni opstrukcionisti mi ne podrivamo Dejton, mi pokušavamo da ga sačuvamo. Mi nismo samo potpisnici tog spotrazuma, mi smo strana, njegovi čuvari i zaštitinici. RS, njen narod, konstituvini narod, Srbi”, rekao je Dodik.

Naglasio je da nema načina da RS bude ukinuta, te da odbranom Dejtona RS brani i dejtonsku BiH.

Istakao je da je intervencijama neovlaštenih samopozvanih stranih službenika došlo do njegovih izmjena. Naglasio je da je RS za razgovore o poboljšanju Dejtona, ali ne kroz tumačenje stranaca, nego kroz razgovor i amandmane na Ustav, uz saglasnost strana potpisnica, entiteta RS i FBiH, a ne stranaca.

Rekao je da onaj ko ruši Dejton, ruši mir i BiH, te se zapitao ko je prekršio dogovor.

“Ko je promijenio pravila? Ko je promijenio odredbe? Ko je odlučio da riječi napisane na papiru Ustava BiH, da to više nije važno? Mi nismo, RS nikad nije željela da donosi odluke u ime Bošnjaka i Hrvata i sva javnost to zna. Mikad nismo htjeli da biramo njihove predstavnike. Banja Luka nikad nije htjela da donosi udluke u ime njih, ali mi ne želimo da neko donosi odluke u ime nas”, rekao je on.

Istakao je da je lice tog podrivanja Kristijan Šmit, te je istakao da ga nikad nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a, kao što su bili oni što su to radili ranije.

“A moraju ga izabrati strane potpisnice Dejtonsog sporazuma. To se nikad nije desilo. Kad su pokušali da ga nametnu, Rusija se usprotivila a Kina nikad nije dala saglasnost. To znači da nikad nije imenovan u skladu s pravom. On nije visoki predstavnik. On je visoki mešetar”, rekao je Dodik, i nazvao ga je lažljivim.

Rekao je da nije slučajno da se dolazak Šmita poklopio s dolaskom Džoa Bajdena na čelo Amerike, i dodao da Šmit nije tu da uređuje BiH, već da on krši sva načela demokratske uprave.

“Zato ćemo morati posebno da se pozabavimo time. Samo zato što je tražilo da se poštuije Dejton, rukovodstvo RS je sankcionisano i optuženo. Ali da budemo jasni, ovdje nije riječ samo o jednom čovjeku. Kristijan Šmit je egzekutor, on je lice s plakata, onaj ko se kezi i zato dobija 26 hiljada evra platu s svim privilegijama”, istakao je on i dodao da globalisti ne djeluju tenkovima nego zloupotrebom prava.

“Rušenje Dejtona bezobrazluk”
On je rekao da je rušenje Dejtona rušenje međunarodnog prava i bezobrazluk, te da se to dešava uvijek kada neizabrani zvaničnik uklanja izabrane funkcionere. Dodik je rekao da su Srbi uvijek bili žrtve onoga što sada globalisti hoće.

On je Bošnjacima i Hrvatima, i prijateljima u Sarajevu poručio da ovo što se zalaže RS nije samo interes RS, već da se radi o principima i univerzalnim vrijednostima, a ne o etničkim pitanjima.

“Kad se krene ignorisati dio, svaki naredni dio može da bude ugrožen. Kada je jedan ugrožen više niko nije zaštićen, ni Srbin ni Bošnjak ni Hrvat”, rekao je Dodik i pozvao na novi dogovor unutar BiH, uz odbacivanje stranaca, i da se time dokaže da je BiH suverena.

Rekao je da se ustavna kriza može riješiti samo dogovorom i dodao da je RS spremna da uradi svoj dio posla.

„Šmit mora da poništi šta je uradio, a RS će se odgovorno odnositi prema Dejtonskom sporazumu i BiH. Ako to nije moguće, ne tražite da odustanemo od sebe i naše volje“, rekao je on i dodao da je vrijeme da Savjet bezbjednosti glasa o legitimnosti Šmita, da međunarodna zajednica sama odluči o tome.

„Protiv mene su uvedene sankcije prijete mi hapšenjem, ne žele dijalog nego pokušavaju da ga ugase. Ali meta nisam ja, prava meta je narod koji mi je na slobodnim i fer izborima dao legitimitet“, rekao je Dodik i dodao da mogu pokušati da ga strpaju u zatvor ili ubiju tokom pokušaja hapšenja, ali da vjeruje da se nijedan lider u RS neće odreći prava na rodnu grudu niti ići protiv onoga što je dogovoreno u Dejtonu.

„Demokratija nije uklanjanje lidera izabrani narodnom voljom zato što su im neskloni. Na tapeti su predsjedenik Republike, predsjednik Skupštine i Vlade. A gdje ste vi? Ovdje se uništava pravo da se brani“, rekao je Dodik i ponovio da RS ne odbacuje BiH iz Dejtona, niti da prijeti miru.

„Mi ne pozivamo na jednostrane poteze ili otcjepljenje ali ne gurajte nas u to. Mi samo odbijamo da živimo u sistemu u kojem ugovor mijenjaju drugi a posljedice ispostavljaju i nameću nama. To nama nanosi egzistencijalnu štetu“, rekao je Dodik.

“RS želi da bude vidljiva onoliko koliko nam je dao Ustav BiH”
„Dajte da to učinimo na ispravan način, a ne na Šmitov način. Ovaj narod nije spreman da bude ponižen“, istakao je Dodik.

Rekao je da predlaže strukturisan vremenski ograničen dijalog unutar BiH, da se potvrdi da li BiH ima šansu ili ne.

„Dijalog koji se ne vodi dekretima nego pozitivnim diplomatijama, a ne onih koji su nas uvijek smatrali bićima manje vrijednosti“, naglasio je Dodik.

Dodao je da je RS za kretanje ka EU, ali da RS bude uvažena.

„RS želi da bude vidljiva onoliko koliko nam je dao Ustav BiH, odnosno 82 odsto nadležnosti koje ne želi da da drugima.

„Mi smo opredijeljeni za EU iako nas često nervirate, vjerovatno i mi vas“, rekao je Dodik.

Dodikovom obraćanju nije prisustvovao niko iz opozicionih stranaka. Ranije su neprisustvovanje najavili PDP i NF Jelene Trivić, dok se iz liste Za pravdu i red i SDS-a nisu oglašavali.

Nezavisne novine

Related Topics:

Politika

PSS UPOZORAVA: Zatvaranje starog graničnog prelaza dodatno ispraznilo Gradišku, TRAŽE BESPLATNE PLACEVE ZA MLADE

Nakon zatvaranja starog graničnog prelaza sve više osjeća pad broja ljudi.

Zatvaranje starog graničnog prelaza dodatno je pogodilo život u Gradišci, smatraju u Pokretu Sigurna Srpska (PSS), odakle poručuju da je vrijeme za konkretne mjere koje će zadržati stanovništvo i podstaći razvoj grada.

Na konferenciji za novinare predsjednik PSS-a Srđan Lakić istakao je da Gradiška iz godine u godinu gubi stanovništvo, dok se nakon zatvaranja starog graničnog prelaza sve više osjeća pad broja ljudi u centru grada i slabija privredna aktivnost.

Prema njegovim riječima, lokalna zajednica mora ponuditi mjere koje će mladima dati razlog da ostanu i zasnuju život u Gradišci.

Lakić je kao jednu od ključnih inicijativa predstavio prijedlog da Grad Gradiška obezbijedi besplatne građevinske placeve i besplatne građevinske dozvole za mlade bračne parove, ali i druge osjetljive kategorije stanovništva. Smatra da bi takva mjera olakšala rješavanje stambenog pitanja, podstakla izgradnju porodičnih kuća i doprinijela zadržavanju stanovništva.

Naglasio je da ovakve mjere već postoje u pojedinim lokalnim zajednicama, te da nema razloga da sličan model ne bude primijenjen i u Gradišci.

Član PSS-a Mirko Pisarić podržao je ovu inicijativu, ističući da grad mora pronaći način da pomogne mladim porodicama i socijalno osjetljivim kategorijama. Poručio je da ulaganje u ljude predstavlja najbolju investiciju za budućnost Gradiške, te izrazio očekivanje da će gradske vlasti ozbiljno razmotriti prijedlog.

Iz Pokreta Sigurna Srpska najavili su da će svoju inicijativu uputiti Gradskoj upravi i odbornicima u Skupštini grada, uz očekivanje da se o njoj otvori javna rasprava i pronađe model koji bi bio održiv za lokalni budžet

Nastavi čitati

Politika

SRAMOTA SISTEMA: Student generacije i kćerka RVI već dvije godine ne može do posla

Njen otac bio je ratni vojni invalid. Čovjek koji je za Republiku Srpsku dao zdravlje. Bilo je dana kada je od prijatelja znao pozajmiti dvadeset maraka da kupi vreću brašna.

Nažalost, umro je prije četiri godine. Njena majka je prije dva mjeseca operisala dva tumora. Brat je odustao od fakulteta i radio najteže fizičke poslove kako bi sestra mogla završiti studije.

A ta ćerka i sestra, danas supruga i majka jednogodišnjeg djeteta – Stojanka Bilić – vjerovala je da postoji nešto što niko ne može osporiti – znanje. Vjerovala je da se pošten rad isplati. Da se odricanje isplati. Da se neprospavane noći nad knjigom isplate. Zato je učila. I bila najbolja.

Student generacije na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci. Dobitnica Zlatne značke.

Završila je osnovne studije, potom i master, pisala naučne radove, zasnovala porodicu i rodila dijete. Mislila je da je najteži dio puta iza nje. Prevarila se. Još uvijek nije dobila priliku ni da odradi pripravnički staž.

Ne traži funkciju. Ne traži privilegije. Ne traži da je neko zaposli preko reda. Traži samo ono zbog čega je godinama učila i zbog čega se njena porodica odricala – priliku da radi posao za koji se školovala. Umjesto toga, skuplja molbe, preporuke, obećanja i razočaranja.

-Uvijek ima obećanja. Kažu „biće“. Čak je bilo i javno obećanje na dodjeli diplome, pretprošle godine, da će mi biti obezbijeđen pripravnički staž, ali evo, tu sam gdje sam, ništa se nije dogodilo. Ja sam pisala, molila, počev od septembra 2024. pa do jula 2026. Poslala sam sedam ili osam zahtjeva za pripavnički staž. Tokom 2024, 2025. i 2026. sam upućivala molbe za zaposlenje na ruke direktora i Direkciji „Šuma Republike Srpske“, ali bez konkretnog rezultata. 18 dokumenata sam poslala na adresu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Obratila sam se i Kabinetu premijera, ali nikad nisam dobila nikakav pisani odgovor. Sve je ostalo na lijepim riječima i obećanjima, a od toga se ne živi. Ne mogu da vjerujem da se ne može pronaći jedno jedino adekvatno mjesto za mene – priča Stojanka za Srpskainfo.

Dok priča svoju životnu priču, nijednog trenutka ne zvuči ogorčeno. Naprotiv. I dalje čeka da sunce dođe poslije kiše.

– Sve sam uložila u svoje znanje i napredak. I sad, iz ove perspektive, neću reći da mi je žao. Nije mi žao. Ja ne bih mogla zamisliti da radim bilo šta drugo. Ja sam ovo završila iz ljubavi. Niko od mene nikada neće čuti da je Šumarski fakultet loš. Šumarski fakultet je odličan fakultet. Tamo ima mnogo dobrih nastavnika, mnogo dobrih i kvalitetnih ljudi i mnogo dobrih studenata koji imaju potencijal. Ali nismo mi, mladi ljudi, krivi za to što je sve izgrađeno ovako kako je izgrađeno. To kreće od vrtića. Evo, ja sad imam dijete, pa gledam kako to funkcioniše – od konkursa za vrtić pa nadalje. Grozan je taj neki osjećaj koji te konstantno prati. Ja sam ponosna što imam 25 godina, što imam dijete od godinu dana i što sam ostvarila sve što sam ostvarila. Da smo neko i nešto, vjerovatno ja sad ne bih bila ovdje i ne bih sve ovo pričala. Ne mogu da vjerujem da se u 21. vijeku bavimo ovakvim stvarima i da moram da istupam javno. Ja razumijem da to prosto mora tako, da sistem tako funkcioniše i da ne može sve preko noći, da se mora i sačekati, ali ovo je stvarno previše – kaže Stojanka.

Mnogi bi, da su na njenom mjestu, vjerovatno odavno spakovali kofere. Ona nije. I neće.

-Nikad nisam razmišljala o tome da napustim svoju Banjaluku. Nikada nisam razmišljala o tome da napustim svoju Republiku Srpsku. Nikad mi to nije palo na pamet. Školovala sam se ovdje, ja sam veliki patriota, moj otac pokojni nam je usadio u dušu ljubav prema otadžbini. Koliko god nam bilo teško i koliko god smo se morali mučiti, mi nikad nismo pomišljali da odemo odavde. Hoću da budem ovdje, hoću da se borim. Znam da vrijedim. I niko me ne može ubijediti nijednom izjavom da je škola uzaludna. Škola nije uzaludna, niko me ne može obeshrabriti – naglasila je Stojanka.

Kaže da je u javnost izašla tek kada je iscrpila sve druge mogućnosti. I ne samo zbog sebe. Već zbog svih mladih ljudi koji ćute.

Uz nju su, kaže, sve vrijeme bili porodica, suprug i prijatelji. Njihova podrška bila joj je najveća snaga, a danas i najveći motiv da nastavi borbu.

Na kraju razgovora, kada je ispričala sve kroz šta je prošla u posljednje dvije godine, Stojanka je zamolila da objavimo još jednu poruku. Kaže da je iscrpila gotovo sve mogućnosti, pokucala na brojna vrata i izgubila vjeru da će njen problem riješiti oni kojima se do sada obraćala.

– Iskreno, iz ove perspektive, nakon svega što sam prošla, vjerujem da samo jedna osoba može riješiti moj problem. To je Milorad Dodik. Pozivam ga javno da mi pomogne i riješi ovaj problem, jer vjerujem da on to može i da jedino on ima moć da to učini – poručila je Stojanka za Srpskainfo.

stojanka berić najbolji student šumarskog fakulteta 2024 FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Priča Stojanke Bilić nije samo priča jedne mlade žene koja dvije godine čeka posao.

To je priča o porodici koja je vjerovala da će obrazovanje biti izlaz.

O ocu koji je branio Republiku Srpsku.

O bratu koji je odustao od svojih snova da bi sestra ostvarila svoje.

O majci koja se razboljela od brige.

I o djevojci koja je uradila sve ono što društvo traži od mladog čovjeka – učila, bila najbolja, ostala ovdje, osnovala porodicu i poželjela da živi od svog rada. A danas ne traži ništa više od jedne prilike. Zar je to previše?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

KAKVA JE BUDUĆNOST OHR-a: Sve više onih koji glasno traže njegovo gašenje

Nakon što Savjet za implementaciju mira (PIC) već na dvije sjednice nije uspio postići dogovor o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, očigledno je da u međunarodnoj zajednici nema saglasnosti o tome kako Kancelarija OHR-a treba da izgleda u budućnosti, a sve su glasniji, i sve je više onih koji smatraju da tu kancelariju treba ugasiti i da odgovornost moraju preuzeti domaći političari.

Čović i Dodik traže odlazak OHR-a i ukidanje bonskih ovlaštenja

Stav iz Republike Srpske po tom pitanju odavno je jasan, a on je da OHR treba da ode iz Bosne i Hercegovine, međutim poprilično “politički uzdržani” Hrvati već mjesecima otvoreno govore to isto. Od stava da je OHR potreban BiH, preko toga da ga treba izmjestiti u Brisel – sada već otvoreno govore da on treba da bude ugašen. Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a, rekao je da OHR mora nestati, i da dalje treba da idemo sami.

On je naglasio da je došlo vrijeme za odlazak OHR-a i ukidanje bonskih ovlaštenja te da je to što tri sjednice PIC-a nisu dale rezultate pokazatelj ambijenta oko BiH.

“Na kraju je došlo vrijeme da mi kažemo da nekakav specijalni visoki predstavnik koji ima neka ovlašćenja u BiH nema više svoje mjesto ovdje. Bolje da mi to kažemo, nego da se ovi prijatelji iz PIC-a nadmudruju koliko im treba i da pokušaju nešto napraviti u vezi s tim. Јa sam uvjeren, to smo komunicirali u posljednje vrijeme, da je došlo vrijeme da vrlo jasno definišemo i mandat te osobe koja će imati neki prelazni karakter, da definišemo ovlaštenja koja ne mogu biti bonska, jer sva dosadašnja bonska ovlaštenja su napravila štetu BiH”, naveo je Čović za RTV HB.

Govoreći o Kristijanu Šmitu, istakao je da nije ništa dobro uradio te kako je izazvao štetu stalnim djelovanjima i, kako je to definisao lider HDZ-a, uvjeravanjima da on bolje razumije odnose u BiH od samih Hrvata.

“Zato sam i ovih dana rekao, to ponavljam već zadnjih 10 godina, dao Bog da jednog dana neko dođe sa ovlašćenjima da poništi sve odluke visokog predstavnika. Niko drugi to ne može uraditi nego opet takva nekakva institucija i da se okrenemo sebi, da razumijemo da je BiH sastavljena od tri konstitutivna naroda i da moramo naći mjeru za ta tri konstitutivna naroda”, rekao je Čović.

Zanimljivo je da je Čović nešto slično rekao i samo nekoliko dana ranije, odnosno nakon sastanka delegacija SNSD-a i HDZ-a. Tada su i Čović i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekli da odluke visokog predstavnika treba da budu poništene, a OHR ugašen. Takođe, uporedo sa tim spekuliše se i kako će izgledati buduća kancelarija OHR-a, od toga da će sve ostati kako je i bilo do toga da će mandat budućeg visokog predstavnika biti ograničen, kako ovlašćenjima, tako i vremenski.

Ono što je sve izvjesnije jeste da novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini neće biti imenovan do prije izbora, i da će funkciju v.d. visokog predstavnika obavljati Luis Krišok, američki diplomata koji je na tu poziciju došao sa mjesta zamjenika visokog predstavnika. U slučaju da se to desi, i da BiH postizborni period dočeka bez visokog predstavnika, biće zanimljivo pratiti formiranje vlasti u BiH, posebno na nivou Federacije BiH s obzirom na to da su u nekom periodu visoki predstavnici u tom procesu igrali odlučujuću ulogu. Tako je bilo, recimo, nakon posljednjih opštih izbora u BiH, kada je Šmit kao tadašnji visoki predstavnik čak suspendovao Ustav Federacije BiH kako bi “trojci”, odnosno SDP-u, NiP-u i Našoj stranci, omogućio da formiraju Vladu Federacije BiH iako za to nije postojala volja potpredsjednika Federacije BiH Refika Lende (SDA), a koja je po Ustavu FBiH bila obavezna.

“Jasno je da do imenovanja visokog predstavnika neće doći u dogledno vrijeme, a uprkos tome u BiH se ništa neuobičajeno ne dešava, što je dokaz da može da funkcioniše bez stranog tutorstva”, rekla je Ana Trišić Babić, v.d. direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske.

Ona je rekla da od trenutka kada u junu nije imenovan visoki predstavnik da je bilo jasno da do imenovanja neće doći u dogledno vrijeme, te da je sigurna da se to neće dogoditi ni do novembra, a do tada će se vidjeti u kom pravcu će se odvijati politički procesi.

“Vjerujem da je ovo prilika da i u Sarajevu prihvate realnost da visoki predstavnik više nije potreban ovoj zemlji. Umjesto oslanjanja na strane intervencije, vrijeme je da odgovornost za političke procese u potpunosti preuzmu domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici naroda”, rekla je nedavno Trišić Babićeva.

Bošnjački političari insistiraju na punom mandatu visokog predstavnika

Za razliku od Srba i Hrvata, Bošnjaci u ovom trenutku ne žele ni da čuju da OHR bude oslabljen, a bonska ovlaštenja ukinuta, a kamoli da bude ugašen. U svim javnim nastupima bošnjački zvaničnici insistiraju na tome da visoki predstavnik treba BiH i da bonskim ovlaštenjima treba i dalje da nameće zakone i odluke.

Gotovo svi bošnjački zvaničnici pozdravili su nedavnu izjavu Krišoka, koji je rekao da “ima puna ovlaštenja, uključujući i bonska”, međutim poprilično su suzdržani u procjeni budućeg djelovanja OHR-a.

“Činjenice su da od trećeg entiteta ili izborne jedinice nema ništa, kao ni od bilo kakvog separatizma. Isto vrijedi i za Kancelariju visokog predstavnika koji ostaje u punom, nepromijenjenom kapacitetu i ovlaštenjima”, rekao je nedavno Nermin Nikšić, lider SDP-a.

Slično kao i političari, i analitičari, zavisno iz kojeg naroda dolaze, potpuno različito gledaju na OHR i njegovu budućnost, ali svi se slažu u jednom, a to je da su mjeseci pred nama ključni za to kako će OHR izgledati, a to u prvom redu zavisi od dogovora na relaciji Vašington – Brisel.

Nastavi čitati

Aktuelno