Connect with us

Svijet

TRAMP SEDMICAMA JAVNO IGNORIŠE MASKA: Poznato zbog čega je naprasno postao nevidljiv u Vašingtonu

Na početku drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa, jedna od najupečatljivijih ličnosti njegove administracije bio je najbogatiji čovjek na svijetu – Ilon Mask.

Miliarder je dobio zadatak da vodi neformalno ministarstvo za efikasnost vlade (DOGE), prisustvovao je sastancima vlade, letio s Trampom u predsjedničkom avionu Air Force One i predsjednik ga je redovno hvalio zbog dobro obavljenog posla. Ipak, od početka aprila Tramp i drugi republikanci ga praktično više ne spominju.

Tokom februara i marta, Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social u prosjeku četiri puta sedmično pominjao Maska, ali od početka aprila nije ga spomenuo ni jednom, pokazuje analiza portala Politico. Ne spominje ga ni Trampov tim zadužen za prikupljanje donacija. Nameće se pitanje – čime je Mask zaslužio ovakav tretman – no sve ukazuje na to da se radi o pragmatičnoj odluci republikanaca, a ne o nekoj svađi između najbogatijeg čovjeka svijeta i predsjednika SAD-a. Njih dvojica i dalje komuniciraju, a Mask je s drugim biznismenima nedavno pratio Trampa na njegovom putovanju po Bliskom istoku.

Prema anketama javnog mnijenja, Mask je među biračima sve manje popularan, i to znatno manje nego Tramp. Početkom prošlog mjeseca, republikanski kandidat izgubio je važnu izbornu bitku za mjesto u vrhovnom sudu savezne države Wisconsin, gdje se Mask angažovao kao donator, ali je istovremeno postao i teret za republikance tokom kampanje.

“Završio je, gotovo je, nema ga više. U anketama prolazi užasno. Ljudi ga mrze. Došao je u Wisconsin i mislio da može kupiti glasove, stavio je sirastu kapu (simbol Wisconsina, op. a.) i ponašao se kao devetogodišnje dijete… Ne ide to tako. Ljude to vrijeđa”, požalio se jedan od republikanca iz Wisconsina pod uslovom anonimnosti.

Za Trampovu administraciju Mask je time postao nepotrebni teret. Pogotovo jer aktivnosti DOGE-a trenutno nisu toliko bitne za vladu koliko su to carinska politika i budžetske rasprave. Iako republikanski zakonodavci i dalje o Masku govore pozitivno kada ih se direktno pita, jer žele zadržati na svojoj strani njegovo ogromno bogatstvo, armiju pristalica i internetski uticaj, neki priznaju da bi za stranku bilo bolje da se Mask ne pojavljuje aktivno u kampanjama pred kongresne izbore 2026. godine.

“Ankete vam u suštini govore da Ilon radi odličan posao kada je u pozadini. Nadamo se da će tamo i ostati, da nastavi s tim poslom, ali da neće preuzeti ulogu zamjene u kampanji”, ocijenio je izvršni direktor konzervativnog Kluba za rast, David McIntosh.

Tišina s vrha

O Masku početkom aprila nisu prestali govoriti samo Tramp, već i njegovi najbliži savjetnici i zvanični profili Bijele kuće. Još krajem februara, Tramp je Maska koristio kao veliko mamac za donatore. “Volim Ilona Maska! Mediji pokušavaju da nas razdvoje i ne uspijevaju. On je sjajan”, pisalo je u Trampovoj poruci donatorima od 27. februara.

Ipak, Maskovo ime iz tih poruka gotovo da je nestalo već početkom marta. Jedini izuzetak bila je referenca na kačket s natpisom “Američki zaliv”, koji je milijarder nosio.

Odgovor Bijele kuće na upit novinara Politica o tome smatraju li Maska političkom slabošću, nije ga uopšte spomenuo. “Misija DOGE-a da smanji rasipanje, prevaru i zloupotrebe će se sigurno nastaviti. Zaposleni u DOGE-u, koji djeluju u njegovim različitim uredima, nastaviće sarađivati s administracijom predsjednika Trampa kako bi naša vlada postala efikasnija”, navodi se u odgovoru portparola Bijele kuće, Karoline Leavitt.

Za demokrate i dalje meta

Dok bi Maskovo povlačenje u pozadinu moglo koristiti republikancima, demokratama bi moglo otežati posao. Njihova izborna strategija, primijenjena i u spomenutim izborima u Wisconsinu, zasniva se na povezivanju republikanskih rivala s Maskom. Demokrati, ipak, tvrde da će njihova strategija i dalje biti efikasna, jer je malo vjerovatno da će Mask potpuno nestati iz javnosti.

Da Mask i dalje ima uticaj u vladi, svjedoči i to što je prošle sedmice pratio Trampa u posjetu Saudijskoj Arabiji, gdje se sastao s tamošnjim liderima i govorio na investicionom forumu. Ništa nije ukazivalo na to da između njih postoji neki ozbiljan sukob.

Čak i ako Mask krajem maja napusti mjesto na čelu DOGE-a, to neće promijeniti činjenicu da je upravo najbogatiji čovjek svijeta imenovao rukovodstvo tog tijela.

“Problem nikad zapravo nije bio Ilon Mask, već elonmuskizam. On je autor njihovih strategija i nije riječ o teorijskoj krivici, već o stvarnim štetama koje su nanesene svijetu u partnerstvu s Trampom, o čemu će se voditi rasprave tokom izbora”, poručila je demokratska strateginja Jesse Ferguson.

Dokaz da demokratama ipak neće biti lako je i to da je, prema anketama, DOGE ocijenjen bolje kada se Mask u njegov rad ne uključuje, iako se funkcionisanje ovog pseudoministarstva njegovim odsustvom nije značajno promijenilo.

“Javnost je podržavala pokušaj da se okonča bespotrebno rasipanje u Vašingtonu, ali nije podržavala način na koji je to sprovođeno. Njegova misija da eliminiše rasipanje svakako je pomogla, ali retorika koju je koristio – nije”, zaključio je republikanski analitičar Frank Luntz, prenosi Klix.ba

Related Topics:

Svijet

ŠOK PROMJENA američke politike sankcija! Hoće li “Rubio-efekat” RAZORITI i BiH?!

U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.

U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.

Prema tvrdnjama nekoliko dobro upućenih izvora, u narednim mjesecima moglo bi doći do iznenađujućih promjena na spiskovima sankcionisanih – i to ne među političarima, već unutar pravosudnog aparata.

U tom kontekstu, sve češće se navodi američki presedan: državni sekretar Marko Rubio inicirao je sankcije protiv četvoro sudija Međunarodnog krivičnog suda zbog političkih posljedica njihovih odluka o Gazi.

Sankcije pogađaju Solomi Balungi Bosu iz Ugande, Luz del Karmen Ibanjez Karanzu iz Perua, Rein Adelaid Sofi Alapini-Gansu iz Benina i Beti Holer iz Slovenije. Dvoje od njih je pokrenulo postupak za ratne zločine protiv izraelskog premijera i ministra odbrane, Benjamina Netanjahua i Joava Galanta, dok je drugo dvoje podržalo istragu o zločinima američkog osoblja u Avganistanu. Sankcije su već uvedene sudiji Karimu Kanu, zbog uloge u istrazi protiv izraelskih zvaničnika.

Ovime je razbijen mit da su sudije zaštićeni sloj međunarodne zajednice – jasno je poručeno da ni pravosuđe više nije izvan domašaja političkog odgovora. Ta logika sada postaje relevantna i za BiH.

– U fokusu spekulacija su tužilac Nedim Ćosić i sudija Sena Uzunović, čije se ime sve češće dovodi u vezu s optužbama o prikrivenim aranžmanima sa političkim strukturama, selektivnom (ne)procesuiranju i sistemskom zadržavanju statusa kvo. Zvaničnih potvrda još nema, ali pitanje se sve otvorenije postavlja: da li će SAD prvi put sankcionisati one koji ne djeluju kao nezavisni pravosudni organi, već kao štit političkih interesa? – tvrdi dobro obaviješten izvor blizak diplomatskim krugovima.

Istovremeno, sve više pogleda okreće se i ka visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, čiji legitimitet nikada nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a, ali je zato ostavio dubok trag kroz nametanje zakona koji su, prema ocjenama mnogih, radikalizovali politički prostor i paralizovali institucije.

– Iako je formalna mogućnost njegovog sankcionisanja trenutno mala, unutar pojedinih diplomatskih struktura navodno raste spremnost da se preispita njegova uloga u produbljivanju institucionalne krize. Dok se lideri stranaka javno sukobljavaju, a ambasade dogovaraju zatvorene sastanke mimo institucionalnih kanala, jedno pitanje sve glasnije lebdi nad BiH: Ko zaista destabilizuje državu – oni koji donose odluke, ili oni koji iz pozadine instrumentalizuju pravosuđe a ono prihvata nečasnu ulogu – zaključuje ovaj izvor.

Nastavi čitati

Politika

BRIKS U JAKOJ PORUCI SA SAMITA Pozvali na hitan prekid vatre u Gazi i osudili vojne napade na Iran!

Lideri zemalja BRIKS-a usvojili su završnu deklaraciju Samita u Rio de Žaneiru.

Osnovne stavke deklaracije:

U deklaraciji je izražena nada da će trenutni napori u vezi sa Ukrajinom dovesti do održivog mirovnog rešenja.

Učesnici samita u deklaraciji osuđuju vojne napade na Iran, koji predstavljaju kršenje međunarodnog prava.

U završnoj deklaraciji takođe se osuđuju nedavni napadi na željezničke pruge i mostove u Kurskoj, Brjanskoj i Voronješkoj oblasti.

U deklaraciji se naglašava da je Pojas Gaze sastavni dio okupirane palestinske teritorije.

Lideri BRIKS-a pozvali su pregovarače za Gazu da postignu hitan i bezuslovan prekid vatre u enklavi.

Države-članice BRIKS-a složile su se da ojačaju političku i vojnu saradnju u okviru proširenog članstva organizacije.

Zemlje BRIKS-a osuđuju jednostrane ekonomske sankcije koje su u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Sankcije negativno utiču na ekonomski razvoj, zdravstvenu zaštitu i prehrambenu bezbijednost, pogađaju ljude u ranjivim situacijama, produbljuju digitalni jaz i pogoršavaju ekološke probleme.

Zemlje-članice udruženja pozdravljaju ukidanje jednostranih ograničenja prema Siriji i nadaju se da će to podržati napore za oživljavanje sirijske ekonomije i pokretanje faze rekonstrukcije koja pomaže razvoju i stabilnosti. Takođe su potvrdili posvećenost suverenitetu, nezavisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Sirije i pozvali Izrael da bez odlaganja povuče svoju vojsku sa sirijske teritorije.

BRIKS poziva Savjet bezbjednosti UN da se pozabavi pitanjem nuklearne bezbjednosti u vojnim sukobima.

Lideri BRIKS-a zabrinuti su zbog rastućih rizika od nuklearnog sukoba i ponovo potvrđuju potrebu za jačanjem sistema kontrole nuklearnog naoružanja, intenziviranjem sistema razoružanja, neširenjem oružja i održavanjem njegovog integriteta i efikasnosti radi postizanja globalne stabilnosti i međunarodnog mira i bezbjednosti.

Zemlje BRIKS-a spremne su da sarađuju sa UN u oblasti očuvanja mira i sprečavanja oružanih sukoba.

Zemlje-članice BRIKS-a istakle su značaj razvoja berze žitarica ovog udruženja i uključivanja u nju ne samo poljoprivrednih proizvoda, već i sirovina.

Države-članice pozvale su na hitnu reformu bretonvudskih institucija, koje uključuju Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, kako bi one postale fleksibilnije, efikasnije, kredibilnije, inkluzivnije, svrsishodnije, nepristrasnije, odgovornije i reprezentativnije, kako bi se ojačala njihova legitimnost.

Lideri su pozvali sve zemlje da u najskorije vreme ratifikuju Konvenciju UN protiv sajber-kriminala.

Indija će biti domaćin Samita BRIKS-a 2026. godine.

Sedamnaesti samit BRIKS-a održava se u Rio de Žaneiru 6. i 7. jula. Rusku delegaciju predvodi ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

BRIKS je međudržavno udruženje koju su 2006. godine osnovale Rusija, Kina, Indija i Brazil; Јužna Afrika se pridružila 2011. godine. Od 2024. godine, pridružili su im se Egipat, UAE, Etiopija, Iran, a od januara 2025. godine i Indonezija.

Status zemlje-partnera imaju Bjelorusija, Bolivija, Kuba, Kazahstan, Malezija, Nigerija, Tajland, Uganda, Uzbekistan i Vijetnam.
Ove godine BRIKS-om predsjedava Brazil.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN O ODNOSIMA SA AMERIKOM! Nekadašnja saradnja danas na klimavim nogama!

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekaoje da su Moskva i Vašington dugo imali veoma dobre i jedinstvene odnose, te da su pronašli zajednički jezik u prošlosti, uključujući vrijeme kada je Rusija podržavala Sjedinjene Države tokom rata za nezavisnost.

“Kada je riječ o Amerikancima, mi smo uvijek imali veoma dobre i jedinstvene odnose sa SAD. Podržavali smo njihove težnje ka nezavisnosti od Velike Britanije”, rekao je ruski predsjednik novinarima.

On je dodao da je Rusija tada isporučivala oružje i davala novac. “Zatim smo podržavali Sjever tokom rata između Sjevera i Juga i tako dalje. U tom smislu, ipak smo pronašli nešto što nas je ujedinjavalo”, rekao je Putin.

Nastavi čitati

Aktuelno