Connect with us

Svijet

TRAMP SEDMICAMA JAVNO IGNORIŠE MASKA: Poznato zbog čega je naprasno postao nevidljiv u Vašingtonu

Na početku drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa, jedna od najupečatljivijih ličnosti njegove administracije bio je najbogatiji čovjek na svijetu – Ilon Mask.

Miliarder je dobio zadatak da vodi neformalno ministarstvo za efikasnost vlade (DOGE), prisustvovao je sastancima vlade, letio s Trampom u predsjedničkom avionu Air Force One i predsjednik ga je redovno hvalio zbog dobro obavljenog posla. Ipak, od početka aprila Tramp i drugi republikanci ga praktično više ne spominju.

Tokom februara i marta, Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social u prosjeku četiri puta sedmično pominjao Maska, ali od početka aprila nije ga spomenuo ni jednom, pokazuje analiza portala Politico. Ne spominje ga ni Trampov tim zadužen za prikupljanje donacija. Nameće se pitanje – čime je Mask zaslužio ovakav tretman – no sve ukazuje na to da se radi o pragmatičnoj odluci republikanaca, a ne o nekoj svađi između najbogatijeg čovjeka svijeta i predsjednika SAD-a. Njih dvojica i dalje komuniciraju, a Mask je s drugim biznismenima nedavno pratio Trampa na njegovom putovanju po Bliskom istoku.

Prema anketama javnog mnijenja, Mask je među biračima sve manje popularan, i to znatno manje nego Tramp. Početkom prošlog mjeseca, republikanski kandidat izgubio je važnu izbornu bitku za mjesto u vrhovnom sudu savezne države Wisconsin, gdje se Mask angažovao kao donator, ali je istovremeno postao i teret za republikance tokom kampanje.

“Završio je, gotovo je, nema ga više. U anketama prolazi užasno. Ljudi ga mrze. Došao je u Wisconsin i mislio da može kupiti glasove, stavio je sirastu kapu (simbol Wisconsina, op. a.) i ponašao se kao devetogodišnje dijete… Ne ide to tako. Ljude to vrijeđa”, požalio se jedan od republikanca iz Wisconsina pod uslovom anonimnosti.

Za Trampovu administraciju Mask je time postao nepotrebni teret. Pogotovo jer aktivnosti DOGE-a trenutno nisu toliko bitne za vladu koliko su to carinska politika i budžetske rasprave. Iako republikanski zakonodavci i dalje o Masku govore pozitivno kada ih se direktno pita, jer žele zadržati na svojoj strani njegovo ogromno bogatstvo, armiju pristalica i internetski uticaj, neki priznaju da bi za stranku bilo bolje da se Mask ne pojavljuje aktivno u kampanjama pred kongresne izbore 2026. godine.

“Ankete vam u suštini govore da Ilon radi odličan posao kada je u pozadini. Nadamo se da će tamo i ostati, da nastavi s tim poslom, ali da neće preuzeti ulogu zamjene u kampanji”, ocijenio je izvršni direktor konzervativnog Kluba za rast, David McIntosh.

Tišina s vrha

O Masku početkom aprila nisu prestali govoriti samo Tramp, već i njegovi najbliži savjetnici i zvanični profili Bijele kuće. Još krajem februara, Tramp je Maska koristio kao veliko mamac za donatore. “Volim Ilona Maska! Mediji pokušavaju da nas razdvoje i ne uspijevaju. On je sjajan”, pisalo je u Trampovoj poruci donatorima od 27. februara.

Ipak, Maskovo ime iz tih poruka gotovo da je nestalo već početkom marta. Jedini izuzetak bila je referenca na kačket s natpisom “Američki zaliv”, koji je milijarder nosio.

Odgovor Bijele kuće na upit novinara Politica o tome smatraju li Maska političkom slabošću, nije ga uopšte spomenuo. “Misija DOGE-a da smanji rasipanje, prevaru i zloupotrebe će se sigurno nastaviti. Zaposleni u DOGE-u, koji djeluju u njegovim različitim uredima, nastaviće sarađivati s administracijom predsjednika Trampa kako bi naša vlada postala efikasnija”, navodi se u odgovoru portparola Bijele kuće, Karoline Leavitt.

Za demokrate i dalje meta

Dok bi Maskovo povlačenje u pozadinu moglo koristiti republikancima, demokratama bi moglo otežati posao. Njihova izborna strategija, primijenjena i u spomenutim izborima u Wisconsinu, zasniva se na povezivanju republikanskih rivala s Maskom. Demokrati, ipak, tvrde da će njihova strategija i dalje biti efikasna, jer je malo vjerovatno da će Mask potpuno nestati iz javnosti.

Da Mask i dalje ima uticaj u vladi, svjedoči i to što je prošle sedmice pratio Trampa u posjetu Saudijskoj Arabiji, gdje se sastao s tamošnjim liderima i govorio na investicionom forumu. Ništa nije ukazivalo na to da između njih postoji neki ozbiljan sukob.

Čak i ako Mask krajem maja napusti mjesto na čelu DOGE-a, to neće promijeniti činjenicu da je upravo najbogatiji čovjek svijeta imenovao rukovodstvo tog tijela.

“Problem nikad zapravo nije bio Ilon Mask, već elonmuskizam. On je autor njihovih strategija i nije riječ o teorijskoj krivici, već o stvarnim štetama koje su nanesene svijetu u partnerstvu s Trampom, o čemu će se voditi rasprave tokom izbora”, poručila je demokratska strateginja Jesse Ferguson.

Dokaz da demokratama ipak neće biti lako je i to da je, prema anketama, DOGE ocijenjen bolje kada se Mask u njegov rad ne uključuje, iako se funkcionisanje ovog pseudoministarstva njegovim odsustvom nije značajno promijenilo.

“Javnost je podržavala pokušaj da se okonča bespotrebno rasipanje u Vašingtonu, ali nije podržavala način na koji je to sprovođeno. Njegova misija da eliminiše rasipanje svakako je pomogla, ali retorika koju je koristio – nije”, zaključio je republikanski analitičar Frank Luntz, prenosi Klix.ba

Related Topics:

Svijet

EVROPSKA KOMISIJA POSLALA JASAN ZAHTJEV ČLANICAMA: Devet država Šengena mora da ukine unutrašnje kontrole

Evropska komisija pozvala je devet država šengenskog prostora da postepeno ukinu unutrašnje granične kontrole koje sprovode duže od godinu dana, jer se time narušava sloboda kretanja.

Evropska komisija pozvala je devet država članica šengenskog prostora da počnu postepeno da ukidaju privremene granične kontrole koje na unutrašnjim granicama sprovode duže od godinu dana.

Riječ je o Austriji, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Holandiji, Sloveniji, Švedskoj i Norveškoj, za koje je Komisija objavila posebna mišljenja o opravdanosti i srazmernosti mjera koje su na snazi više od 12 mjeseci.

Komisija priznaje da se države suočavaju sa bezbednosnim izazovima i migracijskim pritiscima, ali naglašava da kontrole unutar Šengena moraju ostati izuzetna i privremena mjera.

Komisija: Postoje bolja rješenja

U Briselu smatraju da postoje efikasniji načini za rješavanje bezbjednosnih pitanja bez ograničavanja slobodnog kretanja ljudi.

“Postoje efikasnije i delotvornije alternative unutrašnjim graničnim kontrolama”, poručila je Komisija.

Kao primjere navodi:

  • Policijske kontrole zasnovane na procjeni rizika
  • Mobilnu biometrijsku identifikaciju
  • Tehnologije za praćenje vozila

Prema ocjeni Komisije, mnoge države već koriste nesistematske policijske provere zasnovane na obaveštajnim podacima, koje se mogu dodatno proširiti i postepeno zamijeniti granične kontrole.

Kontrole pogađaju susjedne zemlje i pogranična područja

Evropska komisija upozorila je da unutrašnje granične kontrole ne utiču samo na zemlju koja ih uvodi nego i na susjedne države, kao i na stanovnike pograničnih područja. Zbog toga je, navodi Komisija, važno smanjiti negativne posljedice za putnike, radnike koji svakodnevno prelaze granicu, privredu i regionalnu saradnju.

Na osnovu sprovedene analize, Komisija preporučuje da devet država postepeno ukine postojeće kontrole i da pritom u većoj mjeri koristi alternativne bezbjednosne mere i jača saradnju sa susjedima.

“Šengen je jedno od najvećih evropskih dostignuća”

Izvršna potpredsjednica Evropske komisije za tehnološki suverenitet, bezbjednost i demokratiju Hena Virkunen poručila je da je sloboda kretanja jedna od temeljnih vrijednosti Evropske unije.

“Šengen je jedno od najvećih evropskih dostignuća. Simbolizuje slobodu kretanja za više od 450 miliona ljudi. Naša mišljenja šalju jasnu poruku: kada se kontrole ponovo uvedu, one moraju ostati privremene i izuzetne”, rekla je Virkunen.

Nastavi čitati

Svijet

ALARM U EVROPI: Ultrasnažna droga odnosi sve više života, raste broj žrtava

Velika Britanija suočava se sa talasom kokaina izuzetno visoke čistoće, dok broj smrtnih slučajeva povezanih sa tom drogom dostiže rekordne nivoe.

Stručnjaci upozoravaju da je rast proizvodnje u Južnoj Americi doveo do značajnog povećanja čistoće kokaina koji završava na ulicama, pa korisnici često nesvjesno preuzimaju veći rizik nego ranije.

Istraga Independenta tokom ovogodišnjeg festivala u Čeltenamu, koji je posjetilo više od 200.000 ljudi, pokazala je da su dva od tri analizirana uzorka kokaina imala čak 85 odsto čistoće.

Bivši britanski državni koordinator za droge Majk Trejsi te rezultate nazvao je “veoma zabrinjavajućim“ i pozvao vladu na hitnu reakciju zbog, kako kaže, rastućeg zdravstvenog rizika.

Ključni podaci pokazuju da je prosječna čistoća kokaina porasla sa oko 32 odsto prije 13 godina na više od 80 odsto danas, a u Engleskoj i Velsu je 2024. godine od posljedica povezanih sa kokainom umrlo rekordnih 1.279 ljudi, prenosi Tportal.

Ujedinjeno Kraljevstvo pritom ima najveću stopu konzumacije kokaina u Evropi, dok je potrošnja na liječenje zavisnosti od droga i alkohola realno smanjena za 40 odsto između 2015. i 2022. godine.

Prema podacima iz analize otpadnih voda, konzumacija kokaina u Engleskoj porasla je za četvrtinu u posljednjih pet godina.

Rizik od predoziranja sve veći

Kokain može izazvati srčani ili moždani udar, kao i napade, upozorava Nacionalna zdravstvena služba (NHS), a rizik od predoziranja raste ako se droga kombinuje sa alkoholom.

Uzorci iz Čeltenama analizirani su na Univerzitetu Kingston i gotovo svi sadržavali su tragove kokaina, a dodatna laboratorijska analiza pokazala je da su dva uzorka, uključujući onaj pronađen u prostoru za presvlačenje beba, imala čistoću od 85 odsto.

Dr Arijak Duran sa Univerziteta Kingston upozorio je da je riječ o kokainu znatno većeg kvaliteta nego što se obično nalazi na uličnom tržištu i da takva koncentracija povećava rizik od predoziranja kod korisnika naviknutih na slabije proizvode.

Organizatori festivala u Čeltenamu (Cheltenham Festival) poručili su da su razočarani nalazima i istakli da je upotreba ilegalnih droga širi društveni problem prisutan na mnogim velikim događajima.

Britanska Nacionalna kriminalistička agencija procjenjivala je da je prosječna čistoća kokaina na korisničkom nivou 2013. godine iznosila između 32 i 38 odsto. Stručnjaci smatraju da je rekordna proizvodnja u Južnoj Americi, uz nove krijumčarske rute prema Evropi, preplavila britansko tržište i smanjila potrebu za miješanjem kokaina sa drugim supstancama.

Jača droga za manje novca

Piter Kejn iz kompanije Eurofins Forensic Services navodi da je čistoća tokom pandemije dostigla oko 75 odsto, a posljednjih godina premašila je 80 odsto. Slično upozorava i Evropska agencija za droge, prema kojoj je prosječna čistoća kokaina u mnogim evropskim državama porasla na između 66 i 81 odsto.

“Kupci danas dobijaju jači proizvod za manje novca“, rekao je Kejn.

Majk Trejsi, ipak,  upozorava da je nepredvidiva čistoća najveći rizik jer korisnici često uzimaju količine na koje su navikli, ne znajući da je droga koju su kupili znatno snažnija nego ranije.

Broj hospitalizacija povezanih sa kokainom i krekom utrostručio se tokom jedne decenije, a broj smrtnih slučajeva raste već 13 godina zaredom.

Među žrtvama su i Lusi Vajt, studentkinja koja je umrla od srčanog zastoja izazvanog kokainom, kao i 24-godišnja učiteljica Emili Rouz Brauning iz Kardifa.

Uprkos desetogodišnjoj strategiji borbe protiv droga pokrenutoj 2021. godine, izdvajanja za liječenje zavisnosti značajno su smanjena, pa Trejsi zagovara uvođenje sistema za testiranje droga kojim bi korisnici mogli da provjere čistoću kupljenih supstanci.

“Ultrasnažan” kokain

Profesor Hari Samnal sa Univerziteta Liverpul Džon Murs, opisuje kokain čistoće veće od 85 odsto kao “ultrasnažan“.

Prema njegovim riječima, takvi proizvodi danas su široko dostupni i relativno pristupačni, a “tržište kokaina nikada nije bilo rizičnije ni štetnije nego danas”, upozorio je.

Prema Svjetskom izvještaju Ujedinjenih nacija o drogama, 2023. godine proizvedeno je više od 3.700 tona kokaina, dijelom zbog širenja uzgoja koke u Kolumbiji, a droga u Evropu i Veliku Britaniju stiže vazdušnim i pomorskim rutama.

Adam Tompson iz Nacionalne kriminalističke agencije rekao je da rekordna proizvodnja u Južnoj Americi obara veleprodajne cijene i povećava čistoću proizvoda na tržištu.

“Sve dok potražnja ostaje visoka, suzbijanje snabdijevanja kokainom biće trajna borba“, zaključio je Tompson.

Nastavi čitati

Svijet

KINEZI STVORILI JEZIVO AI ORUŽJE: Novi rojevi dronova sami donose odluke i uništavaju 100% meta

Kinezi su razvili HG-STR, autonomni AI sistem za rojeve dronova koji donosi odluke za svega 6,6 milisekundi i potpuno samostalno postiže stopu uništenja meta od 100 odsto.

Kineski naučnici razvili su novi sistem vještačke inteligencije koji bi mogao iz korijena da promijeni način na koji dronovi traže i uništavaju neprijateljske mete na bojnom polju.

U uslovima elektronskog ratovanja, neprijateljski sistemi za ometanje često prekidaju komunikaciju između letjelica, zbog čega mete nestaju sa radara operatera. Međutim, novi algoritam omogućava rojevima dronova da donose ispravne odluke i ostanu koordinisani čak i uz nepotpune informacije i u uslovima prekinutih veza.

Sistem je nazvan HG-STR (Heterogeneous Graph Spatio-Temporal Reasoning) i predstavlja prvi AI algoritam koji može da postigne stopu uništenja meta od 100 odsto, tvrde istraživači sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu.

Tehnologija se oslanja na takozvani sistem “heterogenog grafa”, gdje se svaki objekat mapira na mrežu u kojoj svaka nit nosi specifično značenje. Kroz ovaj model, informacije se dijele u korisne kategorije, pa dronovi momentalno znaju koga treba da proganjaju, a sa kim da sarađuju, piše Independent.

Unutar ove mreže, podaci su organizovani kroz tri ključna informaciona čvora:

Svaki pojedinačni dron nosi podatke o svojoj poziciji, brzini, preostaloj municiji i prethodnom zadatku.
Detektovana neprijateljska meta postaje čvor koji sadrži lokaciju i nivo oštećenja koji je potreban da bi bila uništena.
Okruženje svakog drona funkcioniše kao čvor sa podacima o tome koliki je dio terena ostao neistražen.
Istraživači su u sistem ugradili i naprednu kompresovanu memoriju koja pamti prethodna zapažanja svake letjelice. To znači da u trenutku kada komunikacija otkaže, dronovi ne kreću ispočetka, već nastavljaju misiju koristeći zapamćene podatke.

Tokom testiranja, roj od 10 dronova uspio je da pretraži prostor veličine 100×100 kilometara i uništi sve mete znatno efikasnije, uz kraću pređenu distancu leta. Cijeli proces donošenja odluka unutar HG-STR sistema traje svega 6,6 milisekundi, što je ključni faktor u borbenim situacijama.

Za razliku od dosadašnjih autonomnih algoritama koji sve podatke o prijateljskim i neprijateljskim snagama i terenu tretiraju na isti način – što često dovodi do zabune – kineski AI uči da se fokusira isključivo na prave mete. Kada uoči neprijatelja, to tretira kao prijetnju visokog prioriteta, dok bliskost drugog drona vidi kao priliku za zajednički napad.

Iako se dronovi na ratištima poput Ukrajine još uvijek u velikoj meri kontrolišu ručno preko ljudskih pilota, ovaj izum otvara vrata za stvaranje potpuno autonomnih flota. AI vođeni dronovi će moći da uđu u prostore potpuno odsječene od ljudske komande i samostalno izvrše samo jedno naređenje – da lociraju i eliminišu sve neprijateljske mete.

Nastavi čitati

Aktuelno