Connect with us

Društvo

CIJENE LETE U NEBO: Voće postalo luksuz, frizerske usluge skuplje nego ikad

Da građani BiH sve teže podnose troškove života, pokazuje podatak da je iznos sindikalne potrošačke korpe za protekli mjesec bio 3.168,90 KM.

Radi se o minimalnim troškovima četveročlane porodice, čije kućne budžete najviše “guta“ hrana. Ta stavka u potrošačkoj korpi je iznosila 1.421,10 KM.

Međutim, koliko su cijene dramatično porasle u posljednjih pet godina pokazuje činjenica da je potrošačka korpa u aprilu 2020. godine iznosila 1.987,72 KM.

Tako su troškovi života za pet godina nabujali za gotovo 1.200 KM. Prije pet godina minimalni troškovi koje je četveročlana porodica izdvajala za hranu iznosili su 917,70 KM ili 503,40 KM manje u odnosu na trenutnu situaciju.

O kakvom skoku cijena hrane je riječ, pokazuju podaci dostupni na stranicama Federalnog ministarstva trgovine prema kojima je, naprimjer, prosječna cijena riže po kilogramu u Sarajevu, trenutno, 5,21 KM, a u Mostaru 6,81 KM.

U istom periodu 2020. godine kilogram riže u Sarajevu je u prosjeku koštao 3,79 KM, a u Mostaru 4,30 KM.

Kilogram hljeba u Mostaru je prije pet godina koštao 2,58 KM, a sada 3,59 KM, a u Sarajevu je ta cijena sada 4,52 KM, što je u odnosu na pet godina prije skuplje za 2,06 KM.

Drastično su porasle cijene mesa pa se tako kilogram junetine bez kosti prije pet godina kretao u rasponu od 11 do 13,50 KM, a sada je ta cijena oko 23 KM!

Kilogram piletine se kreće od 6,50 do 7,50 KM, dok je prije pet godina taj raspon bio između 4,40 i 5,13 KM.

Voće je luksuz

Cijena jaja po komadu je u parilu 2020. godine iznosila 0,25 KM, a sada oko 0,45 KM.

Kilogram maslaca sada je, uglavnom, oko 40 KM, a prije pet godina ta se cijena kretala oko 22 KM.

Litar mlijeka trenutno se kreće po cijeni od oko 2,40 KM, što je za marku više nego pet godina ranije.

Kada je riječ o voću, kako smo pisali, kilogram trešanja na sarajevskim, ali i pijacama širom Bosne je dostigao cijenu od 20 KM.

Istina, na hercegovačkim pijacama to voće ima prilično nižu cijenu, i to od trenutnih šest do sedam KM. Međutim, prije pet godina trešnje su prodavane po cijeni od tri do četiri KM po kilogramu.

Šišanje i feniranje

Poskupljenja su se, jasno, prelila i na brojne usluge. Tako je muško šišanje prije pet godina u prosjeku koštalo 6,50 KM, a sada je približno 12 KM.

Pranje kose srednje dužine s feniranjem prije pet godina je koštalo 10 KM, a sada od 12,50 do 20 KM.

Društvo

PRVO OLUJNI JUGO I 28 STEPENI, PA HLADAN TUŠ! Od četvrtka sve se mijenja!

Velika promjena vremena očekuje nas u narednim danima, a prema najavama meteorologa, u četvrtak će temperatura naglo pasti.

– Lokalno duž rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla. Tokom dana biće sunčano i još toplije uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili sjeveroistočni. Na zapadu i u planinama će poslijepodne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak – dodaju oni.

Prema njihovoj prognozi, minimalna temperatura vazduha od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan.

– Maksimalna temperatura vazduha biće od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni – kažu oni.

Srijeda, 21. oktobar

U srijedu se očekuje vjetrovito, toplo i promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode.

– Na jugu i zapadu će padati kiša, ponegdje i obilnija, a poslijepodne će slabe kiše biti i u ostalim područjima. Duvaće umjeren do jak, na zapadu i olujni južni vjetar. Minimalna temperatura vazduha od četiri do 12, na jugu i zapadu do 15. Maksimalna temperatura vazduha od 18 na jugu i zapadu do 28 na sjeveroistoku, a u višim predjelima od 13 stepeni – navode oni.

Četvrtak, 22. oktobar

U četvrtak će biti oblačno i svježije sa kišom.

– Minimalna temperatura vazduha biče od sedam do 15 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni – stoji u prognozi.

Petak, 23. oktobar

U noći i ujutro očekuje se oblačnije vrijeme sa kišom na istoku, a u ostalim predjelima suvo uz postepeno razvedravanje.

– Tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode u svim predjelima. Minimalna temperatura vazduha od jedan stepen u višim predjelima na zapadu do devet, na sjeveroistoku, na jugu do 14. Maksimalna temperatura vazduha biće od 12 do 17, na jugu do 21, a u višim predjelima od osam stepeni – ističu iz RHMZ-a.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperature idu do 26 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i još toplije, uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti pretežno vedro i svježe, u višim predjelima i hladno, a lokalno duž rijeka i po kotlinama uz moguću prolaznu maglu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren promjenljiv vjetar ili sjeveroistočni. Na zapadu i na planinama će poslije podne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak.

Nastavi čitati

Društvo

GODIŠNJE GUBIMO MANJI GRAD! Zvanični podaci Agencije za statistiku potvrdili crne prognoze za BiH

Bosna i Hercegovina nastavlja da tone u ozbiljnu demografsku krizu. Tokom 2025. godine broj umrlih bio je za 11.696 veći od broja rođenih, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. U prošloj godini registrovano je 24.105 živorođene djece, što je za dva odsto manje nego 2024. godine. Istovremeno je umrla 35.801 osoba, odnosno 0,58 odsto više nego godinu ranije.

Drugim riječima, prirodnim putem BiH je za samo godinu dana izgubila gotovo 12.000 stanovnika.

Sve manje rođenih, sve više umrlih

Demografska slika dodatno je pogoršana u odnosu na prethodnu godinu.

Negativan prirodni priraštaj u 2024. godini iznosio je 10.997 osoba, dok je tokom 2025. godine razlika između broja rođenih i umrlih povećana na 11.696.

To znači da se jaz između broja novorođenih i preminulih nastavlja širiti, pri čemu je broj rođenih dodatno smanjen, dok je broj umrlih porastao.

Manje brakova, više razloga za zabrinutost

Tokom 2025. godine u BiH je sklopljeno 15.168 brakova, što je za 4,02 odsto manje nego godinu ranije.

Istovremeno su registrovana 2.052 razvoda.

Broj brakova sam po sebi ne određuje broj budućih rođenja, ali pad broja sklopljenih brakova predstavlja još jedan pokazatelj promjena u demografskom i društvenom ponašanju stanovništva.

BiH svake godine ostaje bez jednog manjeg grada

Kada se razlika između broja rođenih i umrlih posmatra kroz brojke, razmjeri problema postaju još očigledniji.

Za samo godinu dana prirodnim putem izgubljeno je gotovo 12.000 stanovnika. To je broj ljudi koji odgovara stanovništvu jednog manjeg grada.

A ovo nije konačna slika demografskog pada.

Podaci Agencije za statistiku BiH ne uključuju migracije stanovništva. Odlazak građana u inostranstvo dodatno utiče na ukupan broj stanovnika, pa je stvarni demografski gubitak zemlje znatno složeniji od onoga što pokazuje samo odnos rođenih i umrlih.

Ako se ovakav trend nastavi, pitanje više nije samo koliko nas se godišnje rodi i umre, već koliko će ljudi u BiH uopšte biti za nekoliko decenija.

(Buka)

Nastavi čitati

Aktuelno