Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pozvao je republikance u Senatu da pokrenu proceduru za usvajanje Zakona o zaštiti sunčeve svjetlosti, kojim bi bilo ukinuto pomjeranje sata dva puta godišnje.

Tramp je u objavi na društvenoj mreži Truth Social naveo da je Predstavnički dom 14. jula usvojio zakon uz snažnu podršku obje stranke i pozvao je Senat da ga usvoji, ocjenjujući da bi to predstavljalo još jednu pobjedu ostvarenu međustranačkom saradnjom.

On je naveo da proces u Senatu koči senator Tom Koton iz Arkanzasa, “iz razloga koji nisu poznati”, i pozvao je republikance da pokrenu pitanje u Senatu. Tramp je ocijenio da pomjeranje sata dva puta godišnje “košta zemlju čitavo bogatstvo” i negativno utiče na sport i druge oblasti, povećava kriminal, podiže nivo stresa…

Šta je poručio Tramp?

Kazao je da većina ljudi više voli dodatni sat dnevne svjetlosti u večernjim, nego u jutarnjim časovima. Prema Trampovim tvrdnjama, obustava promjene vremena mogla bi da doprinese smanjenju broja pljački i ubistava, saobraćajnih nesreća, posebno onih u kojima učestvuju pješaci, kao i rizika od srčanih problema, moždanog udara i sezonske depresije.

Tramp je naveo i moguće koristi za bezbjednost djece, vrijeme provedeno sa porodicom, sport, turizam, maloprodaju i ugostiteljstvo, kao i uštedu na računima za struju, prenosi Tanjug.

Satovi se dva puta godišnje pomjeraju u SAD i u većini evropskih zemalja. Foto anncapictures/Pixabay
Tramp je rekao da republikanci, demokrate i nezavisni mogu da se ujedine oko tog pitanja i poručio je da sat treba ostaviti na sadašnjem vremenu i “nikada ga više ne pomjerati”.

Ko pomjera sat?

U SAD i u većini evropskih zemalja satovi se dva puta godišnje pomjeraju za jedan čas.

U proljeće se prelazi na ljetno računanje vremena pomjeranjem sata unaprijed, dok se u jesen vrijeme vraća na standardno.

O ukidanju sezonskog pomjeranja sata godinama se raspravlja i u SAD i u Evropi, ali dosad nije postignut konačan dogovor o jedinstvenom rješenju.

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) najavio je mogućnost zabrane izvoza dizela iz SAD, dok je Evropi poručeno da pripremi svoje rezerve goriva zbog poremećaja na svjetskom tržištu.

Američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) otišao je korak dalje i pozvao evropske zemlje da to učine odmah, uz obrazloženje da američki poljoprivrednici, prevoznici i kompanije ne bi trebalo da snose teret rasta cijena goriva.

Zašto SAD razmatra zabranu izvoza?

Mogućnost ograničavanja izvoza pojavila se nakon snažnog rasta cijena dizela izazvanog ratom u Iranu i poremećajima u globalnom snabdijevanju.

Pitanje cijena goriva posebno je važno za Trampovu administraciju uoči novembarskih izbora za Kongres.

SAD je jedan od ključnih svjetskih dobavljača dizela i dnevno izvozi između 1,2 i 1,5 miliona barela. Stručnjaci upozoravaju da bi eventualna obustava američkog izvoza mogla izazvati dodatni rast cijena na međunarodnom tržištu.

“Vrlo ozbiljno razmišljamo o tome”, rekao je Tramp tokom vikenda govoreći o mogućoj zabrani izvoza.

Besent je potom pozvao evropske partnere da ubrzaju ispunjavanje postojećih obaveza i stave dodatne zalihe na tržište.

“Naši evropski partneri trebalo bi da ubrzaju ispunjavanje postojećih obaveza i odmah stave na raspolaganje dodatne zalihe kako bi se riješili trenutni poremećaji”, poručio je Besent.

Kako se Evropa priprema?

Velika Britanija već je razgovarala s evropskim partnerima o mogućem koordinisanom oslobađanju rezervi ukoliko Vašington zaista zaustavi izvoz dizela.

Izvor upoznat s razgovorima rekao je za BBC da ima smisla pripremiti zajednički odgovor s drugim državama, uključujući članice Evropske unije.

Britanska vlada navodi da zemlja ima raznovrsne i otporne izvore snabdijevanja i da trenutno nema razloga za strah od nestašice dizela, iako se očekuje dalji rast cijena.

Iz Evropske komisije danas, 2. oktobra, poručeno je da se o situaciji s dizelom vode “brojni razgovori i sastanci”, uključujući kontakte na visokom nivou s američkom administracijom.

Zašto su cijene dizela toliko porasle?

Cijene benzina i dizela širom svijeta snažno su porasle nakon izbijanja američko-izraelskog rata u Iranu u februaru.

Zatvaranje Ormuskog moreuza, ključne pomorske rute kroz koju prolazi oko petine svjetske nafte i gasa, dodatno je poremetilo tržište. Pritisak je pojačala i zabrana izvoza iz Rusije, jednog od velikih svjetskih dobavljača dizela.

Tramp smatra da bi zadržavanje većih količina dizela u SAD moglo spustiti cijene na američkim pumpama i donijeti olakšanje vozačima i kompanijama.

Međutim, Dejvid Fajf (David Fyfe), glavni ekonomista kompanije Argus Media, upozorava da bi prekid američkih isporuka vjerovatno dodatno podigao međunarodne cijene.

Dizel je već dostigao istorijski visoke cijene u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i drugim evropskim zemljama. Za razliku od benzina, potražnju za dizelom teže je smanjiti jer se u velikoj mjeri koristi u transportu i poljoprivredi.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je prvu borbenu upotrebu nove, razorne domaće taktičke balističke rakete “FP-7” protiv ruskih snaga, ali Kijev pod velom stroge tajne drži informaciju o tome šta je tačno sravnjeno sa zemljom.

Ukrajinska nova taktička balistička raketa FP-7 prvi put je korišćena u borbi protiv Rusije, potvrdio je predsjednik Volodimir Zelenski, ali vlasti u Kijevu odbijaju da otkriju šta je tačno pogođeno, piše Kijev Independent.

“Ukrajinska taktička balistička raketa. FP-7. Prva borbena upotreba. Hvala vam na rezultatu. Sljedeći korak: serijska proizvodnja. Slava Ukrajini!”, rekao je Zelenski uz objavljeni video snimak lansiranja, ne navodeći detalje o samom napadu.

Na direktno pitanje novinara o tome šta je bila meta rakete i šta je uništeno, savjetnik za komunikacije ukrajinskog predsjednika je kratko odgovorio Kijev Independentu: “Mi to ne kažemo.”

Domaći odgovor na američke ATACMS
Balističku raketu FP-7 razvila je i proizvela vodeća ukrajinska odbrambena kompanija Fire Point. Prema tehničkim podacima, raketa dostiže maksimalnu brzinu od 1.500 metara u sekundi, ima deklarisani domet do 250 kilometara i nosi bojevu glavu težine do 200 kilograma. Sve ključne komponente sistema, od raketnog motora do sistema za navođenje, proizvode se u kompaniji.

Razvoj modela FP-7 i varijante FP-9 dužeg dometa zvanično je objavljen u septembru 2025. godine, dok su prva ispitivanja sprovedena u februaru 2026. godine. Raketa je bazirana na sovjetskom presretaču 48N6 koji se koristi u sistemima protivvazdušne odbrane S-300 i S-400, ali koristi moderne komponente i napredne proizvodne tehnologije.

Ukrainian tactical ballistic missile. FP-7. First combat use. Thank you for the result. Next up: production. Glory to Ukraine! pic.twitter.com/IxdjVg51c1

— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) October 1, 2026

“Ovo je naš pandan sistemu ATACMS, vjerovatno sa još većom bojevom glavom, ali će koštati najmanje upola manje”, ranije je rekao suosnivač i glavni konstruktor kompanije Fire Point Denis Štilerman. Naglasio je da je ključ uspjeha masovna proizvodnja: “Ako proizvodite dvije ili tri balističke rakete mjesečno, to nema smisla i neće uticati na situaciju na bojnom polju.”

Ciljevi duž linije fronta i u dubini
Nazarij Barčuk, vojni analitičar iz Ukrajinskog centra za bezbjednost i saradnju, objasnio je za Kyiv Independent čemu je novi sistem prvenstveno namijenjen.

“FP-7 je dizajniran da uništava ciljeve na prvoj liniji fronta i u neposrednoj pozadini. To uključuje neprijateljske komandne punktove, štabove, skladišta oružja i municije, radarske stanice, sisteme za elektronsko ratovanje, protivvazdušne i raketne lansere, mjesta za lansiranje dronova i vojnu infrastrukturu i aerodrome u dometu raketa”, istakao je Barčuk.

Izvršna direktorka kompanije Fajer Point, Irina Tereh, objavila je 10. septembra na konferenciji o bezbjednosti u Poljskoj da će raketa ući u operativnu upotrebu “u roku od nekoliko nedjelja”, nakon što prođe petnaest probnih lansiranja i konačnu sertifikaciju od strane ukrajinskog Ministarstva odbrane.

Sumnje oko vlasništva i evropskog projekta presretača
Kompanija Fajer Point osnovana je 2022. godine i za kratko vrijeme je izrasla u jednog od ključnih domaćih proizvođača oružja za ukrajinsku vojsku. Stekla je ime razvojem serije dronova za napade dugog dometa i teške krstareće rakete FP-5 “Flamingo”, iako je njen brzi uspon praćen pitanjima o njenoj vlasničkoj strukturi i optužbama za korupciju.

Pored jurišnih raketa, kompanija takođe predvodi evropsku odbrambenu inicijativu FREYA, pokrenutu u julu sa devet evropskih partnera. U okviru ovog programa, razvija se FP-7.X – znatno brža verzija rakete koja služi kao presretač balističkih raketa. Fire Point je već potpisao ugovore sa 13 evropskih vojnih kompanija za kupovinu radara i glava za samonavođenje, sa ciljem da cijena svakog presretača ostane ispod milion evra, što je djelić cijene raketa Patriot. Prvo operativno presretanje planirano je za sredinu 2027. godine.

Ukrajina takođe brzo razvija sopstvena rješenja zbog hroničnog nedostatka zapadnih sistema protivvazdušne odbrane. Iako je Kijevu ranije obećana licenca za domaću proizvodnju raketa za sistem Patriot, američka administracija je zakočila zbog bezbjednosnih razloga, a najnoviji vojni paketi iz Vašingtona ne pokrivaju nedostatak skupih presretača, primoravajući Ukrajince da se oslanjaju na sopstvene pogone.