Najmanje 15 ljudi, uključujući četiri novinara, poginulo je danas u izraelskim napadima na bolnicu Naser gradu Kan Junis na jugu Pojasa Gaze, saopštili su palestinski zdravstveni zvaničnici.

Među ubijenima je i Rojtersov snimatelj Husam al Masri.

Fotograf Hatem Haled, takođe povezan sa Rojtersom, ranjen je u drugom napadu, koji je uslijedio dok su spasioci i novinari pritrčavali na mjesto prvog udara.

Four Palestinian journalists killed after IOF struck the upper floor of the Nasser Hospital in Khan Younis.

–@Reuters cameraman Hossam al-Masri
-Al Jazeera photojournalist Mohammad Salama
-Freelancer Maryam Abu Daqqa
-NBC’s Muath Abu Taha

Stop this madness. pic.twitter.com/z5D2sOiSW2

— لينة (@LinahAlsaafin) August 25, 2025

Očevici su naveli da su napadi pratili dolazak spasilaca i medijskih ekipa na mjesto prvog napada.

Među poginulima je i jedan spasilac, a zdravstveni zvaničnici identifikovali su i novinare Marijam Abu Dagu, Mohameda Salamu i Moaza Abu Tahu.

Izraelska vojska i kancelarija premijera Benjamina Netanjahua nisu komentarisali napad.

Od početka rata u Gazi 7. oktobra 2023. godine, više od 240 palestinskih novinara je ubijeno u izraelskim napadima, navodi Palestinski sindikat novinara, a prenosi Rojters.

Vojska Nacionalne garde Sjedinjenih Američkih Država, koja već dvije sedmice patrolira ulicama Washingtona po naređenju predsjednika Donalda Trumpa, od nedjelje navečer počinje nositi oružje, potvrdila su dva zvaničnika za Reuters.
Oglas

Kako su naveli, vojnici će biti opremljeni pištoljima M17 ili puškama M4, a broj naoružanih pripadnika ostaje nepreciziran.

Odluka dolazi nakon što je ministar odbrane Pete Hegseth prošle sedmice odobrio da se gardistima omogući nošenje oružja. U zajedničkom saopštenju Komande Nacionalne garde za glavni grad navedeno je da će upotreba sile biti dopuštena “samo kao krajnja mjera i isključivo kao odgovor na neposrednu prijetnju smrću ili teškoj povredi”.

Trump, republikanski predsjednik, najavio je da bi svoj “obračun s kriminalom” mogao proširiti na druge gradove kojima upravljaju demokrati. U nedjelju je posebno spomenuo Chicago i Baltimore, gradove s demokratskim vlastima, gdje je sugerisao mogućnost slanja vojske.

Lider demokratske manjine u Predstavničkom domu, Hakeem Jeffries, izjavio je da Trump nema zakonsko ovlaštenje da šalje vojsku u Chicago, dok je Pentagon već počeo raditi prve planove za moguću intervenciju. Zvaničnici Ministarstva odbrane, koji su govorili anonimno, rekli su da se radi o uobičajenoj proceduri predviđanja mogućih scenarija, iako još nema formalnih odluka.

Jeffries je poteze Bijele kuće nazvao pokušajem “proizvodnje krize”, naglašavajući da je kriminal u Chicagu, uključujući ubistva, prošle godine u padu. Demokratski guverner Illinoisa JB Pritzker također je rekao da nema potrebe za angažmanom Nacionalne garde.

Trump je, međutim, nastavio kritikovati demokratske guvernere, uključujući Wesa Moorea iz Marylanda, poručivši da je spreman poslati vojsku i u Baltimore. No, zvanični podaci iz tog grada govore da je zabilježen dvocifren pad oružanog nasilja, a broj ubistava ove godine najmanji je u posljednjih pola stoljeća.

Iako Trump tvrdi da je “očistio kriminal” u Washingtonu zahvaljujući vojsci i federalnim agentima, zvanična statistika pokazuje da je kriminal u padu već prije njegovih mjera. Za razliku od glavnog grada, nad kojim predsjednik ima direktno ovlaštenje, njegova moć nad gradovima poput Chicaga i Baltimorea je znatno ograničena.

Trump se poziva na odredbu 12406 saveznog Zakona o oružanim snagama, koja predsjedniku omogućava slanje Nacionalne garde u slučaju invazije, pobune ili potrebe za sprovođenjem zakona. Ipak, svaki pokušaj primjene ovog zakona u demokratskim uporištima gotovo sigurno bi izazvao sudske sporove.

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da se privreda njegove zemlje nalazi u “strukturnoj krizi”, a ne samo u fazi privremene “slabosti”, priznavši da je povratak na stabilan ekonomski put teži nego što je očekivao.
Oglas

Govoreći u subotu pred članovima svoje Kršćansko-demokratske unije (CDU) u Osnabrücku, rodnoj saveznoj zemlji auto-giganta Volkswagena, Merz je istakao da je izazov sa kojim se Njemačka suočava ozbiljniji od prvobitnih procjena.

“Kažem ovo i samokritično – ovaj zadatak je veći nego što je neko možda mislio prije godinu dana. Ne nalazimo se samo u periodu ekonomske slabosti, već u strukturnoj krizi naše privrede”, poručio je Merz.

On je naglasio da veliki dijelovi njemačke ekonomije “više nisu istinski konkurentni”, a kao primjer naveo drastičan pad dobiti Volkswagena, koji je u drugom kvartalu godine zabilježio pad profita nakon oporezivanja od 36 posto. “To je samo jedna od brojnih poruka o stanju naše privrede”, dodao je.

Merz je upozorio da “poslije ove sedmice niko ne bi smio imati iluzije o tome koliko su izazovi s kojima se suočavamo duboki i dalekosežni”.

Njemački kancelar ocijenio je da kvalitet proizvoda ostaje visok i da menadžeri kompanija prepoznaju probleme, ali da “osnovni uslovi u Njemačkoj jednostavno nisu bili dovoljno dobri u posljednjoj deceniji”.

Pad autoindustrije dodatno je pojačao zabrinutost za stanje ekonomije najveće sile Evropske unije. Pored Volkswagena, i BMW je izvijestio o naglom padu profita u prvoj polovini godine – 29 posto manje u odnosu na isti period prošle godine.