Uprkos sporom napretku na ratištu i velikim gubicima, ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje je čvrsto uvjeren u pobjedu nad Ukrajinom, stoji u najnovijoj procjeni američke Odbrambene obavještajne agencije (DIA), pripremljenoj za Kongres SAD-a i datiranoj na 11. maj 2025.

Prema izvještaju, Kremlj nastavlja s provođenjem strategije iscrpljivanja, čiji je cilj oslabiti ukrajinski otpor, demoralisati stanovništvo i čekati da oslabi zapadna podrška Kijevu. Iako napredak ruske vojske ide sporo, vojni vrh u Moskvi takav tempo smatra prihvatljivim.

“Putin je gotovo sigurno predan pobjedi u Ukrajini, a njegovi ciljevi ostaju uglavnom nepromijenjeni od početka rata: neutralnost Ukrajine i daljnja podjela ukrajinske države. Ako ne dođe do dogovorenog mirovnog rješenja ili, alternativno, snažne zapadne pomoći, stanje na ratištu vjerovatno će se i dalje postupno okretati u korist Rusije kroz 2025. godinu – iako ruski napredak usporava i dolazi uz visoke gubitke u ljudstvu i tehnici”, navodi se u dokumentu, a prenosi Index.hr.

Od početka rata Rusija je, prema američkim podacima, izgubila više od 700.000 vojnika, uključujući najmanje 170.000 poginulih. Izgubljeno je i više od 10.000 komada vojne opreme, među kojima i 3000 tenkova, kao i oko 250 aviona i helikoptera.

Ipak, ruske snage nastavljaju polagano napredovati na istoku Ukrajine, a ofanzivu dodatno podupiru i hiljade stranih vojnika. U Kursku oblast raspoređeno je više od 10.000 sjevernokorejskih vojnika, čime Moskva pokušava ojačati pritisak na ukrajinske odbrambene linije.

Napadi na infrastrukturu

Rusija intenzivno koristi kamikaza-dronove i dalekometne projektile kako bi pogodila ukrajinsku ključnu infrastrukturu, s ciljem slamanja otpora i volje naroda. Prema obavještajnoj procjeni, Putin ne odustaje od plana da Ukrajini nakon rata nametne neutralni status, ograniči njezine vojne sposobnosti i dodatno je teritorijalno fragmentira.

Nema napretka oko pregovora

Podsjetimo, Rusija i Ukrajina obnovile su pregovore u Istanbulu, što je rezultovalo najvećom razmjenom zarobljenika od početka rata. U sklopu dogovora, svaka je strana oslobodila po 1000 zarobljenika tokom tri dana, uključujući vojnike i civile. Ovaj gest potaknuo je nadu u obnovu diplomatskih napora, iako su istovremeno nastavljeni ruski napadi na ukrajinske gradove, uključujući masovni vazduhoplovni napad na Kijev koji je izazvao brojne povrijede i materijalnu štetu.

Iako su pregovori obnovljeni, razlike između dviju strana ostaju značajne. Rusija zahtijeva da Ukrajina prizna aneksiju Krima i rusku kontrolu nad dijelovima pet istočnih oblasti, što Kijev odlučno odbacuje. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužuje Moskvu za odugovlačenje pregovora i pokušaj kupovanja vremena, dok ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov najavljuje predstavljanje nacrta mirovnog sporazuma nakon završetka razmjene zarobljenika.