Connect with us

Svijet

PO TREĆI PUT: Si Đinping opet izabran za predsjednika Kine

Si Đinping danas je po treći put izabran za šefa Komunističke partije Kine.
To će mu praktično omogućiti da ostane na vlasti do kraja života, budući da su kineski lideri 2018. izglasali ukidanje ograničenja na 2 mandata koje je važilo od devedesetih.
A evo i ko je Si Đinping, za koga zapadni mediji tvrde da je “najautoritarniji vođa Kina od Mao Cedunga”?

Si Đinping je rođen 1. juna 1953. godine u Pekingu. Od 1975. do 1979, studirao je hemijski inženjering na Univerzitetu Đinghua.
Mlađi je sin Si Čongsuna, komunističkog veterana, jednog od osnivača komunističkog gerilskog pokreta u provinciji Šansi i bivšeg zamjenika premijera NR Kine.
Zbog čuvenih korjena, Si je bio privilegovano dijete, međutim, status njegove porodice doživio je dramatičnu promjenu kad je njegov otac završio u zatvoru 1962. godine pod vlašću Mao Cedunga. Mao je, naime, plašeći se pobune u redovima partije, naložio čistku potencijalnih rivala.
Potom je 1966. godine došla takozvana Kulturna revolucija, kada su milioni obilježeni kao neprijatelji kineske kulture, što je dovelo do nasilnih napada širom zemlje.

Sijeva porodica se takođe našla na udaru.

Njegova polusestra – prva kćerka njegovog oca iz ranijeg braka – bila je proganjana do smrti, prema zvaničnim zapisima, mada je istoričar koji poznaje partijsku elitu rekao da je vjerovatno sama sebi oduzela život pod pritiskom, prema izvještaju Njujork tajmsa.

Mladi Si povučen je iz škole koju su pohađala djeca političke elite.

Na kraju je, sa 15 godina, napustio Peking i poslat na 7 godina u unutrašnjost na “reedukaciju” i prinudni rad u zabitom i siromašnom sjeveroistočnom selu Liangđahe.

On je sam pokušao da se učlani u partiju više puta, ali je bio odbijen zbog statusa njegovog oca.

Članstvo u partiji

Član Saveza komunističke omladine konačno je postao 1972. godine, a 1974. član Komunističke partije Kine. Tokom izgradnje svoje političke karijere od 1982. godine, služio je u nekoliko kineskih provincija. Godine 1990, postao je predsjednik Partijske škole u Fudžouu, a 2000. guverner provincije Fuđen. Godine 2002, postao je član Petnaestog sastava Centralnog komiteta KP Kine, a mandat mu je nastavljen i tokom Šesnaestog sastava. U 2007. godini je nakratko bio sekretar KP u Šangaju.

Na Sedamnaestom kongresu KP Kine, oktobra 2007, Si je postao 1 od 9 članova Politbiroa Stalnog Centralnog komiteta KP Kine, što ga je učinilo jednom od najuticajnijih ličnosti u kineskoj politici. Dana 15. marta 2008. izabran je za potpredsjednika NR Kine.

Nakon završetka Olimpijskih igara, Si je postavljen za predsjednika Komiteta za pripreme organizovanja 60. godišnjice NR Kine, koja je proslavljena 2009. godine, piše Republika.

Kult ličnosti

Si je, prema pisanju zapadnih medija, stvorio kult ličnosti oko sebe otkad je stupio na dužnost predsjednika, uz knjige, crtane filmove, pop pjesme i plesne rutine u čast njegovoj vladavini.

Nakon Sijevog uspona u vodeće jezgro KPK, mnogi ga nazivaju ocem nacije. Selo Liangđahe, u koje je Si poslat na “reedukaciju”, postalo je “svetište modernog doba” ukrašeno komunističkom propagandom i freskama koje su proslavile formativne godine njegovog života.

Pod njegovom vladavinom, pišu zapadni mediji, Kina je doživjela i sve veće gušenje sloboda.

U pokrajini Sinđijang, grupe za zaštitu ljudskih prava vjeruju da vlada u posljednjih nekoliko godina drži zarobljeno više od milion muslimanskih Ujgura u “kampovima za reedukaciju”, kako ih naziva vlada.

Vođa Kine

Na Osamnaestom kongresu Komunističke partije Kine 2012. godine, delegati su ga 8. novembra izglasali za sljedećeg predsjednika Kine. Dana 15. novembra, Kongres ga je izabrao za novog sekretara Komunističke partije Kine, predsjednika Centralne vojne komisije KPK i potpredsjednika NR Kine.

Nacionalni narodni kongres izabrao ga je, 14. marta 2013, za novog predsjednika Kine, sa 2.952 glasa za, 1 protiv i 3 odsutna.

Odmah nakon preuzimanja funkcije predsjednika, uputio se u diplomatske posjete Rusiji, Tanzaniji, Južnoafričkoj Republici i Republici Kongo.

Dvije godine nakon dolaska na vlast, Si je 2015 ukinuo politiku jednog đeteta, nakon 35 godina.

Kao jasan znak njegovog uticaja, Komunistička partija je 2017. godine izglasala uvođenje njegove filozofije – zvane “Si Đinpingove misli o socijalizmu sa kineskim karakteristikama za novo doba” – u ustav.

Si je tako postao treći lider Kine, pored Mao Cedunga i Denga Sjaopinga, koji je završio u najvažnijem fundamentalnom zakonu zemlje.

Privatni život

Bio je oženjen 2 puta. 1980-ih se vjenčao sa Ke Linging, kćerkom diplomata Ke Huaa, ambasadora NR Kine u Londonu.
Brak se nakon nekoliko godina završio razvodom. Potom se 1987. oženio za poznatu pjevačicu Peng Ljuan s kojom ima kćer Si Mingze, koja trenutno pod pseudonimom studira na Harvardu.

Si posjeduje diplomu iz hemijske tehnologije i doktorat iz političkih nauka, prensoi Srpskainfo.

Svijet

IRAN BESAN NA TRAMPA: Zabrana putovanja proglašena NEPRIJATELJSKIM ČINOM!

Iran je osudio odluku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa o zabrani putovanja za građane 12 zemalja, uključujući i Islamsku Republiku, rekavši da ta odluka pokazuje “duboko neprijateljstvo” prema Irancima i muslimanima.

“Odluka o zabrani ulaska iranskih državljana, samo zbog njihove religije i nacionalnosti, ne samo da ukazuje na duboko neprijateljstvo američkih donosilaca odluka prema iranskom narodu i muslimanima, već takođe krši međunarodno pravo” rekao je visoki zvaničnik iranskog Ministarstva spoljnih poslova, u saopštenju objavljenom na mreži Iks, prenio je “Reuters”.

Zaštita od “stranih terorista”

Trampova odluka, koja stupa na snagu u ponedjeljak, zabranjuje ulazak građanima iz 12 zemalja, među kojima su Avganistan, Mjanmar, Čad, Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Haiti, Iran, Libija, Somalija, Sudan i Jemen.

Zabrana, koju je Tramp nazvao neophodnom za zaštitu od “stranih terorista”, podsjeća na sličnu mjeru iz njegovog prvog mandata od 2017. do 2021. godine, kada je zabranio ulazak putnicima iz sedam zemalja sa muslimanskom većinom, podsjeća “Reuters”, a prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASILI SE RUSI! Želimo dijalog sa Amerikom

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov izjavio je danas da Moskva želi dijalog sa Vašingtonom o obnavljanju direktnih letova između dvije zemlje.

“Postoji niz dugogodišnjih problema u vezi sa kojima još nismo uspjeli da postignemo opipljiv napredak. Konkretno, riječ je o ublažavanju pravila za ruske diplomatske radnike kako bi im se omogućilo da putuju van radijusa od 40 kilometara od diplomatskih misija. Amerikanci su se u početku protivili razgovoru o vraćanju nezakonito oduzete ruske diplomatske imovine, ali su se, kao rezultat napornog rada naših pregovarača, složili da razmotre plan za rješavanje ovog pitanja”, istakao je Rjabkov u intervjuu za TASS.

On je kazao da “blago rečeno, u ovom trenutku” Amerikanci “nisu baš oduševljeni ruskim prijedlogom da se obnove direktni letovi” između dvije zemlje.

“Ali mi nastavljamo napore da uključimo SAD u suštinski dijalog o tom pitanju. Uz to, ima mnogo toga da se uradi kako bi se riješili nagomilani problemi. Datum sljedeće runde konsultacija o iritantnim faktorima je trenutno u fazi rasprave”, kazao je Rjabkov.

Dodao je da su, u skladu sa nalozima predsjednika dvije zemlje, Vladimira Putina i Donalda Trampa, Rusija i Sjedinjene Američke Države održale dvije runde konsultacija o načinima za uklanjanje ometajućih faktora “kako bi se poboljšao rad diplomatskih misija obje zemlje”.

“U praktičnom smislu, uspjeli smo da se dogovorimo i razmijenimo note o nesmetanom finansiranju diplomatskih misija dvije zemlje i bezbijednom transferu sredstava denominiranih u američkim dolarima. Takođe je postignut izvjestan napredak u izdavanju viza, što je ranije trajalo godinu i po do dvije godine”, rekao je Rjabkov.

Rusija je ponudila SAD obnovu avio-saobraćaja, kada su se ruske i američke diplomate sastale krajem februara u Istanbulu, gdje se razgovaralo o normalizaciji rada ambasada, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

TEKSAS STRAHUJE OD SERIJSKOG UBICE: Iz jezera izvučeno 19 tijela

Amerikanci se spremaju za najgore jer rastu strahovi da bi potencijalni serijski ubica mogao biti na slobodi nakon što je 19 tijela izvučeno iz jezera za samo tri godine. Ako se smrti svih 19 ljudi povežu, to bi značilo da SAD imaju serijskog ubicu na slobodi, piše Njuzvik.

Međutim, vlasti ne vjeruju da je to slučaj, uprkos tome što je na istoj lokaciji pronađeno više od desetak tijela i da je jedan muškarac navodno „preživio“ napad.

Tela su otkrivena u Teksasu, tačnije, svih 19 je izvučeno iz jezera Lejdi Berd u Ostinu.

Od 2022. godine, stanovnici tog područja često čuju vijesti da je tijelo pronađeno na obalama ovog rezervoara nalik rijeci koji protiče kroz srce grada.

Što se tiče geografije Lejdi Berd Lejka, on je dio rijeke Kolorado i nalazi se odmah pored živahnog noćnog života u centru Ostina, posebno duž popularne ulice sa barovima – ulice Rejni, po kojoj je navodni serijski ubica dobio nadimak „Trbosjek iz ulice Rejni“.

“U Ostinu ne vrijeba ubica”

Policija insistira da u Ostinu ne vrijeba ubica, potvrđujući da je samo jedan slučaj okarakterisan kao ubistvo, dok najmanje šest tijela izvučenih iz jezera imaju nepoznat uzrok smrti.

U slučaju posljednjeg pronađenog tijela, čiji identitet nije objavljen, vlasti navode da je tinejdžer bio na kajaku sa svojom porodicom kada je ušao u vodu i nije izronio. Policija je saopštila da je drugi veslač primijetio tijelo kako pluta na jezeru i obavijestio vlasti.

Policija je više puta negirala tvrdnje o serijskom ubici, objavljujući to na društvenim mrežama i javno kako bi opovrgla te glasine.

„Iako su slučajevi još uvijek u fazi istrage i dokazi se analiziraju, trenutno nema dokaza ni u jednom od ovih slučajeva koji bi potkrijepili sumnje o krivičnom djelu. Rezultati obdukcije nisu pokazali traume na tijelima niti indikacije nasilne smrti“, saopštila je policija Ostina.

Policija kaže da je uobičajena tema utapanja u Ostinu kombinacija alkohola i lakog pristupa jezeru, pri čemu je mnoga područja teško vidjeti noću. Većina utapanja se dešava poslije 22 časa, kada su parkovi zatvoreni, i savjetuju javnosti da poštuje pravila zatvaranja parkova.

Prema Foks njuz 7, 60% pronađenih tijela su ljudi starosti između 39 i 49 godina, a među žrtvama su bila i dva tinejdžera.

Muški preživjeli

Džef Džouns vjeruje da je preživio napad navodnog „Ubice iz Rejni ulice“ nakon što je pronađen ispod mosta, a toksikološki rezultati su potvrdili tragove benzodiazepina u njegovom tijelu, uključujući i Rohipnol, lijek za silovanje na sastanku.

Incident se dogodio u junu 2023. godine, dok je 39-godišnjak bio na momačkoj večeri sa prijateljima iz Bostona.

„Ko god da je bio, promašio je cilj i ja sam pao na zemlju, i srećom se nisam udavio zbog toga. Imao sam sreće… Nema mnogo ljudi koji mogu reći da su potencijalno preživjeli serijskog ubicu, tako da je to priča koju mogu da ispričam, pretpostavljam“, rekao je za Mejl onlajn.

Njegovo tijelo je pronađeno ispod mosta u Zapadnoj Šestoj ulici, a Džouns je pao u komu i morao je biti ponovo indukovan zbog komplikacija tokom operacija, uključujući ugradnju metalnih šipki u leđa, ali se potpuno oporavio.

Uprkos brojnim teorijama i strahovima građana, policija i dalje tvrdi da nema dokaza o serijskom ubici, umjesto toga većinu smrtnih slučajeva pripisuje nesrećama, utapanjima, samoubistvima i predoziranjima, pri čemu je samo jedan slučaj zvanično proglašen ubistvom. Neki od slučajeva ostaju neriješeni, što podstiče sumnje i pozive na dodatnu istragu i mjere bezbjednosti oko jezera, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno