Connect with us

Svijet

PO TREĆI PUT: Si Đinping opet izabran za predsjednika Kine

Si Đinping danas je po treći put izabran za šefa Komunističke partije Kine.
To će mu praktično omogućiti da ostane na vlasti do kraja života, budući da su kineski lideri 2018. izglasali ukidanje ograničenja na 2 mandata koje je važilo od devedesetih.
A evo i ko je Si Đinping, za koga zapadni mediji tvrde da je “najautoritarniji vođa Kina od Mao Cedunga”?

Si Đinping je rođen 1. juna 1953. godine u Pekingu. Od 1975. do 1979, studirao je hemijski inženjering na Univerzitetu Đinghua.
Mlađi je sin Si Čongsuna, komunističkog veterana, jednog od osnivača komunističkog gerilskog pokreta u provinciji Šansi i bivšeg zamjenika premijera NR Kine.
Zbog čuvenih korjena, Si je bio privilegovano dijete, međutim, status njegove porodice doživio je dramatičnu promjenu kad je njegov otac završio u zatvoru 1962. godine pod vlašću Mao Cedunga. Mao je, naime, plašeći se pobune u redovima partije, naložio čistku potencijalnih rivala.
Potom je 1966. godine došla takozvana Kulturna revolucija, kada su milioni obilježeni kao neprijatelji kineske kulture, što je dovelo do nasilnih napada širom zemlje.

Sijeva porodica se takođe našla na udaru.

Njegova polusestra – prva kćerka njegovog oca iz ranijeg braka – bila je proganjana do smrti, prema zvaničnim zapisima, mada je istoričar koji poznaje partijsku elitu rekao da je vjerovatno sama sebi oduzela život pod pritiskom, prema izvještaju Njujork tajmsa.

Mladi Si povučen je iz škole koju su pohađala djeca političke elite.

Na kraju je, sa 15 godina, napustio Peking i poslat na 7 godina u unutrašnjost na “reedukaciju” i prinudni rad u zabitom i siromašnom sjeveroistočnom selu Liangđahe.

On je sam pokušao da se učlani u partiju više puta, ali je bio odbijen zbog statusa njegovog oca.

Članstvo u partiji

Član Saveza komunističke omladine konačno je postao 1972. godine, a 1974. član Komunističke partije Kine. Tokom izgradnje svoje političke karijere od 1982. godine, služio je u nekoliko kineskih provincija. Godine 1990, postao je predsjednik Partijske škole u Fudžouu, a 2000. guverner provincije Fuđen. Godine 2002, postao je član Petnaestog sastava Centralnog komiteta KP Kine, a mandat mu je nastavljen i tokom Šesnaestog sastava. U 2007. godini je nakratko bio sekretar KP u Šangaju.

Na Sedamnaestom kongresu KP Kine, oktobra 2007, Si je postao 1 od 9 članova Politbiroa Stalnog Centralnog komiteta KP Kine, što ga je učinilo jednom od najuticajnijih ličnosti u kineskoj politici. Dana 15. marta 2008. izabran je za potpredsjednika NR Kine.

Nakon završetka Olimpijskih igara, Si je postavljen za predsjednika Komiteta za pripreme organizovanja 60. godišnjice NR Kine, koja je proslavljena 2009. godine, piše Republika.

Kult ličnosti

Si je, prema pisanju zapadnih medija, stvorio kult ličnosti oko sebe otkad je stupio na dužnost predsjednika, uz knjige, crtane filmove, pop pjesme i plesne rutine u čast njegovoj vladavini.

Nakon Sijevog uspona u vodeće jezgro KPK, mnogi ga nazivaju ocem nacije. Selo Liangđahe, u koje je Si poslat na “reedukaciju”, postalo je “svetište modernog doba” ukrašeno komunističkom propagandom i freskama koje su proslavile formativne godine njegovog života.

Pod njegovom vladavinom, pišu zapadni mediji, Kina je doživjela i sve veće gušenje sloboda.

U pokrajini Sinđijang, grupe za zaštitu ljudskih prava vjeruju da vlada u posljednjih nekoliko godina drži zarobljeno više od milion muslimanskih Ujgura u “kampovima za reedukaciju”, kako ih naziva vlada.

Vođa Kine

Na Osamnaestom kongresu Komunističke partije Kine 2012. godine, delegati su ga 8. novembra izglasali za sljedećeg predsjednika Kine. Dana 15. novembra, Kongres ga je izabrao za novog sekretara Komunističke partije Kine, predsjednika Centralne vojne komisije KPK i potpredsjednika NR Kine.

Nacionalni narodni kongres izabrao ga je, 14. marta 2013, za novog predsjednika Kine, sa 2.952 glasa za, 1 protiv i 3 odsutna.

Odmah nakon preuzimanja funkcije predsjednika, uputio se u diplomatske posjete Rusiji, Tanzaniji, Južnoafričkoj Republici i Republici Kongo.

Dvije godine nakon dolaska na vlast, Si je 2015 ukinuo politiku jednog đeteta, nakon 35 godina.

Kao jasan znak njegovog uticaja, Komunistička partija je 2017. godine izglasala uvođenje njegove filozofije – zvane “Si Đinpingove misli o socijalizmu sa kineskim karakteristikama za novo doba” – u ustav.

Si je tako postao treći lider Kine, pored Mao Cedunga i Denga Sjaopinga, koji je završio u najvažnijem fundamentalnom zakonu zemlje.

Privatni život

Bio je oženjen 2 puta. 1980-ih se vjenčao sa Ke Linging, kćerkom diplomata Ke Huaa, ambasadora NR Kine u Londonu.
Brak se nakon nekoliko godina završio razvodom. Potom se 1987. oženio za poznatu pjevačicu Peng Ljuan s kojom ima kćer Si Mingze, koja trenutno pod pseudonimom studira na Harvardu.

Si posjeduje diplomu iz hemijske tehnologije i doktorat iz političkih nauka, prensoi Srpskainfo.

Related Topics:

Svijet

ORMUSKI MOREUZ POSTAO PRESKUP: Rekordne cijene tankera

Cijena iznajmljivanja naftnog tankera na referentnoj trgovačkoj ruti prvi put je premašila milion dolara dnevno, jer je rat sa Iranom doveo do nestašice brodova čiji su vlasnici spremni da rizikuju prolazak kroz Ormuski moreuz kako bi preuzeli teret.

Rekordna cijena prevoza
Tankeri koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva prema Kini u ponedjeljak su ugovarani po cijeni od čak 1,035 miliona dolara dnevno, pokazuju podaci londonske Baltičke berze, što predstavlja rekord za ovu ključnu rutu.

Iako je ta referentna ruta tokom rata izgubila dio nekadašnjeg značaja, jer se sve veća količina nafte iz Persijskog zaliva prebacuje kroz Ormuski moreuz i zatim preuzima tankerima koji čekaju izvan rizičnog područja, ekstremno visoke vozarine pokazuju koliko je sukob poremetio tržište pomorskog transporta, navodi thbl.

Brodovi izbjegavaju Ormuski moreuz
Glavni razlog eksplozije cijena nije nedostatak tankera u globalnoj floti, već činjenica da veliki broj brodovlasnika zbog opasnosti od napada nije spreman da šalje svoja plovila kroz Ormuski moreuz, čime je raspoloživi kapacitet za prevoz nafte iz Zaliva drastično smanjen.

Poremećaji oko Ormuskog moreuza već su izbacili značajan broj velikih tankera iz efektivne ponude, bilo zato što su ostali zarobljeni u Zalivu ili čekaju izvan visokorizičnog područja, pa rekordne vozarine pokazuju koliko geopolitička neizvjesnost i rizik plovidbe mogu povećati troškove transporta nafte.

Nastavi čitati

Svijet

MARTA KOS PREDLAŽE VELIKA OGRANIČENJA ZA NOVE ČLANICE EU: Bez veta i uz mogućnost uskraćivanja novca

Reforme za proširenje EU uključuju da nova članica može izgubiti pravo glasa i sredstva zbog kršenja zajedničkih vrijednosti Unije

Nove članice Evropske unije trebalo bi po prijemu da se odreknu prava veta na odluke koje se u Uniji donose konsenzusom, a postoji i mogućnost da im se uskrate finansijska sredstva ako nazaduju u oblasti vladavine prava ili ugrožavaju interese Unije, piše u prijedlogu reformi procesa proširenja EU u koji je uvid imao berlinski portal table.media.

Prema njihovom pisanju nacrt reforme predviđa da bi se nova članica na određeni period mogla odreći prava veta, a takva obaveza bila bi definisana posebnom deklaracijom koja bi pratila ugovor o njenom pristupanju Evropskoj uniji.

Predložene reforme uključuju i dodatne mehanizme zaštite za nove članice koje bi pokazale ozbiljno nazadovanje. U takvim slučajevima EU bi mogla, u vremenski ograničenom periodu, da suspenduje ili ograniči finansijska sredstva namijenjena toj članici.

Prema nacrtu, takve mjere mogle bi da budu uvedene ukoliko postoje jasni pokazatelji ili ozbiljan rizik od problema u oblasti vladavine prava, kršenja zajedničkih vrijednosti EU, lošeg upravljanja evropskim fondovima ili ugrožavanja finansijskih interesa Unije.

Predviđeno je i da Evropska komisija može predložiti privremenu suspenziju prava nove članice da učestvuje u odlučivanju u Evropskom savjetu i Savjetu EU, što bi praktično značilo privremeno oduzimanje prava glasa, navodi table.media.

Nacrt reformi pripremila je komesarka EU za proširenje Marta Kos i u njemu se navodi da veća EU zahtijeva i brže i efikasnije odlučivanje. Kos planira da nacrt koji nosi naziv “Analiza politika prije proširenja” predstavi 30. septembra.

U okviru koraka kojima bi se ubrzalo odlučivanje u novoj, potencijalno znatno većoj EU, predviđeno je da se kad god je to moguće umjesto konsenzusom, odluke donose kvalifikovanom većinom.

Dodaje se da je najjednostavniji način za to korišćenje takozvanih “pasarela” klauzula, odnosno korišćenje mogućnosti fleksibilnijeg odlučivanja bez izmjene Ugovora o funkcionisanju EU, koji predviđa obavezno jednoglasno odlučivanje u spoljnoj i bezbjednosnoj politici i određenim finansijskim pitanjima.

U nacrtu piše da bi to ojačalo sposobnost EU da odgovori na strateške izazove, uključujući i pitanja poput uvođenja sankcija, ljudskih prava, zajedničke bezbjednosti i odbrane.

Ipak, i tu bi bila ugrađena “ručna kočnica” koja predviđa mogućnost da neka članica sporno pitanje proslijedi Evropskom savjetu. Takođe, spominje se i mehanizam iz Janjine, koji predviđa koliki procentualno udio u ukupnom stanovništvu EU, i udio u broju članica EU je potreban da bi se blokirala neka odluka.

Komisija želi da pripremi i glavne institucije EU za novu, veću Uniju. Jedan od prijedloga je da broj članova Evropske komisije bude smanjen na dvije trećine broja članica, što znači da ne bi kao do sada svaka zemlja imala svog evrokomesara.

Evropski savjet bi trebalo da usvoji sistem rotacije koji bi odražavao demografsku i geografsku raznolikost. Za Evropski parlament, koji sada ima 720 poslanika, Marta Kos smatra da ima kapacitet da primi i veći broj poslanika, ali i ocjenjuje da to neće biti zauvijek tako.

Portal piše da je Evropska komisija prvobitno planirala da predstavi prijedlog reforme EU još prije godinu dana, ali da kasni zbog “delikatnog balansiranja između zabrinutosti sadašnjih država članica i osjetljivosti potencijalnih budućih članica”.

Očekuje se da se u govoru o stanju Unije, u srijedu, 16. septembra, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osvrne i na pitanje kako EU treba da se pripremi za nove države članice, 13 godina poslije posljednjeg proširenja. Proširenje će biti tema i na oktobarskom samitu EU, kada se očekuju i izvještaji o napretku zemalja kandidata na evropskom putu.

Nastavi čitati

Svijet

HAOS NA GRANICAMA EU! Zašto Italija, Njemačka i još 7 država odlažu skeniranje otisaka i lica putnika

Devet članica Evropske unije, među kojima su Francuska, Njemačka i Italija, odlaže punu primjenu obaveznog uzimanja otisaka prstiju i fotografisanja putnika iz zemalja koje nisu članice EU.

Zbog straha od stvaranja velikih gužvi na prometnim aerodromima, države traže dodatno vrijeme za prilagođavanje novom Sistemu ulaska i izlaska (EES).

Iako je EES trebalo da bude u potpunosti uveden 6. septembra, njegova primjena je više puta odlagana kako bi se izbjegle gužve tokom velikih manifestacija.

Pored Francuske, Njemačke i Italije, dodatno vrijeme zatražile su i Grčka, Portugal, Holandija, Švajcarska, Belgija i Malta.

S druge strane, Španija je novi sistem u potpunosti primjenila.

Prema izvorima iz Brisela na koje se poziva Gardijan, od ukupno 1.500 graničnih prelaza poteškoće se bilježe na svega 12 lokacija, uglavnom zbog nedovoljnog broja kabina za biometrijsku registraciju.

Iako zemlje koje kasne sa primjenom tehnički krše uredbu EU, Evropska komisija je potvrdila da protiv njih neće pokretati postupke.

Uprkos lokalnim problemima, u Briselu EES ocjenjuju kao uspješan.

Do sada je evidentirano 200 miliona registracija, dok je za više od 70.000 osoba spriječen ulazak u šengenski prostor.

Zahvaljujući sistemu otkrivene su osobe koje nemaju potrebne vize, kao i putnici koji su prekoračili dozvoljenih 90 dana boravka u okviru 180 dana.

Biometrija lica i otisci prstiju omogućili su i hapšenje pojedinaca koji su pokušali da pređu granicu koristeći falsifikovane pasoše.

Međunarodno udruženje za vazdušni saobraćaj (IATA) i kompanija Rajaner upozorili su na velika kašnjenja na aerodromima poput Malage i Palme, zbog čega su pojedini putnici propuštali svoje letove.

Kao jedno od rješenja za smanjenje pritiska na granicama najavljena je aplikacija “Travel to Europe”, koja putnicima omogućava da unaprijed registruju svoje podatke i fotografiju lica. Aplikacija je trenutno dostupna samo u Švedskoj i Portugalu, a uskoro bi trebalo da bude uvedena i u još pet zemalja, piše Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno