Connect with us

Društvo

NEVAŽEĆI OD POČETKA! Ustavni sud BiH UKINUO Dodikov zakon o “stranim agentima”!

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom se Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, poznat kao zakon o “stranim agentima”, stavlja van snage.

Sud je utvrdio da ovaj zakon, koji je objavljen u “Službenom glasniku Republike Srpske” broj 19/25, nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine niti sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

U odluci broj U-6/25, Ustavni sud je ocijenio da sporni zakon krši član II/3.i) Ustava BiH i član 11. Evropske konvencije koji garantuje slobodu udruživanja. Zakon je ukinut ab initio, što znači da se smatra nevažećim od samog početka, te prestaje da važi od dana njegovog objavljivanja.

Ustavni sud je posebno naglasio da zakon uvodi nove kategorije poput “neprofitnih organizacija” i “agenata stranog utjecaja”, pri čemu su za ove subjekte predviđene dodatne obaveze, kontrole i ograničenja.

U obrazloženju odluke se navodi da je na taj način je u potpunosti isključena mogućnost da neprofitne organizacije utiču na predstavnike javne vlasti, čime im je zabranjeno obavljanje njihove osnovne djelatnosti.

Sud se u svom obrazloženju pozvao na praksu Evropskog suda za ljudska prava, uključujući i slučajeve koji se odnose na ruski zakon o “stranim agentima”, koji je sadržajno gotovo identičan zakonu iz Republike Srpske. Evropski sud je u tim slučajevima zaključio da takvi zakoni nisu u skladu sa slobodom udruživanja zagarantovanom članom 11. Konvencije.

U odluci se ističe i problem široke i neprecizne formulacije pojmova poput “političko djelovanje” i “političke aktivnosti”, što, kako navodi Sud nije u skladu sa zahtjevom predvidivosti jer onemogućava organizacijama civilnog društva da predvide koja je to granica njihove dozvoljene aktivnosti.

Ovakve formulacije, upozorava Ustavni sud, omogućavaju vlastima da gotovo svaku aktivnost organizacija ocijene kao zabranjenu i sankcionišu.

Pored toga, Sud ukazuje i na stigmatizirajući karakter zakona. Označavanje udruženja koja se bave političkim djelovanjem, a koja finansiraju strani subjekti, kao ‘agenata stranog utjecaja’ ima snažan odvraćajući i stigmatizirajući efekt, otežava njihov rad i stvara negativnu percepciju u javnosti.

Ustavni sud se pozvao i na međunarodne dokumente koji priznaju pravo nevladinim organizacijama da primaju strane donacije, poput Preporuka Komiteta ministara Vijeća Evrope (CM/Rec(2007)14), Osnovnih načela o statusu nevladinih organizacija u Evropi, te Deklaracije Ujedinjenih nacija o pravima i odgovornostima pojedinaca i grupa u zaštiti ljudskih prava.

Međutim, uprkos tim garancijama, zakon je, kako stoji u odluci podvrgavao strane donacije rigoroznom režimu izvještavanja i kontrola, te obavezivao udruženja da sve materijale koje dijele označe ‘oznakom neprofitne organizacije’, bez obzira na postojanje veze između stranog finansiranja i ‘političke aktivnosti’.

Sud je posebno ukazao da zakon nije sadržavao efikasne pravne lijekove za osporavanje odluka donesenih na njegovoj osnovi, što su uočili i Venecijanska komisija i ODIHR u svom mišljenju o nacrtu zakona.

Na kraju, Sud je ocijenio da predviđena sankcija – zabrana rada i krivična odgovornost odgovornih lica – nije bila proporcionalna.

Ustavni sud je zaključio da uvođenje nove pravne kategorije “neprofitnih organizacija” i “agenata stranog utjecaja”, kao i rigorozni režim izvještavanja, mogućnost redovnih i vanrednih kontrola te obaveza da materijale koje dijele obilježe “oznakom neprofitne organizacije”, uz zaprijećenu isključivu sankciju u vidu zabrane obavljanja rada i krivične odgovornosti odgovornih lica, nije odgovaralo “hitnoj društvenoj potrebi”, odnosno nije bilo nužno u demokratskom društvu.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Živa u termometru skače do broja 34

U Bosni i Hercegovini se očekuje pretežno sunčano i toplo vrijeme uz temperaturu vazduha do 34 Celzijusova stepena.
Sredinom dana doći će do postepenog naoblačenja na zapadu, koje će se širiti ka sjeveru i istoku, ali bez padavina, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče će u većini predjela biti vedro, osim na sjeveroistoku, gdje će se javiti prolazna oblačnost. Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od 12 do 17, na jugu do 21, u višim predjelima od devet, a maksimalna od 28 do 34, u višim predjelima od 25 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

„KOLIKO KOŠTA JEDNA ČESMA NA PEDIJATRIJI?“ Iskustvo majke iz prijedorske bolnice koje je odjeknulo

„Koliko košta česma koja radi?“. Pitanje kojim Maja Savanović Zorić, psiholog i porodični psihoterapeut otvara mnogo širu raspravu o stanju u zdravstvu. Nakon nekoliko dana provedenih na pedijatriji uz bolesnu bebu, govori o iskustvu koje, kako ističe, nije kritika, već poziv da se mijenja sistem. Moja beba je dobila terapiju i na tome sam zahvalna. Na odjeljenju sam upoznala i medicinske sestre i ljekare koji svoj posao rade sa mnogo znanja, topline i ljudskosti. Upravo zbog njih vjerujem da naše zdravstvo ima ljude koji zaslužuju svako poštovanje. Ali, upoznala sam i onu drugu stranu o kojoj roditelji često ćute govori ona.

Poručuje da je, kao majka, teško mogla da razumije da iscrpljen roditelj može da bude kritikovan zato što nije sklonio tanjir sa stola, iako satima drži ruku svoje bebe da ne izvuče braunilu. Ističe da u takvim trenucima roditelj ne traži privilegije, već malo razumijevanja.
Priča kako, kao roditelj, nije mogla ostati ravnodušna ni kada je primjetila da dio medicinskog osoblja nosi vještačke ili duge nokte na odjeljenju na kojem se liječe bebe bez upotreba rukavica.
-Nisam medicinski stručnjak da procjenjujem procedure, ali jesam roditelj koji ima pravo očekivati da se svi profesionalni standardi, od higijene ruku i korištenja zaštitne opreme do načina izvođenja medicinskih postupaka, poštuju dosljedno. Kada je riječ o liječenju djece, nijedan detalj nije beznačajan. Jednako tako, kao roditelj postavljala sam pitanja i čekala odgovore. Svaki sat čekanja nalaza, svaka neizvjesnost i svaka odgođena odluka čine se mnogo dužima kada gledate svoje dijete kako se bori s bolešću. Roditelj ne postavlja pitanja zato što sumnja u ljekare. Postavlja ih zato što voli svoje dijete – ističe Savanović Zorić.

I dodaje kako posebno boli kada uslovi u kojima borave djeca i roditelji nisu dostojni zdravstvenog sistema. Poručuje da ne pita koliko košta nova zgrada, već koliko košta česma koja radi.

-Koliko košta tuš u kojem roditelj može održavati osnovnu higijenu nakon nekoliko neprospavanih noći. Koliko košta nekoliko minuta razgovora kojim ćete umiriti uplašenu majku ili oca? Kao psiholog znam da se trauma ne stvara samo zbog bolesti. Ponekad je stvara način na koji se osjećamo dok prolazimo kroz bolest – naglašava ona. Poručuje da je svjesna da ni zdravstvenim radnicima nije lako. Da godinama rade pod pritiskom, sa premalo osoblja, previše pacijenata i često u uslovima koji nisu dostojni ni njih ni njihovih pacijenata.
-Zbog toga ovo nije tekst protiv medicinskih sestara, niti protiv ljekara. Ovo je poziv da otvoreno govorimo o sistemu koji iscrpljuje sve. I roditelje. I zdravstvene radnike. Roditelji ne očekuju savršenstvo nego samo da budu saslušani, da smiju postaviti pitanje, da se prema njima odnosi s poštovanjem. Da osnovni uslovi za boravak budu dostojni čovjeka. Da znaju da će se prema njihovom djetetu primijeniti najviši profesionalni standardi. Zato danas moje pitanje nije samo koliko košta jedna česma na pedijatriji. Moje pitanje glasi koliko nas, kao društvo, košta kada izgubimo povjerenje roditelja u zdravstveni sistem – navodi Savanović Zorić.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

ALARM MEĐU BUDUĆIM PRVAČIĆIMA! Većina ima govorne poteškoće ili višak kilograma

Logopedske, odnosno govorno-jezičke poteškoće, i gojaznost najčešći su problemi s kojima se susreću mališani koji će od septembra sjesti u školske klupe, a koji su uočeni tokom sistematskih pregleda djece prije upisa u prvi razred osnovne škole.

Šta su pokazali sistematski pregledi u Banjaluci?
Iz Doma zdravlja u Banjaluci za “Nezavisne novine” ističu da su pregledali ukupno 737 budućih prvačića.

-Kod pregledane djece najčešće su uočeni govorno-jezičke poteškoće, povećana tjelesna masa i gojaznost, smetnje s vidom te loše držanje. Ovi nalazi potvrđuju značaj preventivnih pregleda, jer oni omogućavaju pravovremenu intervenciju i podršku – kažu oni.

Kako dodaju, posebno se ističe važnost usvajanja zdravih životnih navika od najranijeg uzrasta.

-To podrazumijeva pravilnu i raznovrsnu ishranu, svakodnevnu fizičku aktivnost prilagođenu uzrastu, dovoljno sna, kao i ograničavanje vremena koje djeca provode pred ekranima, uz pažljiv odabir sadržaja. Navedene mjere igraju presudnu ulogu u očuvanju fizičkog, govornog i psihičkog razvoja djeteta – objašnjavaju iz banjalučkog Doma zdravlja.

Zašto su govorno-jezičke poteškoće sve češće kod djece?
Da su logopedski problemi najčešći i kod mališana u Semberiji, u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdila je doktorica Bojana Paleksić Dokić, načelnica Službe porodične medicine Doma zdravlja Bijeljina.

-Osnovni problemi koji se sve češće pojavljuju iz godine u godinu su logopedski problemi. Imamo mnogo djece koja su ili već uključena ili tek treba da se uključe u logopedski tretman. To je trenutno najveći problem. Fizički su djeca zdrava. Možda su malo gojaznija u odnosu na prije desetak godina, ali osnovno je što imaju logopedske probleme i većina njih zahtijeva neki logopedski tretman -ističe Paleksić Dokićeva.

Kako dodaje, u toku sistematskih pregleda, tamo gdje se pokazivala potreba, upućivali su mališane na pregled psihologa i defektologa, pa dalje i na logopedske tretmane.

Kako logopedi mogu pomoći prije polaska u školu?
Mira Cvijanović, magistar logopedije u Domu zdravlja u Doboju, ističe da je kroz ovu zdravstvenu ustanovu prošlo više od 350 budućih prvačića.

-Njih 86 odsto je dobilo preporuku ili za direktan tretman ili da se posavjetuju roditelji kako da one nove glasove, koje su djeca u međuvremenu dobila, učvrste u svakodnevni govor i komunikaciju. S druge strane, ono što je jako bitno kod sistematskog za upis u prvi razred osnovne škole je da logoped u tom trenutku na uzrastu od šest godina radi na prevenciji teškoća čitanja i pisanja i problema u učenju – dodaje ona.

Kako navodi, mnogo je značajnije osvrnuti se na sistematski pregled koji se obavlja na uzrastu od tri godine.

-Tada možemo govoriti o ranoj detekciji, ranoj intervenciji prilikom bilo kakvih razvojnih poteškoća pa samim tim i poteškoća što se tiče govora i komunikacije. Što se tiče ovog sistematskog pregleda, tu stavljamo akcenat na prevenciju teškoća čitanja i pisanja jer djeca pišu onako kao što govore – ističe Cvijanovićeva za “Nezavisne novine”.

Nastavi čitati

Aktuelno