Iran je povećao zalihe obogaćenog uranijuma i izvodio tajne nuklearne aktivnosti koristeći materijal koji nije prijavio Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju na tri lokacije koje su dugo pod istragom, objavila je agencija IAEA u opsežnom, povjerljivom izvještaju svojim članicama, u koji je Rojters imao uvid.

IAEA je u izvještaju zaključila da su te tri lokacije, Lavisan Šijan, Varamin i Marivan, kao i druge koje su možda povezane sa njima, dio neprijavljenog nuklearnog programa koji je Iran razvijao do početka 2000-ih godina, kao i da je prilikom nekih od tih aktivnosti korišćen neprijavljeni nuklearni materijal.

Agencija UN je poslala dva kvartalna izvještaja o Iranu državama članicama, uključujući i sveobuhvatni izvještaj koji je u novembru prošle godine tražio upravni odbor IAEA, navodi Rojters.

U drugom izvještaju se navodi da je Iran zadržao nepoznati nuklearni materijal i kontaminiranu opremu iz prethodnog, neprijavljenog nuklearnog programa u Turkuzabadu iz perioda od 2009. do 2018., nakon čega su ova sredstva uklonjena.

Iranske zalihe uranijuma obogaćenog do 20 odsto u UF6 formi, kako se procjenjuje, smanjile su se za 332,3 kilograma na 274,5 kilograma, dodaje IAEA.

Istovremeno, u izvještaju se procjenjuje da su se iranske zalihe uranijuma obogaćenog do 60 odsto u formi uranijum heksafluorida (UF6) povećale za 133,8 kilograma, na 408,6 kilograma.

Kako se navodi, prema definiciji IAEA, oko 42 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto je teoretski dovoljno, ako se dodatno obogati, da bi se proizvela atomska bomba.

IAEA je procijenila da su se iranske zalihe obogaćenog uranijuma povećale za 953,2 kilograma od posljednjeg kvartalnog izvještaja, na 9.247,6 kilograma.

Kako je Agencija UN dodala u drugom izvještaju, ponovljene izjave bivših visokih iranskih zvaničnika o tome da Iran ima sve kapacitete da proizvede nuklearno oružje nastavljaju da izazivaju zabrinutost.

U izvještaju se dodaje da IAEA nema kredibilne indicije o postojanju sadašnjeg, neprijavljenog strukturnog nuklearnog programa takvog tipa koji je Iran prethodno opisao.

Šef IAEA Rafaele Grosi je, imajući u vidu sve navedeno, ponovio hitan poziv Iranu da u potpunosti sarađuje sa agencijom.

U drugom izvještaju je takođe zaključeno da Iran nije u više navrata odgovorio niti pružio tehnički kredibilne odgovore na pitanja IAEA, prenosi Tanjug.

Brisel je iskoristio svaku vrstu krize kao izgovor da prigrabi još više vlasti, a rezultat toga je manje nacionalnog suvereniteta i više propalih politika, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.
“Evropa to više ne može da priušti”, objavio je Orban na društvenoj mreži “Iks”.
On je dodao da je vrijeme da se ponovo preuzme kontrola jer ovo sada nije Evropa koja im je obećana.
Smatra da se Briselu ne smije dozvoliti da koristi rat kao izgovor da još više novca uzima članicama, preuzima dodatna ovlaštenja i moć, uvlači u dugove kroz zajedničke pozajmice i gradi privredu koja se kontroliše centralno.

“Moramo se tome usprotiviti ili će stvari biti još gore”, rekao je Orban i dodao da je vrijeme da se “okupira Brisel”.

Orban je naveo da se ispostavlja da EU nije u stanju da rješava krize, navodeći da su i dalje prisutne posljedice finansijske krize.

Ukazao je da je Brisel preuzeo moć donošenja odluka i da se zbog toga pogoršala situacija kada je riječ o migrantima, kao i o kovidu u vezi sa kojim je, kaže, mnogo korupcije o čemu svi znaju.

“U međuvremenu, posljedice politike energetike se osjete, Brisel je oduzeo članicama ovlaštenja i cijene energenata su dramatično skočile”, rekao je Orban, prenosi Srna.

Orban je dodao da je slična i situacija sa ratom, da birokrate u Briselu žele da iskoriste rat da se preuzmu još više kontrole od članica EU, ocijenivši da će i u tom slučaju biti nesposobni da upravljaju krizama.

“Brisel je oteo našu budućnost. Masovne migracije potresaju javnu bezbjednost, zelene dogme uništile su prosperitet, a globalističke vlade su nas iznevjerile”, zaključio je Orban.

Ukrajinski predsjednik doveo je u pitanje rusku posvećenost napretku u mirovnim pregovorima nakon što je Moskva potvrdila da prekosutra šalje delegaciju na pregovore u Istanbul, prenosi BBC.

Rusija još uvijek nije poslala svoje pregovaračke prijedloge Ukrajini, što je ključni zahtjev Kijeva. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će se o moskovskim uslovima za prekid vatre razgovarati u Turskoj, ali Volodimir Zelenski optužio je Moskvu da radi sve kako bi naredni sastanak bio neuspješan.

– Da bi sastanak imao smisla, dnevni red mora biti jasan, a pregovori dobro pripremljeni – rekao je Zelenski. Ukrajina je, kaže, već poslala svoje prijedloge Rusiji, potvrđujući spremnost na potpuni i bezuslovni prekid vatre.

Obje strane javljaju o eksplozijama

Prvi krug pregovora, održan prije dvije sedmice u Istanbulu, nije donio veći napredak, ali je dogovorena razmjena ratnih zarobljenika. Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Trenutno Rusija kontroliše oko 20% ukrajinske teritorije, uključujući i južni poluostrvo Krim, koje je Moskva anektirala još 2014. godine. Uoči novih pregovora, i Rusija i Ukrajina izvještavaju o eksplozijama.

U ukrajinskoj regiji Herson, prema riječima Oleksandra Prokudina, šefa vojne uprave te oblasti, tri osobe su poginule, a deset je ranjeno nakon ruskog granatiranja stambenih naselja. U regiji Sumi, takođe je jedna osoba izgubila život, saopštila je lokalna uprava.

Zvaničnici javljaju da je najmanje jedna osoba povrijeđena u eksplozijama u gradovima Harkiv i Izjum. Istovremeno, najmanje četrnaest osoba ranjeno je u eksploziji u ruskoj regiji Kursk, prema riječima vršioca dužnosti lokalnog guvernera Aleksandra Kinštejna, koje prenosi ruska državna agencija TASS.

“Vrijeme je da Tramp, Putin i Zelenski sjednu za isti sto”

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je juče da je Kijev već predao Rusiji svoju viziju budućih koraka i ponovio da Moskva mora prihvatiti bezuslovni prekid vatre kako bi se stvorili uslovi za šire pregovore.

– Zainteresovani smo da vidimo nastavak ovih sastanaka jer želimo da rat bude okončan ove godine – rekao je Sibiha na zajedničkoj konferenciji za novinare sa turskim ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom.

Putin i Zelenski neće lično prisustvovati pregovorima prekosutra, ali Fidan je izjavio da Turska i dalje želi da ugosti samit na visokom nivou.

– Iskreno vjerujemo da je vrijeme da predsjednik Tramp, predsjednik Putin i predsjednik Zelenski sjednu za isti sto – poručio je Fidan.

Peskov je izjavio da ruski prijedlozi za prekid vatre neće biti objavljeni javno i da će Moskva uzeti u razmatranje ideju o samitu na visokom nivou tek kada se postigne značajan napredak u preliminarnim razgovorima.

Kellogg: Ulazak Ukrajine u NATO nije opcija

Pozdravio je komentare Trampovog izaslanika za Ukrajinu, penzionisanog generala Kita Kellogga, koji je rekao da je ruska zabrinutost zbog širenja NATO-a opravdana. Kellogg je istakao da ulazak Ukrajine u NATO, na koji Kijev dugo računa, trenutno nije opcija. Dodao je i da je Tramp frustriran ruskom tvrdoglavošću, ali da pregovori moraju da se nastave.

Podsjetimo, Tramp i Putin su 19. maja imali dvosatni telefonski razgovor o američkom prijedlogu za prekid vatre koji bi zaustavio sukobe. Tramp je tada izjavio da je razgovor prošao veoma dobro i dodao da će Rusija i Ukrajina odmah započeti pregovore o prekidu vatre i okončanju rata.

Berlin pomaže Kijevu u proizvodnji projektila

Ukrajina je javno pristala na tridesetodnevni prekid vatre, ali Putin je rekao samo da će Rusija sarađivati sa Ukrajinom na izradi memoranduma o mogućem miru, što su Kijev i njegovi evropski saveznici ocijenili kao taktičko odugovlačenje da bi ruske trupe dobile vrijeme za nova osvajanja.

Nekoliko dana kasnije, u neuobičajenoj kritici Putinu, Tramp je ruskog predsjednika nazvao “potpuno ludim” i zaprijetio mu američkim sankcijama. Ova izjava uslijedila je nakon najvećih ruskih napada dronovima i projektilima na ukrajinske ciljeve do sada.

Prije tri dana, novi njemački kancelar Fridrih Merc rekao je Volodimiru Zelenskom da će Berlin pomoći Kijevu u proizvodnji dalekometnih projektila za odbranu od budućih ruskih napada. Kremlj je upozorio da bi svaka odluka o ukidanju ograničenja dometa projektila koje Ukrajina može koristiti predstavljala opasnu promjenu politike i nanijela štetu naporima za okončanje rata.