Connect with us

Društvo

NULTA STOPA TOLERANCIJE! Za femicid od deset godina do dugotrajne robije

Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, kojim se u krivično zakonodavstvo uvodi femicid, a za koji je predviđena robija od deset godina do dugotrajnog zatvora.

Da bi rodno zasnovano ubistvo ženske osobe bilo sankcionisano tim kaznama, potrebno je da to potvrdi i Dom naroda, a sve ukazuje da će se to i desiti, o čemu svjedoči i podatak da je za ovaj zakon glasalo 78 poslanika, odnosno nije bilo glasova protiv niti suzdržanih.

Nejra Raković, koordinatorica kampanje “Nećemo umirati u tišini”, kaže da je ovo istorijski trenutak, koji je uslijedio nakon dugotrajne borbe.

– Uspjele smo da se izborimo da femicid bude zastupljen u Krivičnom zakonu kroz prijedlog izmjena i dopuna, a onda i da bude prihvaćen u Zastupničkom domu od strane svih prisutnih zastupnika. Očekujemo da će to biti i u Domu naroda – rekla je Rakovićeva za “Nezavisne novine”.

Ovim izmjenama se, kako je precizirala, uvodi posebno krivično djelo: rodno zasnovano ubistvo žene.

– Kazna će biti od 10 godina do kazne dugotrajnog zatvora – precizirala je Rakovićeva.

Sada će se, dodala je, moći djelovati i preventivno te se nadaju da će se neke pojave femicida moći spriječiti. Međutim, posla ima još.

– Pred nama je veliki rad sa institucijama. Mi znamo da postoji otpor onih koji su trebali da nas podrže u ovom procesu, iz, na primjer sudova i tužilaštava. Smatrali su da je ovo teško dokazivo djelo. Znači, sad kreće proces njihove obuke i osposobljavanja za primjenu toga”, naglasila je Rakovićeva, koja je i koordinatorica Organizacije “Glas žene” iz Bihaća.

Radmila Žigić, direktorica Fondacije “Lara” iz Bijeljine, takođe kaže da je riječ o dobroj vijesti, uprkos svim kontroverzama o tome kako će ovo krivično djelo biti procesuirano.

– Mislim da je inkriminacija femicida kao posebnog krivičnog djela pozitivan korak, koji daje nadu da postoji politička volja da se ozbiljno odgovori na problem nasilja prema ženama, koji je u eskalaciji i može postati sve razorniji problem u našem društvu – rekla je Žigićeva za “Nezavisne novine”.

U ovom smjeru, dodala je, treba razmišljati i Ministarstvo pravde Republike Srpske.

– Mislim da bi bilo sasvim u redu da i Ministarstvo pravde razmišlja o inkriminaciji femicida kao posebnog krivičnog djela – naglasila je Žigićeva.

Kada je FBiH u pitanju, izmjene Krivičnog zakona je u parlamentarnu proceduru uputila Vlada FBiH. Cilj je, kako je obrazloženo, suzbijanje nasilja prema ženama i nasilja u porodici na način da se to tretira kao posebno krivično djelo.

U pojašnjenju se navodi da je cilj podići društvenu svijest o važnosti žene u bh. društvu i poruku o nultoj stopi tolerancije prema nasilju nad njima.

Kazna će, kako je predviđeno, biti dodatno otežana u slučajevima kada je žrtva prethodno zlostavljana, bila u zavisnom odnosu prema počiniocu ili je djelo počinjeno u kontekstu seksualnog nasilja i rodne neravnopravnosti.

 

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Spremite se za ljetnje temperature

Veoma toplo vrijeme očekuje se narednih dana u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/, posebno polovinom sedmice kada će dnevna temperatura dostizati i 35 stepeni Celzijusovih, najavili su meteorolozi.

Pretežno sunčano i toplo biće i danas, samo ponegdje na jugoistoku moguća je kratkotrajna slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeoroškog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha od devet do 15, u višim predjelima od šest, a dnevna od 28 do 33, u višim predjelima od 23 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

APOKALIPSA U NAJAVI: Od juče RiTE Ugljevik u sporu od MILIJARDU I 300 MILIONA KM

Prema presudi arbitražnog suda u Beogradu, RiTE Ugljevik dužan je da isplati i dodatnih 67 miliona evra zateznih kamata zbog neisporučene električne energije u periodu od 2011. do 2022. godine. Nova potraživanja za period 2022–2024. iznose još gotovo 62 miliona evra.

31. maja je istekao rok koji je Elektrogospodarstvo Slovenije dalo Rudniku i termoelektrani Ugljevik (RiTE Ugljevik) za isplatu duga od 67 miliona evra. Ukoliko novac ne bude uplaćen, slovenačka kompanija će pokrenuti arbitražni postupak pred međunarodnim sudom u Vašingtonu, ukupne vrijednosti blizu 700 miliona evra, prenosi Al Jazeera.

Prema presudi arbitražnog suda u Beogradu, RiTE Ugljevik dužan je da isplati i dodatnih 67 miliona evra zateznih kamata zbog neisporučene električne energije u periodu od 2011. do 2022. godine. Nova potraživanja za period 2022–2024. iznose još gotovo 62 miliona evra.

Kako bi ublažila pritisak, Vlada Republike Srpske nedavno je dala garancije za novo kreditno zaduženje ukupne vrijednosti 23 miliona evra – od čega je 10,2 miliona predviđeno za RiTE Ugljevik, a više od 12 miliona za Elektroprivredu Republike Srpske, koja novac planira da usmjeri na pokrivanje ranijih obaveza.

Uprkos pokušajima stabilizacije, Elektroprivreda Republike Srpske se u posljednjih šest mjeseci više puta zaduživala, a ukupni iznos kredita premašio je 77 miliona evra.

Iz Slovenije su juče jasno poručili: ako do isplate ne dođe 31. maja, slijedi tužba čije bi posljedice mogle biti ozbiljne po energetski sektor Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

RADIĆE SE I S JEDNOM NOGOM U GROBU: Diže se starosna granica za penziju u čitavoj Evropi,

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Zbog produženog životnog vijeka i sve dužeg perioda provedenog u penziji, mnoge evropske zemlje povećavaju starosnu granicu za odlazak u penziju.

Prema projekcijama OECD, do 2060. godine prosječna starosna granica za penziju u Evropskoj uniji približiće se 67 godina, dok će neke zemlje podići prag i na 70, pa čak i više.

Evropa diže granicu za penziju
Danska prednjači u ovoj reformi i planira da do 2040. godine podigne starosnu granicu na 70 godina. Holandija, Velika Britanija i Irska već su usvojile zakone kojima se granica postepeno povećava.

Prema izvještaju OECD-a, Danska bi do 2060. godine mogla imati najvišu starosnu granicu – čak 74 godine.

Velike razlike među zemljama i polovima
Trenutno starosna granica za odlazak u penziju u zemljama EU varira: za muškarce se kreće između 62 i 67 godina, dok žene mogu u penziju između 60 i 67 godina. Najnižu starosnu granicu ima Turska, gdje žene mogu da se penzionišu sa 49, a muškarci sa 52 godine.

Ko ima najvišu granicu za penziju?
Tri nordijske zemlje – Danska, Norveška i Island – već imaju najvišu zakonsku starosnu granicu za penziju od 67 godina za oba pola. Slijede Holandija (66,6 godina), Velika Britanija i Irska (66 godina), dok je u Njemačkoj ona trenutno 65,8 godina.

U 23 evropske zemlje starosna granica za muškarce i žene je izjednačena, ali u devet zemalja muškarci i dalje odlaze u penziju kasnije. Najveća razlika bilježi se u Austriji i Poljskoj, gdje muškarci u prosjeku rade čak pet godina duže od žena. U EU prosječna razlika između polova iznosi 0,9 godina.

Ko najviše povećava granicu do 2060?
OECD predviđa da će Turska do 2060. godine zabilježiti najveće povećanje – čak 13 godina više za muškarce i 14 godina za žene. Danska će granicu povećati za 7 godina za oba pola.

Očekuje se da će i druge zemlje, poput Estonije, Slovačke, Italije, Švedske i Kipra, povećati starosnu granicu za više od pet godina do 2060.

Penziona reforma postaje evropska realnost
Povećanje starosne granice za penziju postepeno postaje stvarnost širom Evrope. Mnoge zemlje već primjenjuju reforme prema zakonima koji su ranije usvojeni i očekuje se da će se taj trend nastaviti u godinama koje dolaze

Nastavi čitati

Aktuelno