Narodni poslanik Igor Crnadak razgovarao je danas sa predstavnicima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o održavanju prijevremenih izbora, koji su sada i zvanično zakazani za 23. novembar.

– CIK trenutno nema nikakvih poteškoća zbog javnih nabavki niti bilo kojih drugih problema, te što se tiče CIK-a, izbori će biti održani 23. novembra. Jedina stvar koja bi mogla to promijeniti je odluka Ustavnog suda BiH koja bi osporila presudu koja je i dovela do izbora – izjavio je Crnadak, prenosi Avaz.

Riječ je o privremenoj odluci Ustavnog suda BiH, koja se odnosi na zahtjev Milorada Dodika da se zabrani izvršenje presude Suda BiH. Njegov pravni tim uputio je apelaciju kojom je zatražena i privremena mjera zabrane izvršenja presude do konačne odluke Ustavnog suda.

Crnadak i članovi CIK-a razgovarali su i o uvođenju novih tehnologija u izborni proces od 2026. godine, što, kako je rekao, građani s pravom očekuju jer žele “fer i poštene izbore”.

– To je dosta složen proces, s mnogo posla. Potrebna nam je podrška drugih institucija, poput Savjeta ministara BiH, koje je bez objašnjenja odbilo pravilnik o sistematizaciji koji bi CIK-u omogućio jaču kadrovsku podršku. Nema ni stvarne političke volje u ovoj koaliciji, koja je još uvijek vlast na državnom nivou, da se izborna reforma u cjelini podrži – kazao je on.

Naglasio je i važnost pažljivog praćenja međunarodnog tendera koji uskoro slijedi.

– Prema mojim informacijama, a to sam prenio i članovima CIK-a, postoje političke strukture i njima bliski centri moći koji će organizovano raditi da ti tenderi ne uspiju, kako bi se izbori odgodili do 2028. godine – upozorio je Crnadak.

Zaključio je da je proces reforme pokrenut, ali da će ga biti teško završiti bez snažne institucionalne podrške.

Bosna i Hercegovina napravila je korak bliže članstvu u NATO-u nakon što je u Briselu usvojen Prvi individualno prilagođeni partnerski program između Bosne i Hercegovine i NATO-a.

O svemu se oglasilo Ministarstvo odbrane BiH.

– Danas (23. oktobra), na sastanku Komiteta za partnerstvo i kooperativnu sigurnost (PCSC) u sjedištu NATO-a u Briselu usvojen je Prvi individualno prilagođeni partnerski program (ITPP – Individual Tailored Partnership Programme) između Bosne i Hercegovine i NATO-a, čime je ostvaren istorijski iskorak u okviru implementacije Akcionog plana za članstvo (MAP).

Usvajanje ITPP-a rezultat je zajedničkog i predanog rada institucija Bosne i Hercegovine te bliske saradnje sa NATO štabom u Sarajevu i Briselu.

Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi u Akcionom planu za članstvo (MAP), što predstavlja posljednji korak prije poziva u punopravno članstvo.

Od svih zainteresovanih kandidata za pristupanje NATO savezu, BiH je trenutno najbliža ostvarenju tog cilja – navode iz MO BiH.

Ministar odbrane BiH Zukan Helez naglasio je da Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH kontinuirano usklađuju svoje aktivnosti, rad i planove s NATO standardima te su predvodnici NATO puta naše zemlje.

– Pristupanjem NATO savezu osigurava se vladavina prava, što vodi ka sigurnijoj i stabilnijoj državi, većim investicijama i novim radnim mjestima – naglasio je ministar Helez.

Pored navedenih benefita, članstvo Bosne i Hercegovine u NATO savezu garantuje zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta države. Područja pod zaštitom NATO saveza u proteklih 74 godine nisu pretrpjela nijedan akt agresije, navode iz MO BiH.

– Sve države koje su pristupile NATO savezu ostvarile su napredak u gotovo svim segmentima društva. Iskustvo proširenja Saveza pokazuje da je svaka zemlja nakon pristupanja članstvu zabilježila rast direktnih stranih investicija, povećanje bruto društvenog proizvoda te unapređenje sigurnosnih i institucionalnih kapaciteta – navodi se.

Euronews.ba

“Ne tako davno sadašnja vlast na čelu sa SNSD-om je glasala u Domu naroda Parlamentarne skupštine za izmjenu Ustava BiH”, objavio je ovo na društvenoj mreži Iks šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga.

Delegati SNSD-a zajedno sa hrvatskim i bošnjačkim delegatima su glasali za izmjenu Ustava BiH kojim bi srednji nivo vlasti u BiH bio podjeljen na četiri kantona, čime Republike Srpske ne bi ni bilo, podsjeća Bodiroga i dodaje:

“Inicijativu za izmjenu ustava su pokrenuli Milorad Dodik, Dragan Čović i Sulejman Tihić kada su zajedno potpisali Prudski sporazum. Sadašnja dešavanja u Republici Srpskoj su dokaz da je aktuelnoj vlasti istekao rok i da su spremni da izdaju interese Republike Srpske samo da bi sačuvali svoje enormno bogatstvo”.

(BN) Foto: BN