Connect with us

Politika

KONTROLA UMA IZ SRCA EU! “Demokrate” nameću narativ širom Evrope!

Evropom se širi novi bauk – ne dezinformacija, već jezičke kontrole i cenzure, koji dolazi iz srca Evropske komisije. Ovo tijelo je u prethodnom periodu izdvojilo čak 650 miliona evra da bi regulisalo granice “legitimne” javne debate u Evropi.

Koristeći stotine miliona evra novca poreskih obveznika, Brisel je finansirao svojevrsni orvelovski kompleks, nešto što bi se moglo nazvati ministarstvom za kontrolu narativa.

Upozorava na ovo u svom najnovijem izvještaju Norman Luis, istraživač u konzervativnom tink-tenku “MCC Brisel”, navodeći da je Evropska komisija do sada ovim novcem finansirala na stotine raznih projekata koji su imali za cilj da suzbiju navodni govor mržnje i dezinformacija na evropskim prostorima. Luis u svom izvještaju nazvanom “Proizvodnja dezinformacija: Propagandni rat koji finansira Evropska unija protiv slobode govora”, ukazuje da je ovo finansiranje bilo za 31 odsto veće od onog koje je bilo usmjereno za transnacionalne projekte istraživanja raka, za šta su izdvojena 494 miliona evra.

ISTINA I LAŽ

Prema riječima ovog istraživača, svjetski priznatog konsultanta za inovacije i tehnologiju sa dvadesetogodišnjim radnim iskustvom, uprkos tome što rak uzrokuje skoro dva miliona smrtnih slučajeva godišnje u Evropi, iz briselske kase izdvojeno je daleko više novca za oblikovanje narativa na društvenim mrežama i platformama, što, kako smatra, signalizira da visoke zvaničnike u Briselu više plaši rak slobode govora, nego same bolesti.

Navodi da je nakon ukidanja USAID-a sve više onih koji su počeli da ispituju kako to i Evropska unija troši njihov novac – te gotovo svakodnevno na površinu izbijaju nova šokantna otkrića apsurdnog rasipništva, korupcije i društveno-političkog inženjeringa, koji Brisel finansira sa ogromnim količina novca poreskih obveznika.

Pojašnjava da je sve pokrenuto političkim šokovima izazvanim “bregzitom” i prvim izborom Donalda Trampa za američkog predsjednika, kada je Evropska komisija pokrenula kampanju za ponovno uspostavljanje kontrole nad evropskim nepoželjnim političkim narativom, za koji su tada istakli da predstavlja veliku prijetnju demokratskoj stabilnosti ove zajednice, a sve je lijepo upakovano kroz Zakon o digitalnoj bezbjednosti.

Evropska komisija je ovaj program tada predstavila kao dio istraživačke inicijative od javnog interesa, ali Luis kaže da on predstavljaju oblik mekog i prikrivenog autoritarizma, koji učvršćuje govorne kodekse i sužava prihvatljivo mišljenje kroz birokratske manipulacije. Na ovaj način gazi se po pravu svakog čovjeka da zadrži nezavisnost u odlučivanju – šta je za njega istina, a šta laž.

REPRESIJA I SLOBODA

Kako je istakao Luis u svom izvještaju, u pitanju je klasično autoritarno ponašanje, jer je prema uspostavljenim “direktivama” Brisela izražavanje slobodno samo onda kada je usklađeno sa “jezikom” koji je utvrdila Evropska komisija. Uspostavljanje ovih, kako ih je nazvao ovaj istraživač, represivnih alata ima za krajnji cilj usklađivanje sa birokratskom narativom osmišljenim da uguši svaku opoziciju, pogotovo onih koji su u Briselu označeni kao populisti ili desničari, predstavljajući ih kao velike bezbjednosne prijetnje po Evropsku uniju. Na ovaj način osporava se svaki alternativni narativ, pogotovo onaj koji je prisutan kod svih koji drugačije misle, što obezbjeđuje izolaciju vladajuće ideologije od svih demokratskih izazova s kojima bi se mogla suočiti.

Izdvajanje 650 miliona evra u ove svrhe Lusi je nazvao finansiranjem orvelovskog kompleksa dezinformacija, pri tome upozoravajući na to da ovo nije benigni čin, već sistematski napad na slobodu govora u Evropi. Kaže da je sve lijepo upakovano u projekte koji su po pravilu formulisani dvosmislenim i eufemističkim terminima. Ističe da Evropska komisija finansiranjem raznih aktivista-istraživača želi da proizvode narativ koji je sve ključniji za njen legitimitet – da samo institucije ove zajednice mogu zaštititi evropsku demokratiju od dezinformacija i mržnje.

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA

U izvještaju se navodi i nekoliko primjera ovih projekata. Jedan od njih je “Borba protiv govora mržnje kroz pravni, IKT i sociolingvistički pristup”. On je predstavljen kao borba protiv govora mržnje na mreži, ali je isti kritikovan kao sistem praćenja govora i uticaja na ponašanje. Uključuje automatizovani nadzor korišćenjem vještačke inteligencije i ima za cilj da obuči mlade ljude da postanu agenti ili govorna policija za narativ Evropske unije, koji su briselski zvaničnici odredili kao jedini zvanični i poželjni.

Drugi je projekat Vigilant – “Vitalna obavještajna služba za istraživanje ilegalnih dezinformacija”. On ima za cilj razvoj platforme za policiju u borbi protiv zločina iz mržnje na mreži. Luis kaže da se radi o sofisticiranom sistemu vještačke inteligencije, koji služi za automatizaciju nadzora i klasifikacije sadržaja na mreži, brišući granicu između štetnog govora i političkog neslaganja. Smatra da se on koristi za ideološko policijsko djelovanje u realnom vremenu.

Na ovom spisku je i program “Verifikacije uz pomoć vještačke inteligencije”. Ovaj projekat ima za cilj izgradnju alata za otkrivanje navodno lažnih sadržaja. Luis kaže da se na ovaj način vrši centralizacija sistema za detekciju narativa u kojem se “istina” algoritamski određuje na osnovu utvrđenih skupova podataka.

CENZURA SADRŽAJA

U ovom dokumentu se upozorava i na to da su pod lupom kreatora ove politike posebno mladi ljudi, preko kojih se vrši indoktrinacija – da se ponašaju i djeluju kao govorna policija. Luis navodi da je otkrio da su u srcu ove narativne mašine nalaze pojedini univerziteti, grupe civilnog društva i istraživačke organizacije, pojašnjavajući da su ovi akteri finansirani grantovima Evropske unije. Njihov zadatak je da recikliraju i pojačavaju pretpostavke koje opravdavaju dalje finansiranje i kontrolu. “Govor mržnje” i dezinformacije se proglašavaju problemima, istražuju, potvrđuju, a zatim citiraju, da bi se opravdali novi projekti.

Prema riječima Luisa, pomenuti Zakon o digitalnoj bezbjednosti ne ućutkuje kritičare direktno, već se to radi preko internet platformi. Evropska komisija, kako kaže, na ovaj način izbjegava direktnu odgovornost, dok istovremeno osmišljava nove uslove za cenzuru putem “posrednika”.

Da li je ovo demokratija, zapitao se Luis. Smatra da se ne radi o zaštiti društva od opasnih ideja, kako je to predstavljeno, već o pokušaju izolacije vladajuće ideologije od demokratskih izazova. Ovaj istraživač dalje navodi da je Evropska unija postala gotovo zavisna od izmišljanja problema, a kako bi bila uspostavljena jedna vrsta autokratije.

MEDIJI I NVO

Pomenuta organizacija “MCC Brisel”, nedavno je objavila još jedan izvještaj, pod imenom “Briselska medijska mašinerija: Finansiranje medija od strane Evropske unije i oblikovanje javnog diskursa”, u kojem se razotkriva sistem putem kojeg Evropska unija godišnje isplaćuje oko 80 ​​miliona evra medijskim projektima širom Starog kontinenta.

Autor ove analize, italijanski istraživački novinar Tomas Fazi tvrdi da ovo obimno finansiranje, a predstavljeno kao podrška slobodi medija, zapravo često služi za promociju proevropskih narativa i marginalizaciju kritičkih glasova, što izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi sa uredničkom nezavisnošću i demokratskim integritetom.

Fazi kaže da je prema konzervativnim procjenama – u posljednjih desetak godina na ime ove agende potrošeno više od jedne milijarde evra. Dobar dio ovog novca utrošen je na rad raznih organizacija koje se bave provjerom činjenica i kontrolom diskursa na društvenim mrežama.

Ovaj italijanski novinar navodi da je otkrio da dio ove agende čini i finansiranje velikog broja nevladinih organizacija, koje imaju zadatak da u pojedinim državama lobiraju za “više Evrope” i dublju integraciju unutar ove unije, pri tome osporavajući suverenitet targetiranih zemalja.

Da Luis i Fazi ne pucaju iz prazne puške može se vidjeti i iz nedavno objavljenih podataka da Evropska unija trenutno finansira više od 3.800 raznih nevladinih organizacija, koje su od Brisela samo u posljednjih nekoliko godina dobile oko 7,4 milijarde evra.

RUSOFOBIJA I BALKAN

Da su visoki briselski zvaničnici spremni da na svaki mogući način zadrže kontrolu i odupru se promjenama koje sa sobom nosi rušenje dosadašnjeg globalističkog i kolonijalnog poimanja svijeta, suprotnog onom koji zagovaraju suverenisti – možda se najbolje može vidjeti iz nedavnog dokumenta u kojem je istaknuto da bi EU trebalo da zauzme čvršći stav o ciljanim sankcijama, uvodeći ih ne samo ruskim akterima koji djeluju u balkanskom regionu, već i “lokalnim” pojedincima i kompanijama koji navodno aktivno promovišu proruske narative, podstiču dezinformacije i potkopavaju povjerenje javnosti u ovu zajednicu.

Da bi bio sačuvan centralistički koncept Evropske unije i kontrole, ponovo se posegnulo za rusofobijom. U dokumentu nazvanom “Oslabljivanje Rusije: Kako Evropska unija može da se suprotstavi Kremlju i da ga potkopa”, a iza kojeg je stao Institut za bezbjednosne studije Evropske unije, predloženo je šta bi Brisel sve trebalo da uradi da bi se suprotstavio opasnom ruskom uticaju, pri tome analizirajući i stanje na zapadnom Balkanu, za koje su naveli da možda nije vojno bojište poput Ukrajine, ali jeste – ključni front u borbi protiv Rusije.

Da bi se izborili protiv ruske propagande sugerisano je nagrađivanje poslušnih, ali i nametanje novih i većih političkih, ali ekonomskih sankcija svima onima koji navodno ometaju integracije sa ovom zajednicom. Ove mjere bi obuhvatale obustavljanje dijaloga na visokom nivou, proširivanje sankcija političkim ličnostima i preduzećima kroz zamrzavanje imovine, zabranu putovanja, ali i smanjenje finansijske podrške iz Fonda za reforme i rast.

Zataškavanje afera
Prema riječima pojedinih analitičara uspostavljanjem potpune kontrole nad narativom pojedini čelnici briselske administracije pokušavaju da sakriju i mnogobrojne afere u koje su upleteni. Smatraju da EK, politički gledano, sve više funkcioniše kao Vatikan ili UN, institucije u kojima postoji nepisano pravilo nekažnjivosti, iako unutar ove zajednice postoji mnoštvo tijela koja bi trebalo da se bave nezakonitim ponašanjem. Kako su istakli, onda ne treba da čudi što i afera “Fajzergejt” o umiješanosti predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u nabavku vakcina nikada nije do kraja rasvijetljena, već je gotovo ekspresno zataškana.

Politika

STANIVUKOVIĆ ISMIJAO VLAST SRPSKE! Izlazi sutra da glasa na najavljieni referendum KOJI SE NEĆE ODRŽATI!

Prema odluci koju je u avgustu usvojila Narodna skupština Republike Srpske, sutra se na cijeloj teritoriji Republike Srpske održava referendum. Vlast je taj referendum predstavljala kao važan trenutak jedinstva i odlučivanja o budućnosti Republike Srpske, poručujući da će nesumnjivo biti održan.

Ironično je reagovao lider PDP-a i Pokreta sigurna Srpska Draško Stanivuković na to što sutra neće biti održan dugo najavljivani referendum u Republici Srpskoj.

-Upravo zato, ja ću sutra, zajedno sa komšijama i građanima Republike Srpske, u 12 časova izaći na referendum i glasati u prostorijama MZ Petrićevac. S obzirom na to da su optuživali opoziciju da ne razumijemo ozbiljnost situacije i važnost referenduma, sutra ćemo pokazati da smo svjesni važnosti poštovanja odluka koje donosi Narodna skupština Republike Srpske i glasati o ovom, kako je najavljeno, istorijskom pitanju za Republiku Srpsku. Pozivam sve građane da “vjeruju” našim vlastima i da izađu sutra na referendum-istakao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

PROBLEMI U BIH SE GOMILAJU: Političari zaokupljeni sami sobom

Ko je na političkoj sceni u BiH pobjednik, a ko gubitnik pitanje je kojim se već mjesecima, pa i godinama bave oni koji su našim novcem plaćeni da nam obezbijede bolji životni standard, a dok se oni bave sami sobom broj zaposlenih se smanjuje, dok nezaposlenost raste, baš kao i cijene.

Brojni parametri iz avgusta, posljednjeg mjeseca za koji postoje podaci, ukazuju da ne napredujemo, nego nazadujemo.

“U avgustu 2025. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 322.121. U julu je iznosio 320.940”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

Ali, nije obeshrabrujuća samo statistika na evidencijama službi i zavoda za zapošljavanje. Podaci pokazuju da je broj ljudi koji imaju posao smanjen.

“U avgustu 2025. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 845.526, a u julu je iznosio 850.270”, saopštili su iz Agencije za statistiku BiH.

Da neprijatnim iznenađenjima nema kraja uvjerimo se i pri svakom odlasku u trgovinu… Brojni građani tvrde da cijena koja je bila juče već danas ne važi, te upozoravaju da su poskupljenja postala neizdrživa.

Ipak, oni koji vedre i oblače našim sudbinama i donose sve bitne odluke na ovo bi rekli da su povećane i plate. Međutim, nisu. Smanjene su.

“Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH za avgust 2025. godine iznosila je 1.579 KM, a za jul 2025. iznosila je 1.601 KM”, kažu iz Agencije za statistiku BiH.

Ali ni to nije vrh ledenog brijega – dok se u Republici Srpskoj pregovara o povećanju minimalca, mnogi tvrde da će se to svima nama obiti o glavu jer će, baš kao što je to bilo i ranijih godina, uslijediti novi drastičan talas poskupljenja, pa će svi biti u minusu, a najviše penzioneri, koji su već na ivici siromaštva.

U međuvremenu, dok većina građana razmišlja kako će napuniti frižider, nasuti gorivo, te platiti ratu kredita, političari se bave dnevnopolitičkim temama i svađama na relaciji vlast – opozicija, a ni jedni ni drugi ne nude rješenja za nagomilane probleme.

Redžo Omerbašić, potpredsjednik “Kluba potrošača” Posavskog kantona, kaže da je i u FBiH i u Srpskoj situacija ista.

“Cijene nam rastu, standard građana opada, a narod niko ništa ne pita”, kaže Omerbašić za “Nezavisne novine”.

Izostaju, kažu, programi i akcije, a politika funkcioniše po principu “daj meni”.

“A kada se raspišu neki tenderi, onda se tu nađu političari i oni skidaju kajmak. U ono vrijeme, ja sam malo stariji, bio sam rukovodilac u Jugoslaviji i nama nije na pamet padalo da uzmemo nešto od ugovorenih radova. Prema tome, u jednom ovako korumpiranom društvu mladi ljudi odlaze u inostranstvo, a djece nema. I sad se mi pitamo što nema zaposlenih. Nema mladog svijeta. Političari izmisle priču za narod, dok ovamo grabe sebi, a građani jedva žive”, kritikuje Omerbašić.

Ekonomista Milenko Stanić ocjenjuje da je već duži period privreda, koja bi trebalo da bude osnova standarda građana, van fokusa svih nivoa vlasti.

“Oni ne razmišljaju o tim pitanjima. Ako preduzmu neku mjeru, učine to isključivo da dobiju političke poene. Mimo odgovarajućih kriterija, koji bi podrazumijevali porast proizvodnje i produktivnosti, povećavaju minimalnu cijenu rada. Objektivne okolnosti ne daju tu mogućnost. Vještački porast minimalca se očigledno prebacuje na cijene robe i usluga, tako da građani u tom procesu ne dobijaju ništa, a pogotovo onaj dio radnika i penzionera koji imaju niža primanja. Oni gube, jer njihova korekcija plata i penzija ne stiže porast inflacije”, rekao je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Šta pokazuju zvanični podaci
(Izvor: Agencija za statistiku BiH)

juli 2025. avgust 2025.

Broj nezaposlenih 320.940 322.121

Broj zaposlenih 850.270 845.526

Prosječna plata 1.601 KM 1.579 KM

Nastavi čitati

Politika

Osnovni sud u Banjaluci o statusu Dodika na poziciji lidera stranke: PREDMET DODIJELJEN SUDIJI

Osnovni sud u Banjaluci zaprimio je akt Centralne izborne komisije (CIK) BiH te će dalje postupati u skladu sa važećim zakonskim propisima, rečeno je u toj pravosudnoj instituciji, a u vezi sa predmetom koji se tiče SNSD-a i Milorada Dodika kao lidera te partije.

Riječ je o dopisu koji je CIK-u, na svoju ruku, dostavila sudija Suda BiH Sena Uzunović u kojem je od njih zatražila da postupe po presudi Dodiku koja mu je izrečena u Sudu BiH, tvrdeći da mora biti skinut sa mjesta predsjednika SNSD-a jer je i to jedna od pravnih posljedica presude.

CIK je, međutim, dopis Uzunovićeve proslijedio sudu u Banjaluci, navodeći da su oni jedina prava adresa za ta pitanja jer, između ostalog, vode registar stranaka.

Iz suda, za sada, ne otkrivaju detalje.

“Ističemo da nemamo ovlaštenje da vršimo tumačenje pravnog položaja i trenutne pravne situacije u predmetu iz razloga što je predmet dodijeljen postupajućoj sudiji u rad”, navedeno je “Glasu Srpske” u odgovoru iz banjalučkog Osnovnog suda na pitanje da li su postupali po dopisu CIK-a, a koji se tiče zahtjeva da u registru stranaka dođe do promjene kada je riječ o predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.

Da li Dodik može ostati predsjednik SNSD-a, a nakon presude kojom je u Sudu BiH, u predmetu koji je vodila Uzunović, osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike jer nije ispoštovao odluke Kristijana Šmita kojeg Srpska ne priznaje za visokog predsjednika, razriješeno je, prema mnogim tumačenjima, početkom mjeseca.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH je, naime, tada odbilo žalbu predsjednika Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića na odluku CIK-a, a na osnovu koje je prihvaćena prijava SNSD-a za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika Republike koju je u svojstvu predsjednika potpisao Dodik.

Ova priča je, međutim, ponovo izbila u žižu javnosti nakon što se, četiri mjeseca poslije drugostepene presude, Uzunovićeva dopisom obratila CIK-u, tražeći od njih da preduzmu sve radnje s ciljem sprovođenja izrečenih mjera i pravnih posljedica presude Dodiku.

Nastavi čitati

Aktuelno