Izrael se, prema informacijama američkih i evropskih zvaničnika, očigledno sprema da uskoro izvede napad na Iran, objavio je jutros The New York Times.

To je potez koji bi mogao dodatno destabilizovati Bliski istok i ugroziti napore administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da postigne sporazum kojim bi se spriječio razvoj iranskog nuklearnog oružja.

Zabrinutost zbog moguće izraelske vojne akcije, ali i mogućeg iranskog odgovora, navela je Vašington da u srijedu povuče diplomate iz Iraka te odobri dobrovoljno povlačenje porodica američkih vojnika iz zemalja Bliskog istoka.

Nije jasno koliki bi obim mogao imati izraelski napad, ali tenzije rastu već mjesecima, tokom kojih izraelski premijer Benjamin Netanjahu poziva Trampa da iskoristi, kako Tel Aviv to vidi, trenutak iranske ranjivosti za udar.

Tramp je već ranije odbacio jedan izraelski plan za napad, insistirajući da želi pregovarati s Teheranom o dogovoru koji bi ograničio iranske kapacitete za proizvodnju nuklearnog goriva. Prije dvije sedmice rekao je da je upozorio Netanjahua da ne pokreće napad dok traju pregovori između SAD-a i Irana, prenosi Index.

Znakoviti potezi SAD-a i Britanije
Nije poznato koliko se Tramp ovaj put trudio da odgovori Netanjahua od napada, ali posljednjih dana sve je manje optimističan u pogledu mogućnosti postizanja dogovora, posebno nakon što je vrhovni vođa Irana odbacio prijedlog koji bi postepeno ukinuo iransko pravo na obogaćivanje uranijuma. Netanjahu je i ranije dolazio do tačke s koje bi bombardovao iranska postrojenja, ali bi u posljednjem trenutku odustajao.

Vijesti o američkom povlačenju osoblja iz regiona te britanskom upozorenju brodarima na pojačane prijetnje pomorskoj bezbjednosti stigle su svega nekoliko sati nakon što je Tramp u podkastu za New York Post izjavio da je sve „manje uvjeren“ u uspjeh pregovora s Iranom.

Zašto Amerika povlači osoblje? Tramp: Zaključite sami
Američki i iranski pregovarači trebalo bi da se ponovo sastanu u nedjelju, iako je Tramp u ponedjeljak izjavio da je iranski stav u pregovorima „neprihvatljiv“. Prema navodima američkih zvaničnika, Trampov izaslanik Stiv Vitkof i dalje planira da prisustvuje tom krugu pregovora, koji bi trebalo da se održi u Omanu.

Na pitanje o razlozima povlačenja američkog osoblja iz regiona, Tramp je novinarima u srijedu, dolazeći na izvođenje mjuzikla „Les Misérables“ u Kenedi centru, rekao: „Moraćete to sami zaključiti.“

Britansko upozorenje došlo je od agencije za nadzor pomorskog saobraćaja, koja je objavila da je „upoznata s povećanim tenzijama u regionu koje bi mogle dovesti do eskalacije vojne aktivnosti s direktnim učinkom na pomorce“. Upozorili su komercijalna plovila koja prolaze Persijskim zalivom, Omanskim zalivom i Ormuskim moreuzom da pojačaju mjere opreza.

Iran planira protivudar balističkim projektilima
Prema visokom iranskom zvaničniku, iranska vojska i vlada već su održale krizne sastanke povodom odgovora na mogući izraelski napad.

Teheran navodno ima spreman plan koji uključuje trenutni protivudar stotinama balističkih projektila na izraelsku teritoriju. U oktobru 2024. Iran je već izveo veliki raketni napad na Izrael u kontekstu rata u Gazi, ali je šteta tada bila ograničena, dijelom zahvaljujući američkoj pomoći u presretanju projektila.

Tramp je u ponedjeljak ponovo razgovarao s Netanjahuom, ali Bijela kuća nije objavila detalje tog razgovora. Tramp se veče prije sastao s članovima svog Savjeta za nacionalnu bezbjednost u Kemp Dejvidu.

Oštra reakcija Teherana
Ministar odbrane Irana, general Aziz Nasirzadeh, u srijedu je dodatno podigao tenzije izjavom da će Sjedinjene Države pretrpjeti velike gubitke ako pregovori propadnu i dođe do sukoba. „Amerika će morati da napusti region jer su sve njene vojne baze unutar našeg dometa, a mi ćemo ih, bez ikakvih ograničenja, gađati u zemljama domaćinima“, rekao je.

Teheran je takođe oštro reagovao na izjave američkog generala Majkla Kurile, komandanta Centralne komande, koji je u utorak pred kongresmenima izjavio da je Trampu i ministru odbrane Pitu Hegsetu predočio „niz opcija“ za moguće napade na Iran. Kurilino svjedočenje pred Senatskim odborom za oružane snage, zakazano za četvrtak, u međuvremenu je odgođeno bez objašnjenja.

Iranska delegacija pri UN-u osudila je Kuriline izjave na društvenim mrežama, nazvavši ih „militarizmom“ koji „podstiče nestabilnost“.

Iranski nuklearni program i moguća osuda UN-a
Oštra retorika dolazi u sedmici kada u Beču zasjeda Upravni odbor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka podnijele su rezoluciju kojom bi se Iran osudio zbog brzog napretka nuklearnog programa i kršenja obaveza iz sporazuma iz 2015. O toj rezoluciji trebalo bi da se glasa u četvrtak.

Takva osuda mogla bi poslužiti kao pravni osnov za tzv. „snapback“ – ponovno uvođenje teških ekonomskih sankcija koje su bile ukinute prema sporazumu iz 2015. godine. SAD su iz tog sporazuma jednostrano istupile 2018, tokom Trampovog prvog mandata, što je Iran iskoristio kao opravdanje za napuštanje svojih obaveza. Evropski potpisnici sporazuma tvrde da je on još uvijek pravno važeći i da se sankcije mogu ponovo aktivirati.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u srijedu je na društvenim mrežama poručio da će usvajanje osude „natjerati Iran da OŠTRO reaguje“.

Nafta, vazdušne snage i američka mornarica
Američki Stejt department nije objavio koliko će osoblja biti povučeno iz Iraka, ali prema informacijama Associated Pressa, riječ je o neesencijalnim zaposlenicima iz ambasade u Bagdadu te o osoblju i članovima porodica iz ambasada u Bahreinu i Kuvajtu. Većinu tih porodica čine pripadnici mornarice i marinaca, smješteni u Bahreinu, gdje se nalazi jedna od najvećih američkih pomorskih baza u regionu.

Iranov nuklearni program od 2018. godine značajno je napredovao. Analitičari tvrde da je Iran sada blizu količine nuklearnog materijala dovoljnog za izradu do deset bojevih glava. Samo konstruisanje funkcionalnog oružja moglo bi potrajati još nekoliko mjeseci, ali mnogi visoki izraelski zvaničnici već smatraju da je takav napredak neprihvatljiv i otvoreno prijete vojnom akcijom.

Neki izraelski bezbjednosni zvaničnici vjeruju da imaju istorijsku priliku da riješe problem koji traje decenijama. U nedavnim napadima Izrael je ozbiljno oslabio Hezbolah i Hamas, dvije ključne iranske saveznice u regionu, dok su prošlogodišnji izraelski vazdušni udari takođe oštetili iranski protivvazdušni sistem.

Izraelski udar postaje sve rizičniji
Ipak, dio analitičara upozorava da je Iran već počeo obnavljati te sisteme, čime izraelski vojni udar iz sedmice u sedmicu postaje sve rizičniji. Takođe nije jasno može li Izrael zadati odlučujući udarac iranskom nuklearnom programu bez američke vojne pomoći.

U srijedu su cijene nafte na američkom tržištu porasle iznad 68 dolara po barelu, najviše od početka aprila, kada je Tramp uveo carine gotovo svim trgovinskim partnerima SAD-a. Sukob u regionu mogao bi dodatno poremetiti snabdijevanje naftom, kao i nova američka ograničenja izvoza iz Irana.

Američki nosač aviona USS Carl Vinson već se nedjeljama nalazi u Arapskom moru. Na brodu se nalazi više od 60 letjelica, uključujući najnaprednije F-35 lovce sa stelt tehnologijom. Visoki zvaničnik mornarice rekao je da trenutno nema planova za premještanje nosača zbog trenutne situacije.

Sjedinjene Države u regionu imaju još nekoliko desetina borbenih i jurišnih aviona, koji su prošle godine odigrali ključnu ulogu u odbrani Izraela od iranskih napada.

Ubica iz Graca, koji je u školi Borg u tom gradu juče ubio devetoro djece i jednu nastavnicu, redovno je išao u streljanu prije masakra.

Artur A. je, prema riječima člana streljačkog kluba, dolazio u streljanu mjesecima prije krvavog pira i redovno je pucao iz pištolja.

Prvi put je došao u streljanju prije tri mjeseca.

“Nikad u životu nisam upoznao manje simpatičnu osobu. Lik je bio kao sa druge planete”, rekao je član streljačkog kluba. On ističe da je, kada je čuo za masakr u školi, prvo pomislio na Artura.

U Austriji, da bi dobili dozvolu za nošenje oružja, građani moraju da dokažu da su prošli obuku. Artur je, prema pisanju austrijskih medija, u streljanu dolazio nekoliko puta nedjeljno. U pitanju je streljana koja se nalazi na pola puta od njegove kuće do škole u kojoj je počinio jeziv zločin.

Artur je navodno prošao sve neophodne procedure da bi položio ispit i dobio oružni list.

“Jednom je pitao da li bi smio da puca iz sačmare, rekao je da ima jednu kod kuće”, rekao je član kluba ističući da u streljani nije dozvoljena upotreba sačmare. Zato je, prema njegovim riječima, Artur pucao iz gloka i još jednog pištolja.

Artur je, kada je upao u utorak u školu, sačmarom raznio vrata učionica u kojima je pobio nevine žrtve. Prvi poziv hitnim službama stigao je poslije 10.00 časova. U 10.08 sati prve specijalne jedinice su bile na licu mjesta.

Učitelj vjeronauke, koji nije imao čas kada je počela pucnjava, pobjegao je stepenicama kroz hodnik od napadača. U jednom trenutku je vidio kako Artur puca iz sačmare u bravu na vratima učionice.

“Pomislio sam: ‘Ovo se ne dešava’. Ta misao ne može da mi pobjegne iz glave… Iako ja nisam direktno bio u opasnosti”, rekao je učitelj.

Podsjetimo, Artur je u kući ostavio oproštajno pismo, a prije masakra je majci poslao video snimak u kojem objašnjava šta će uraditi i kako to čini slobodnom voljom. Ona je 24 minuta kasnije vidjela snimak i odmah je pozvala policiju, ali je već bilo prekasno.

Policija je u kući gdje je živio pronašla i cjevnu bombu, prenosi “Telegraf”.

Sirija je u utorak uvela konzervativni novi kodeks oblačenja kojim se od žena zahtijeva da nose burkinije ili kupaće kostime koji pokrivaju cijelo tijelo na svim javnim plažama, što predstavlja najnoviju kulturnu promjenu od kada su pobunjenici pod islamističkim vođstvom zbacili režim Bašara al Asada prošlog decembra.

Ministarstvo turizma saopštilo je da su nove smjernice uvedene “u interesu javnog dobra”, javlja CNN.

“Posjetioci javnih plaža i bazena, bilo da su turisti ili lokalni stanovnici, moraju nositi odgovarajuće kupaće kostime koji uzimaju u obzir javni ukus i senzibilitete različitih segmenata društva”, izjavio je ministar turizma Mazen al-Salhani u direktivi objavljenoj na Fejsbuku.

“Na javnim plažama i bazenima zahtijeva se skromnija odjeća za kupanje (burkiniji ili kupaći kostimi koji pokrivaju veći dio tijela)”, navodi se u direktivi, uz dodatak: “Prilikom kretanja između plaže i drugih mjesta, neophodno je da žene preko kupaćeg nose ogrtač za plažu ili široku haljinu.”

Od muškaraca se takođe zahtijeva da nose majice u skladu sa novim smjernicama, koje navode da je “nošenje odjeće bez gornjeg dijela zabranjeno u javnim prostorima van područja za kupanje, hotelskih lobija i prostora za posluženje hrane”.

“U javnim prostorima van plaža i bazena preporučuje se nošenje široke odjeće koja pokriva ramena i koljena, kao i izbjegavanje providne ili preuske odjeće”, navodi se u direktivi.

Međutim, ministarstvo je saopštilo da je “tipična zapadna odjeća za kupanje dozvoljena” u rizortima i hotelima “klasifikovanim kao međunarodni i premijum (četiri zvijezdice)”, kao i na privatnim plažama i bazenima.

Nije jasno koje posljedice mogu snositi oni koji ne poštuju smjernice, ali ministarstvo je navelo da će “spasioci i nadzornici na plaži” pratiti situaciju i obezbjeđivati njihovo sprovođenje.

Nova pravila odražavaju uticaj grupe Hajat Tahrir al-Šam (HTŠ), islamističke koalicije koja sada predvodi prelaznu vladu Sirije. HTŠ, ranije poznata kao Front al-Nusra, označena je kao teroristička organizacija od strane SAD i Velike Britanije.

Privremeni predsjednik Sirije, Ahmad al-Šaraa, koji je potpisao uredbu o kodeksu oblačenja, predvodio je HTŠ u munjevitoj ofanzivi koja je dovela do pada Asada, čiji je režim bio na vlasti nekoliko decenija.

U martu, al-Šara je potpisao privremeni ustav koji predviđa islamističku vlast tokom prelazne faze u trajanju od pet godina. Al-Šara je u decembru izjavio da bi pisanje novog ustava Sirije moglo da potraje tri godine, dok bi izbori mogli da se održe u roku od pet godina.

Organizacija Human Rights Watch sa sjedištem u SAD izjavila je u martu da “široka ovlašćenja Al-Šaare izazivaju ozbiljnu zabrinutost u vezi sa trajnošću vladavine prava i zaštite ljudskih prava, osim ako se ne uspostave jasne garancije”.

Ministar turizma al-Salhani, koji je nedavno tražio investitore iz Katara i Saudijske Arabije za turističke projekte vrijedne “milijarde dolara”, predstavio je ova pravila kao poštovanje kulturne, društvene i vjerske raznolikosti Sirije.

Ova najava dolazi usred napora da se oživi sirijska turistička industrija nakon ukidanja američkih sankcija u maju 2025. godine – poteza koji je predsjednik SAD Donald Tramp opisao kao “priliku” za Siriju, prenosi “Telegraf”.