Svijet
RAT IZRAELA I IRANA UŠAO U OPASNU FAZU: Ovo su NAJGORI scenariji za čitav svijet koji bi mogli da se desi
Za sada, borbe između Izraela i Irana izgledaju ograničene na dvije nacije. U Ujedinjenim nacijama i drugdje bilo je široko rasprostranjenih poziva na uzdržanost.
Ali, šta bi se desilo ukoliko bi borbe eskalirale i proširile se u regionu i šire?
Odgovori bi mogli da imaju dalekosežne posljedice, ne samo za Bliski istok, nego i za cijeli svijet. BBC je analizirao situaciju i dao nekoliko scenarija kako bi mogao sukob da se razvija.
Najbolji scenariji:
Sukob ostaje ograničen na Izrael i Iran
Diplomatski pritisak spriječava širenje sukoba
Iran ne gađa na američke ciljeve
Izraelski napadi uspješno uništavaju nuklearne ciljeve bez šireg regionalnog odgovora
Najgori scenariji:
Amerika se uvlači u sukob
Uprkos svim američkim poricanjima, Iran jasno vjeruje da su američke snage odobrile i barem prećutno podržavale izraelske napade.
Iran bi mogao da napadne američke mete širom Bliskog istoka – kao što su kampovi specijalnih snaga u Iraku, vojne baze u Persijskom zalivu i diplomatske misije u regionu. Iranske posredničke snage – Hamas i Hezbolah – možda jesu znatno smanjene, ali njegove milicije koje ih podržavaju u Iraku ostaju naoružane i netaknute.
SAD su se plašile da su takvi napadi mogući i povukle su dio osoblja. U svojim javnim porukama, SAD su odlučno upozorile Iran na posljedice bilo kakvog napada na američke mete.
Šta bi moglo da se dogodi ako bi američki državljanin bio ubijen, recimo, u Tel Avivu ili negde drugdje?
Donald Tramp bi mogao biti primoran da djeluje. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je dugo optuživan da želi da uvuče SAD kako bi im pomogle da poraze Iran.
Vojni analitičari kažu da samo SAD imaju bombardere i bombe za uništavanje bunkera koje mogu da prodru u najdublje iranske nuklearne objekte, posebno u Fordou.
Tramp je obećao svojim biračima u MAGA da neće započeti nikakve takozvane „vječne ratove“ na Bliskom istoku. Ali podjednako mnogo republikanaca podržava i izraelsku vladu i njen stav da je sada vrijeme za promjenu režima u Teheranu.
Ali ako bi Amerika postala aktivna, to bi predstavljalo ogromnu eskalaciju sa dugim, potencijalno razornim posljedicama.
U sukob se uvlače zalivske zemlje
Ako Iran ne uspije da ošteti dobro zaštićene vojne i druge ciljeve Izraela, onda bi uvijek mogao da usmjeri svoje rakete na mekše ciljeve u Persijskom zalivu, posebno na zemlje za koje Iran vjeruje da su godinama pomagale i podržavale njegove neprijatelje.
U regionu postoji mnogo energetskih i infrastrukturnih ciljeva. Podsjetimo se da je Iran optužen za napad na naftna polja Saudijske Arabije 2019. godine, a njihovi saveznici, jemenski pobunjenici Huti, pogodili su ciljeve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima 2022. godine.
Od tada je došlo do neke vrste pomirenja između Irana i nekih zemalja u regionu.
Ali ove zemlje su domaćini američkih vazduhoplovnih baza. Neke su takođe – diskretno – pomogle u odbrani Izraela od iranskog raketnog napada prošle godine.
Ako bi budu napadnute zalivske zemlje, onda bi i one mogle da zahtjevaju da američki ratni avioni dođu u njegovu odbranu, kao i u izraelsku.
Izrael ne uspijeva da uništi iranske nuklearne kapacitete
Šta ako izraelski napad ne uspije? Šta ako su iranska nuklearna postrojenja previše duboka, previše dobro zaštićena? Šta ako njegovih 400kg 60% obogaćenog uranijuma – nuklearnog goriva koje je samo mali korak od toga da bude osposobljeno da postane oružje, dovoljno za desetak bombi – ne bude uništeno?
Smatra se da su možda sakrivena duboko u tajnim rudnicima. Izrael je možda ubio neke nuklearne naučnike, ali nijedna bomba ne može uništiti iransko znanje i stručnost, piše BBC.
Šta ako izraelski napad ubijedi iransko rukovodstvo da je jedini način da se odvrate dalji napadi što brže – trka za nuklearnim kapacitetom? Šta ako su ti novi vojni lideri za stolom tvrdoglaviji i manje oprezni od svojih prethodnika?
U najmanju ruku, ovo bi moglo da primora Izrael na dalje napade, potencijalno vezujući region u kontinuirani krug udara i kontranapada. Izraelci imaju brutalan izraz za ovu strategiju – nazivaju je “košenje trave”.
Globalni ekonomski šok
Cijena nafte već raste.
Šta ako Iran pokuša da zatvori Ormuski moreuz, dodatno ograničavajući kretanje nafte?
Šta ako – sa druge strane Arabijskog poluostrva – Huti u Jemenu udvostruče svoje napore da napadnu brodove u Crvenom moru? Oni su posljednji preostali takozvani posrednički saveznik Irana sa istorijom nepredvidivosti i visoke sklonosti ka riziku.
Mnoge zemlje širom sveta već pate od krize visokih troškova života. Rastuća cijena nafte doprinjela bi inflaciji u globalnom ekonomskom sistemu koji već škripi pod teretom Trampovog carinskog rata.
I ne zaboravimo, jedini čovjek koji ima koristi od rasta cijena nafte je predsjednik Rusije Putin, koji bi iznenada vidio kako milijarde dolara više preplavljuju kasu Kremlja kako bi platio svoj rat protiv Ukrajine, piše BBC.
Iranski režim pada, ali šta onda?
Šta ako Izrael uspije u svom dugoročnom cilju da iznudi kolaps režima u Iranu?
Netanjahu tvrdi da mu je primarni cilj uništavanje iranskog nuklearnog kapaciteta. Ali je u svojoj jučerašnjoj izjavi jasno stavio do znanja da njegov širi cilj uključuje promjenu režima.
Rekao je “ponosnom narodu Irana” da je njegov napad “čistio put za postizanje vaše slobode od zlog i represivnog režima”.
Rušenje iranske vlade moglo bi se dopasti nekima u regionu, posebno nekim Izraelcima. Ali kakav bi vakuum to moglo ostaviti? Kakve bi nepredviđene posljedice bile? Kako bi izgledao građanski sukob u Iranu?
Mnogi se sjećaju šta se dogodilo i sa Irakom i sa Libijom kada je uklonjena jaka centralizovana vlada.
Dakle, mnogo toga zavisi od toga kako će se ovaj rat odvijati u narednim danima.
Kako – i koliko snažno – će Iran uzvratiti? I kakvo ograničenje – ako uopšte – SAD mogu da primjene na Izrael?
Od odgovora na ta dva pitanja mnogo toga će zavisiti.
Svijet
DVA ČAJA I DVIJE TOPLE ČOKOLADE PLATIO ČAK 50 EVRA! Račun iz kafića u Istanbulu zapalio mreže, reagovalo i Ministarstvo trgovine!
Dva čaja i dvije tople čokolade koštale su gosta u jednom kafiću u Istanbulu čak 50 evra. Ta informacija izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama te je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine.
Tako su dva čaja iznosila ukupno 1.000 lira (18 evra), a dvije tople čokolade 1.800 lira (32,40 evra), prenosi b92.
Na računu je prikazan i porez na dodatu vrijednost od 10 odsto, u iznosu od 254,55 lira (4,58 evra), koji je uračunat u konačan iznos, prenose Nezavisne.
Identitet mušterije i naziv lokala nisu objavljeni, jer su podaci koji bi mogli da otkriju ime ugostiteljskog objekta na fotografiji računa prekriveni. Poznato je da se kafić nalazi u Bejogluu, jednom od prometnijih i turistički posjećenijih dijelova Istanbula.
Objava je izazvala brojne komentare, a korisnici društvenih mreža kritikovali su visoke cijene u ugostiteljskim objektima, posebno u turističkim zonama, i pozivali na kontrolu cjenovnika.
Na slučaj je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine. On je ispod objave pozvao mušteriju da podnese prijavu putem sistema CİMER, preko kojeg građani mogu da se obrate državnim institucijama.
“Možete li, molim vas, da kažete svom pratiocu koji je doživio ovaj šok, našem cijenjenom građaninu, da podnese prijavu putem CİMER-a? Izvinjavamo se što vas opterećujemo, ali imamo jednu molbu”, napisao je Kaplan.
Kako prenose turski mediji, podnošenje prijave omogućilo bi da se provjeri da li je ugostiteljski objekat poštovao propise o isticanju cijena i cjenovnicima.
Još uvijek nema zvanične potvrde da je protiv lokala pokrenut postupak ili da mu je izrečena kazna.
Svijet
Iranska ambasada prijeti američkim oficirima! “NAĆI ĆEMO VAS”
Ambasada Irana u Južnoj Africi zaprijetila je dvojici oficira američke mornarice porukom: “Pronaći ćemo vas”, objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego, nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.
Optužbe za napad “tomahavkom” i smrt 168 djece
Ambasada Irana u Južnoj Africi je i ranije izdvojila ovu dvojicu oficira u objavi od 28. marta, optužujući ih da su naredili lansiranje raketa “tomahavk” u napadu u kojem je poginulo 168 djece u osnovnoj školi u iranskom gradu Minabu.
“Zapamtite ova dva kriminalca”, navodi se u toj objavi i postavlja pitanje da li oni imaju svoju djecu.
Najnovija prijetnja iz Irana uslijedila je dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio Teheran da ne pokušava atentate na visoke američke zvaničnike.
Svijet
ČLANICE EU ODBIJAJU DA FINANSIRAJU UKRAJINU: Berlin prijeti blokadom evropskog budžeta zbog novog zajma
Evropska komisija planira da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, dok njemački kancelar Fridrih Merc prijeti blokadom zajedničkog budžeta EU ako sve članice ne učestvuju u finansiranju.
Evropska komisija namjerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.
Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.
Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.
Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.
Njemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini
Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.
Takav stav podstakao je njemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedjelje zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.
Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.
Strategija povezivanja odluka
Nakon Mercove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.
Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.
“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.
Portparol Evropske komisije nije želio da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.
Zabrinutost među članicama
Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucjenjuju.
Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti napisao je da “dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira”.
U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:
“Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.
Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.
“Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedjeljnom samitu lidera EU.
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ NAJAVIO KRIVIČNE PRIJAVE ZBOG „PAPAKA“: Pokretni bilbord svakodnevno će ići od njegove kuće do Narodne skupštine!
-
Politika2 dana agoMINIĆEV PREDSJEDNIČKI BUDŽET OD 100 MILIONA KM? „Kum Mile“ navodno predložio povećanje, a u planu i vrtić nazvan po Dodiku!
-
Politika3 dana ago“NEK SVE OSTANE U PORODICI”! Dodik potvrdio da je njegov sin Igor kandidat za premijera Srpske
-
Politika16 sati agoOD NEKADAŠNJEG REVOLUCIONARA DO DODIKOVOG IGRAČA! Punica u SNSD-u i rukovodstvu Skupštine, zet u Domu naroda PSBiH
-
Politika3 dana agoVRH SDS-a DOŠAO NA VRATA ĆOPIĆU: Vrati mandat stranci!
-
Politika3 dana ago“JADNI POSLANICI”: Stanivuković tvrdi da je Dodik stavio “GAĆE MILE RADIŠIĆA” ispred NS RS
-
Svijet3 dana agoOTKRIVEN UZROK NEZAPAMĆENE OBUSTAVE LETOVA U AMERICI: Svi avioni prizemljeni tokom noći, zemlja bila u vazdušnoj blokadi
-
Svijet22 sata agoETIAS MIJENJA PUTOVANJA U EU: Građani BiH moraće plaćati 20 evra za elektronsko odobrenje
