Connect with us

Svijet

RAT IZRAELA I IRANA UŠAO U OPASNU FAZU: Ovo su NAJGORI scenariji za čitav svijet koji bi mogli da se desi

Za sada, borbe između Izraela i Irana izgledaju ograničene na dvije nacije. U Ujedinjenim nacijama i drugdje bilo je široko rasprostranjenih poziva na uzdržanost.

Ali, šta bi se desilo ukoliko bi borbe eskalirale i proširile se u regionu i šire?

Odgovori bi mogli da imaju dalekosežne posljedice, ne samo za Bliski istok, nego i za cijeli svijet. BBC je analizirao situaciju i dao nekoliko scenarija kako bi mogao sukob da se razvija.

Najbolji scenariji:

Sukob ostaje ograničen na Izrael i Iran

Diplomatski pritisak spriječava širenje sukoba

Iran ne gađa na američke ciljeve

Izraelski napadi uspješno uništavaju nuklearne ciljeve bez šireg regionalnog odgovora

Najgori scenariji:

Amerika se uvlači u sukob
Uprkos svim američkim poricanjima, Iran jasno vjeruje da su američke snage odobrile i barem prećutno podržavale izraelske napade.

Iran bi mogao da napadne američke mete širom Bliskog istoka – kao što su kampovi specijalnih snaga u Iraku, vojne baze u Persijskom zalivu i diplomatske misije u regionu. Iranske posredničke snage – Hamas i Hezbolah – možda jesu znatno smanjene, ali njegove milicije koje ih podržavaju u Iraku ostaju naoružane i netaknute.

SAD su se plašile da su takvi napadi mogući i povukle su dio osoblja. U svojim javnim porukama, SAD su odlučno upozorile Iran na posljedice bilo kakvog napada na američke mete.

Šta bi moglo da se dogodi ako bi američki državljanin bio ubijen, recimo, u Tel Avivu ili negde drugdje?

Donald Tramp bi mogao biti primoran da djeluje. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je dugo optuživan da želi da uvuče SAD kako bi im pomogle da poraze Iran.

Vojni analitičari kažu da samo SAD imaju bombardere i bombe za uništavanje bunkera koje mogu da prodru u najdublje iranske nuklearne objekte, posebno u Fordou.

Tramp je obećao svojim biračima u MAGA da neće započeti nikakve takozvane „vječne ratove“ na Bliskom istoku. Ali podjednako mnogo republikanaca podržava i izraelsku vladu i njen stav da je sada vrijeme za promjenu režima u Teheranu.

Ali ako bi Amerika postala aktivna, to bi predstavljalo ogromnu eskalaciju sa dugim, potencijalno razornim posljedicama.

U sukob se uvlače zalivske zemlje
Ako Iran ne uspije da ošteti dobro zaštićene vojne i druge ciljeve Izraela, onda bi uvijek mogao da usmjeri svoje rakete na mekše ciljeve u Persijskom zalivu, posebno na zemlje za koje Iran vjeruje da su godinama pomagale i podržavale njegove neprijatelje.

U regionu postoji mnogo energetskih i infrastrukturnih ciljeva. Podsjetimo se da je Iran optužen za napad na naftna polja Saudijske Arabije 2019. godine, a njihovi saveznici, jemenski pobunjenici Huti, pogodili su ciljeve u Ujedinjenim Arapskim Emiratima 2022. godine.

Od tada je došlo do neke vrste pomirenja između Irana i nekih zemalja u regionu.

Ali ove zemlje su domaćini američkih vazduhoplovnih baza. Neke su takođe – diskretno – pomogle u odbrani Izraela od iranskog raketnog napada prošle godine.

Ako bi budu napadnute zalivske zemlje, onda bi i one mogle da zahtjevaju da američki ratni avioni dođu u njegovu odbranu, kao i u izraelsku.

Izrael ne uspijeva da uništi iranske nuklearne kapacitete
Šta ako izraelski napad ne uspije? Šta ako su iranska nuklearna postrojenja previše duboka, previše dobro zaštićena? Šta ako njegovih 400kg 60% obogaćenog uranijuma – nuklearnog goriva koje je samo mali korak od toga da bude osposobljeno da postane oružje, dovoljno za desetak bombi – ne bude uništeno?

Smatra se da su možda sakrivena duboko u tajnim rudnicima. Izrael je možda ubio neke nuklearne naučnike, ali nijedna bomba ne može uništiti iransko znanje i stručnost, piše BBC.

Šta ako izraelski napad ubijedi iransko rukovodstvo da je jedini način da se odvrate dalji napadi što brže – trka za nuklearnim kapacitetom? Šta ako su ti novi vojni lideri za stolom tvrdoglaviji i manje oprezni od svojih prethodnika?

U najmanju ruku, ovo bi moglo da primora Izrael na dalje napade, potencijalno vezujući region u kontinuirani krug udara i kontranapada. Izraelci imaju brutalan izraz za ovu strategiju – nazivaju je “košenje trave”.

Globalni ekonomski šok
Cijena nafte već raste.

Šta ako Iran pokuša da zatvori Ormuski moreuz, dodatno ograničavajući kretanje nafte?

Šta ako – sa druge strane Arabijskog poluostrva – Huti u Jemenu udvostruče svoje napore da napadnu brodove u Crvenom moru? Oni su posljednji preostali takozvani posrednički saveznik Irana sa istorijom nepredvidivosti i visoke sklonosti ka riziku.

Mnoge zemlje širom sveta već pate od krize visokih troškova života. Rastuća cijena nafte doprinjela bi inflaciji u globalnom ekonomskom sistemu koji već škripi pod teretom Trampovog carinskog rata.

I ne zaboravimo, jedini čovjek koji ima koristi od rasta cijena nafte je predsjednik Rusije Putin, koji bi iznenada vidio kako milijarde dolara više preplavljuju kasu Kremlja kako bi platio svoj rat protiv Ukrajine, piše BBC.

Iranski režim pada, ali šta onda?
Šta ako Izrael uspije u svom dugoročnom cilju da iznudi kolaps režima u Iranu?

Netanjahu tvrdi da mu je primarni cilj uništavanje iranskog nuklearnog kapaciteta. Ali je u svojoj jučerašnjoj izjavi jasno stavio do znanja da njegov širi cilj uključuje promjenu režima.

Rekao je “ponosnom narodu Irana” da je njegov napad “čistio put za postizanje vaše slobode od zlog i represivnog režima”.

Rušenje iranske vlade moglo bi se dopasti nekima u regionu, posebno nekim Izraelcima. Ali kakav bi vakuum to moglo ostaviti? Kakve bi nepredviđene posljedice bile? Kako bi izgledao građanski sukob u Iranu?

Mnogi se sjećaju šta se dogodilo i sa Irakom i sa Libijom kada je uklonjena jaka centralizovana vlada.

Dakle, mnogo toga zavisi od toga kako će se ovaj rat odvijati u narednim danima.

Kako – i koliko snažno – će Iran uzvratiti? I kakvo ograničenje – ako uopšte – SAD mogu da primjene na Izrael?

Od odgovora na ta dva pitanja mnogo toga će zavisiti.

Svijet

NETANJAHU NE MIRUJE! “Udarićemo na sve koji napadaju naše vojnike”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu upozorio je da Hezbolah pokušava da se ponovo naoruža i da će Izrael iskoristiti pravo na samoodbranu prema prošlogodišnjem sporazumu o prekidu vatre ako Liban ne razoruža ovu militantnu grupu.

Na početku sjednice Vlade, Netanjahu je rekao da će Izrael “djelovati po potrebi” ukoliko Liban ne preduzme korake da spriječi da njegova teritorija ponovo postane front. Izraelski ministar odbrane Izrael Kac takođe je rekao da Vlada Libana mora da ispuni svoju obavezu, razoruža Hezbolah i ukloni grupu iz južnog dijela Libana. Kac je naveo da će i dalje biti ulagani maksimalni napori da bi se zaštitilo stanovništvo na sjeveru Izraela.

SAD su posredovale u sklapanju primirja u novembru 2024. godine između Libana i Izraela nakon više od godinu dana sukoba izazvanog ratom u Gazi, ali je Izrael nastavio sporadične udare preko granice.

Prema sporazumu o prekidu vatre, Liban se složio da samo državne snage bezbjednosti mogu da nose oružje, što znači da Hezbolah mora da bude potpuno razoružan. Linker
Izraelska vojska je saopštila danas da je ubila četiri člana Hezbolaha.

Nastavi čitati

Svijet

VJEROVALI ILI NE! Dobila Nobela za mir, pa POZVALA NA RAT U SOPSTVENOJ ZEMLJI!

Marija Korina Mačado, venecuelanska opoziciona liderka i dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, dala je kontroverznu izjavu u kojoj poziva međunarodnu zajednicu da razmotri vojnu akciju kako bi uklonila predsjednika Venecuele Nikolasa Madura sa vlasti.

U intervjuu za američku mrežu Blumberg, Mačado je izjavila da je trenutna eskalacija, uključujući povećano prisustvo američkih vojnih snaga blizu venecuelanske obale, posljednja šansa za Madurove pristalice da shvate da više ne mogu da podržavaju režim.

Prema njenim riječima, mirna i institucionalna rješenja su iscrpljena nakon onoga što je opisala kao “desetine namještenih izbora” i produženog pritiska, pa je vojna opcija, kako je rekla, moguće posljednje sredstvo ako režim “ne odstupi”.

Istovremeno, vojne aktivnosti SAD u regionu pokrenule su spekulacije o mogućim udarima na ciljeve unutar Venecuele. Majami Herald je sinoć objavio, pozivajući se na izvore koji kažu da bi vazdušni udari mogli da uslijede “u narednim satima ili danima”.

Takve tvrdnje su brzo izazvale kontrareakcije i demantije Vašingtona, a američki državni sekretar Marko Rubio je na platformi Iks nazvao takve izvještaje “lažnom pričom” i rekao da su autori prevareni od strane svojih izvora.

Uprkos poricanjima, vašingtonska administracija je više puta isticala da su vojne opcije “na stolu”, a u javnom diskursu se kao opravdanje često navodi borba protiv trgovine drogom i “narkoterorizma”, termin koji je Mačado pozajmila iz retorike aktuelne američke politike u intervjuu.

Kritikama protiv ovog pristupa pridružuju se i oni koji upozoravaju da bi direktna vojna intervencija mogla dodatno destabilizovati region i izazvati ozbiljne humanitarne posljedice.

Nakon što je dobila Nobelovu nagradu, prema dostupnim izvorima, Mačado je telefonom razgovarala sa američkim i izraelskim liderima i, prema sopstvenim izjavama, ponudila plan za prvih “100 sati” nakon pada Madura, tvrdeći da postoje organizovane strukture i masa ljudi koji bi u pravom trenutku izašli na ulice.

Kritičari, međutim, ističu da je poziv na stranu vojnu intervenciju, posebno od dobitnika Nobelove nagrade, kontradiktoran i postavlja pitanja o etici i posljedicama takvog poteza.

Regionalni i međunarodni akteri prate situaciju sa velikom pažnjom. Stručnjaci za međunarodne odnose upozoravaju da bi svaki oblik vojne intervencije zahtijevao širok međunarodni legitimitet i jasne planove za tranziciju i rekonstrukciju kako bi se izbeglo produbljivanje krize koja godinama traje u Venecueli.

Nastavi čitati

Svijet

10 LJUDI IZBODENO NOŽEM U BRITANIJI, antiterorističke jedinice uključene u istragu (VIDEO)

Desetoro ljudi sinoć je izbodeno nožem u vozu za Kembridžšir, koji je od Londona udaljen oko 80 kilometara, nakon čega su uhapšene dvije osobe, a policija je saopštila da je riječ o “značajnom incidentu” i potvrdila da će antiterorističke jedinice podržati istragu.

Britanska policija je saopštila da radi na utvrđivanju okolnosti i motivima incidenta, kao i da je nacionalni kod “Plato” upotrijebljen u odgovoru policijskih i hitnih službi na incident, navodi “Gardijan”.

Incident se dogodio između stanica Stivenidž i Peterborou, zbog čega su sve željezničke linije bile u prekidu, a Železnička kompanija LNER pozvala je sinoć ljude da “ne putuju” zbog “velikih poremećaja” u saobraćaju koji su posljedica višestrukih ubadanja nožem u vozu za Hantingdon u Kembridžširu.

<p

Lokalna policija je saopštila da su naoružane policijske snage upućene na stanicu Hantingdon nakon poziva juče u 19.39 časova.

– Naoružani policajci su zaustavili voz u Hantingdonu, gde su dva muškarca uhapšena – navodi policija.

Portparol policije Istočne Engleske je rekao da je policija pružila “obiman odgovor”.

Jedan očevidac je rekao za BBC da je vidio muškarca kako izlazi iz voza sa krvavom rukom i kaže: “Imaju nož, bježite”, nakon čega se srušio.

Drugi očevici navode da su vidjeli kako osoba sa nožem juri ljude po vozu, a da je kasnije policija uperila oružje u muškarca koji je na peronu stajao sa velikim nožem, onesposobivši ga elektrošokerom.

Britanski premijer Kir Starmer je u objavi na platformi Iks rekao da je “zastrašujući incident u vozu blizu Hantingdona duboko zabrinjavajuć” i pozvao ljude da slijede savjete lokalnih vlasti.

– Moje misli su sa svima koji su pogođeni i hvala službama za hitne slučajeve na njihovoj reakciji. Svako ko se nalazi u tom području treba da slijedi savjete policije – kazao je Starmer.

</p

Nastavi čitati

Aktuelno