Društvo
ŠANSA ILI ILUZIJA? Hoće li rast Njemačke ojačati privredu BiH?
Nakon tri godine, njemačka privreda, najveća ekonomija Evrope, početkom naredne godine bi mogla izaći iz krize.
Ovo se navodi u najnovijem istraživanju Instituta Ifo, koji je znatno korigovao naviše svoje ekonomske prognoze.
Prema njihovim novim procjenama, BDP bi mogao porasti za 1,5 odsto, što je gotovo dvostruko više u odnosu na početnu prognozu od 0,8 odsto.
Takođe, Ifo je blago povećao i prognozu za ovu godinu, sa 0,2 na 0,3 odsto rasta.
Šef konjunkturnih istraživanja Timo Volmershojzer istakao je da je “kriza njemačke privrede dostigla vrhunac tokom zimskog polugodišta”.
Jedan od razloga za očekivani rast jeste finansijski paket nove vlade.
Ovaj institut procjenjuje da će ekonomski efekat najavljenih investicija, smanjenja poreza i povećanja potrošnje iznositi oko 10 milijardi evra ove godine, te čak 57 milijardi evra u 2026.
Ipak, ono što je potencijalni problem jeste da se prognoze u velikoj mjeri oslanjaju na pretpostavku da će trgovinski sukob između SAD i Evropske unije biti riješen na zadovoljavajući način.
Volmershojzer dodaje da “rastući optimizam dolazi i iz nade da će sa novom koalicijom na vlasti u Njemačkoj prestati stagnacija i da će doći do dogovora u trgovinskom sporu sa SAD.”
Privredna aktivnost već je u prvom kvartalu ove godine zabilježila rast od 0,4 odsto, prvenstveno zahvaljujući izvozu u SAD, povećanoj privatnoj potrošnji i rastu investicija.
Ipak, ekonomisti upozoravaju da i dalje postoje rizici povezani s američkom trgovinskom politikom.
Ono što je najbitnije za Bosnu i Hercegovinu jeste da li će rast i izlazak iz krize najveće ekonomije Evrope uticati na to da dođe do rasta i veće potražnje za proizvodima iz naše države.
Kada su u pitanju brojke, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u pet mjeseci ove godine je u Njemačku izvezeno proizvoda za više od milijardu KM, te je poslije Hrvatske Njemačka država u koju smo ove godine plasirali najviše proizvoda.
Ekonomista Saša Stevanović smatra da njemačka privreda predstavlja okosnicu evropskog ekonomskog sistema – ne samo po snazi svoje industrije i izvoznog sektora, već i po kapacitetu da generiše potražnju širom kontinenta.
“Kada Njemačka stane na noge, to ima direktan impulsni efekat na zemlje koje su ekonomski vezane za nju, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Za BiH, Njemačka je među ključnim izvoznim destinacijama, s robom u vrijednosti od stotine miliona konvertibilnih maraka koja odlazi na to tržište svake godine. Ipak, treba razumjeti i strukturu te razmjene. Dok Njemačka ide ka reindustrijalizaciji i militarizaciji svog ekonomskog modela – uz fiskalni impuls koji po obimu nadilazi čak i istorijski Marshallov plan – nije izvjesno da će svi sektori iz BiH automatski profitirati. BiH, na primjer, ne učestvuje u njemačkom lancu vrijednosti automobilske industrije na nivou koji bi bio presudan. Namještaj, konfekcija, pa i dijelovi domaćinstava – proizvodi koji su tradicionalno činili dio našeg izvoza – neće biti u fokusu tog novog njemačkog rasta. S druge strane, moguće je da će porasti potražnja za sirovinama: rudama, metalima, čelikom – komponentama ključnim za sektor odbrane i energetsku tranziciju. Tu BiH može tražiti svoju šansu”, objašnjava Stevanović za “Nezavisne novine”.
Dodaje da je pravi problem strateške prirode.
“Njemačka još nema jasan ekonomski pravac. Njena fiskalna ekspanzija jeste snažna, ali ideološki i strateški okvir te transformacije još je neformulisan. Iako bi rast njemačke privrede formalno mogao povući BiH, ne možemo govoriti o trajnoj i strukturisanoj koristi dok ne bude jasno koji sektor Njemačka zapravo razvija i kojim putem ide Evropa. Oporavak Njemačke je važan, ali sam po sebi nije dovoljan. BiH mora strateški mapirati koje svoje kapacitete može vezati za novu njemačku potražnju, a ne se samo oslanjati na inerciju izvozne statistike iz prethodnih dekada”, zaključio je Stevanović.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Nema predaha od vrućine temperature do 36 stepeni
U Republici Srpskoj i FBiH se očekuje sunčano vrijeme, a slab dnevni razvoj oblačnosti lokalno na jugoistoku može usloviti kratkotrajnu kišu ili pljusak.
Jutro će biti promjenljivo do pretežno oblačno i uglavnom suvo, u Hercegovini vedro. U prijepodnevnim časovima očekuje se smanjenje oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 20, a dnevna od 27 do 33, na jugu do 36 stepeni Celzijusovih, u višim predjelima od 24. Duvaće slab do umjeren jugozapadni vjetar na jugu i jugozapadu, a u ostalim područjima istočni i sjeveroistočni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Društvo
UGOVOR JOŠ NIJE ZAKLJUČEN: Šta koči Južnu interkonekciju
Rok za potpisivanje ugovora između Vlade FBiH i američke kompanije “AAFS Infrastructure & Energy” u vezi sa izgradnjom gasovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska istekao je još u junu, i još nema naznaka da bi u skorije vrijeme taj ugovor mogao biti i potpisan.
Aktivnosti zamrle
“Na temu Južne interkonekcije i obaveza koje su proistekle iz izmjena Zakona o gasovodu Južna interkonekcija ništa se nije desilo. Te aktivnosti su zamrle. Da li se čeka neki povoljniji trenutak? Može se naslutiti da ova američka kompanija želi da uključi Vladu Federacije BiH u ugovor koji se odnosi na finansiranje i da Vlada Federacije BiH bude garant neke buduće potrošnje. Govori se da američka kompanija ne može da dobije kredit jer nema obezbijeđenu potrošnju gasa i sada do mene dolazi priča da se od Vlade FBiH traži da to bude trojni sporazum – američka kompanija, Vlada Federacije i neki budući kreditor. To bi bila omča oko vrata”, rekao je Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i bivši direktor kompanije “BH gas”.
Sporazum
U nekoliko navrata Vedran Lakić, federalni ministar energetike, rekao je da će sporazum biti potpisan.
Krajem jula, recimo, naveo je da je taj sporazum u završnoj fazi, a nakon toga polovinom avgusta održan je i sastanak u Vladi Federacije BiH sa predstavnicima američke kompanije.
Nakon tog sastanka takođe je rečeno da se usaglašavaju detalji tog ugovora, međutim do danas to se nije desilo.
BiH i Hrvatska još nisu ratifikovale međunarodni sporazum
Osim toga što nije potpisan ugovor, BiH i Hrvatska još nisu ratifikovale međunarodni sporazum koji se odnosi na ovaj projekat, i o njemu bi se uskoro trebalo odlučivati u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Ipak, pitanje je da li će taj sporazum ovom mandatu uopšte i biti ratifikovan.
Državna imovina
Pojedini političari iz Federacije BiH koji čine vlast na nivou BiH pozvali su svoje koalicione partnere, ali i opoziciju, da se takav sporazum ne potpisuje, i to dok se ne dobije jasna slika plana američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegovih ovlaštenja te viđenja pitanja o državnoj imovini.
Inače, ova državna imovina trenutno je možda i najveća prepreka za izgradnju gasovoda Južna interkonekcija.
Inače, odmah nakon što su u Parlamentu FBiH, u oba doma, usvojene izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, pojavio se problem i odmah su pojedinci rekli da će teško biti realizovati taj projekat jer nije riješeno pitanje “državne imovine”.
Suština problema je u tome što je visoki predstavnik u BiH još ranije donio zakon kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. S obzirom na to da gasovod kroz oko 30 odsto trase prolazi takvom imovinom, pitanje je kako će se to na kraju riješiti.
Podsjećanja radi, realizacijom projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, BiH bi diversifikovala pravac snabdijevanja.
Ovaj gasovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i pravcem Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.
Osim gasovoda, plan je i da se izgrade gasne elektrane s obzirom na to da sam kapacitet gasovoda daleko premašuje potrošnju gasa u Bosni i Hercegovini.
Društvo
SKANDAL U SARAJEVU! Otjerali dijete (15) iz kluba zbog fotografije Ratka Mladića!
Fudbaler Sarajeva Vasilije Vučetić izbačen je iz kluba zbog očeve objave kojom je veličao Ratka Mladića.
Fudbalski klub Sarajevo otjerao je srpskog fudbalera Vasilija Vučetića iz omladinske škole, jer je njegov otac objavio fotografiju kojom je veličao generala Ratka Mladića.
“Hvala za sve, Generale!”, objavio je Vučetić stariji na mrežama i u klubu su zato otjerali njegovog sina, iako nije imao bilo kakve veze sa tim. Vasilije Vučetić ima samo 15 godina, rođen je u Sarajevu i brani za U-15 reprezentaciju Bosne i Hercegovine.
Smrt generala Ratka Mladića i poruke na društvenim mrežama kojima se veličao nisu prvi put razlog za kazne u klubovima u Federaciji BiH, navodi Mondo.
Sportski fudbalski klub Libero iz Goražda suspendovao je prošle nedjelje dvije igračice zbog objava na društvenim mrežama, a povodom smrti generala Ratka Mladića. U pitanju su Milena Đurđević i Radmila Ždero koje su se oglasile kada je stigla vijest o smrti Ratka Mladića u 85. godini. Iz SFK Libero su poručili da takve stavove i poruke ne podržavaju niti ih na bilo koji način povezuju sa stavovima kluba, dodajući da je u pitanju sportski kolektiv koji okuplja djevojčice i djevojke različitih uvjerenja.
-
Politika2 dana agoDRINIĆ “Srpska je vječna dok su joj djeca vjerna, u IMLJANIMA BISTA GENERALU RATKU MLADIĆU” (VIDEO)
-
Hronika2 dana agoZATAŠKAN INCIDENT U DOBOJU? Policijski motocikl udario biciklistu, otvorena brojna pitanja
-
Politika7 sati agoPORESKA U SLUŽBI PARTIJE! Direktor Maričić nagrađuje aktiviste SNSD-a dok „češljaju“ teren i uzimaju podatke građana!
-
Politika12 sati ago„Otpustite ministre, a ne trudnice“! HITNA ZAŠTITA žena zaposlenih na određeno
-
Politika2 dana agoHAG BLOKIRA PREDAJU TIJELA MLADIĆA! Otkriveno zašto Srbija još ne može da preuzme posmrtne ostatke generala
-
Politika2 dana ago„ŽELIMO DA BUDEMO PRISUTNI MEĐU LJUDIMA“ PSS stigao u Derventu, Stanišić i Đukić najavili konkretne korake!
-
Region1 dan agoVučić o Tompsonovom koncertu u Vukovaru “NACIZAM JE U DIJELU EVROPE POVAMPIREN!
-
Banjaluka1 dan agoVIŠE OD 500 POKLONA! Sutra centralni događaj „Velikog početka“ u Banjaluci
