Connect with us

Društvo

ŠANSA ILI ILUZIJA? Hoće li rast Njemačke ojačati privredu BiH?

Nakon tri godine, njemačka privreda, najveća ekonomija Evrope, početkom naredne godine bi mogla izaći iz krize.

Ovo se navodi u najnovijem istraživanju Instituta Ifo, koji je znatno korigovao naviše svoje ekonomske prognoze.

Prema njihovim novim procjenama, BDP bi mogao porasti za 1,5 odsto, što je gotovo dvostruko više u odnosu na početnu prognozu od 0,8 odsto.

Takođe, Ifo je blago povećao i prognozu za ovu godinu, sa 0,2 na 0,3 odsto rasta.

Šef konjunkturnih istraživanja Timo Volmershojzer istakao je da je “kriza njemačke privrede dostigla vrhunac tokom zimskog polugodišta”.

Jedan od razloga za očekivani rast jeste finansijski paket nove vlade.

Ovaj institut procjenjuje da će ekonomski efekat najavljenih investicija, smanjenja poreza i povećanja potrošnje iznositi oko 10 milijardi evra ove godine, te čak 57 milijardi evra u 2026.

Ipak, ono što je potencijalni problem jeste da se prognoze u velikoj mjeri oslanjaju na pretpostavku da će trgovinski sukob između SAD i Evropske unije biti riješen na zadovoljavajući način.

Volmershojzer dodaje da “rastući optimizam dolazi i iz nade da će sa novom koalicijom na vlasti u Njemačkoj prestati stagnacija i da će doći do dogovora u trgovinskom sporu sa SAD.”

Privredna aktivnost već je u prvom kvartalu ove godine zabilježila rast od 0,4 odsto, prvenstveno zahvaljujući izvozu u SAD, povećanoj privatnoj potrošnji i rastu investicija.

Ipak, ekonomisti upozoravaju da i dalje postoje rizici povezani s američkom trgovinskom politikom.

Ono što je najbitnije za Bosnu i Hercegovinu jeste da li će rast i izlazak iz krize najveće ekonomije Evrope uticati na to da dođe do rasta i veće potražnje za proizvodima iz naše države.

Kada su u pitanju brojke, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u pet mjeseci ove godine je u Njemačku izvezeno proizvoda za više od milijardu KM, te je poslije Hrvatske Njemačka država u koju smo ove godine plasirali najviše proizvoda.

Ekonomista Saša Stevanović smatra da njemačka privreda predstavlja okosnicu evropskog ekonomskog sistema – ne samo po snazi svoje industrije i izvoznog sektora, već i po kapacitetu da generiše potražnju širom kontinenta.

“Kada Njemačka stane na noge, to ima direktan impulsni efekat na zemlje koje su ekonomski vezane za nju, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Za BiH, Njemačka je među ključnim izvoznim destinacijama, s robom u vrijednosti od stotine miliona konvertibilnih maraka koja odlazi na to tržište svake godine. Ipak, treba razumjeti i strukturu te razmjene. Dok Njemačka ide ka reindustrijalizaciji i militarizaciji svog ekonomskog modela – uz fiskalni impuls koji po obimu nadilazi čak i istorijski Marshallov plan – nije izvjesno da će svi sektori iz BiH automatski profitirati. BiH, na primjer, ne učestvuje u njemačkom lancu vrijednosti automobilske industrije na nivou koji bi bio presudan. Namještaj, konfekcija, pa i dijelovi domaćinstava – proizvodi koji su tradicionalno činili dio našeg izvoza – neće biti u fokusu tog novog njemačkog rasta. S druge strane, moguće je da će porasti potražnja za sirovinama: rudama, metalima, čelikom – komponentama ključnim za sektor odbrane i energetsku tranziciju. Tu BiH može tražiti svoju šansu”, objašnjava Stevanović za “Nezavisne novine”.

Dodaje da je pravi problem strateške prirode.

“Njemačka još nema jasan ekonomski pravac. Njena fiskalna ekspanzija jeste snažna, ali ideološki i strateški okvir te transformacije još je neformulisan. Iako bi rast njemačke privrede formalno mogao povući BiH, ne možemo govoriti o trajnoj i strukturisanoj koristi dok ne bude jasno koji sektor Njemačka zapravo razvija i kojim putem ide Evropa. Oporavak Njemačke je važan, ali sam po sebi nije dovoljan. BiH mora strateški mapirati koje svoje kapacitete može vezati za novu njemačku potražnju, a ne se samo oslanjati na inerciju izvozne statistike iz prethodnih dekada”, zaključio je Stevanović.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno