Connect with us

Društvo

AERODROM TREBINJE IMA SVE, osim piste, aviona i putnika

Od 1. maja 2025. godine, aerodrom u Trebinju ima novog direktora.

Predrag Babić sjeo je u fotelju umjesto Mladena Stankovića, koji je podnio ostavku, a od njega je, sudeći prema izjavama, osim papirologije, naslijedio i stav da projekat napreduje.

U čemu se ogleda taj napredak, nismo saznali, jer do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo uspjeli da stupimo u kontakt sa Predragom Babićem.

Ništa bolje nismo prošli ni u pokušaju da stupimo u kontakt sa bilo kim iz ovog preduzeća. Na internet stranici trebinje-airport.com, posljednja informacija objavljena je u februaru 2024. godine, a radi se o obavještenju o Studiji uticaja na životnu sredinu.

Studija je, podsjetimo, zatražena nakon što su se vlasti u Dubrovniku pobunile da neće dozvoliti izgradnju bez prethodno urađene studije, tvrdeći da će aerodrom i objekti biti građeni u zaštitnoj zoni rijeke Omble, te tako ugroziti izvorište pitke vode za Dubrovčane.

Osim informacija o studiji, na zvaničnom sajtu aerodroma Trebinje samo piše da je stranica u pripremi, a za one koji žele dobiti bilo kakve podatke, nije ostavljen ni broj telefona.

Slično je i sa Facebook stranicom Aerodrom Trebinje, gdje se takođe ne može pronaći kontakt broj preduzeća, ali su, za razliku od internet stranice, nešto ažurniji, te prenose šta drugi pišu o projektu aerodroma. Posljednja vijest je iz novembra 2024. godine, gdje se kaže da je od oko 300 hektara koje bi trebalo da obuhvata aerodrom, eksproprisano 12 odsto, odnosno da je vlasnicima zemljišta do tada isplaćen novac za oko 35 hektara.

U tekstu se navodi i da je planska dokumentacija za izgradnju aerodroma usvojena te da su izdati lokacijski uslovi za izgradnju. Eksproprijacije bi trebalo da bude završena do kraja 2025, a izgradnja bi trebalo da počne 2026, što je 20 godina od kada je ova priča počela.

Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja, kaže da je razgovarao sa novim direktorom aerodroma, podsjećajući da je Predrag Babić već učestvovao na projektu trebinjskog aerodroma, ali i da je bio i direktor preduzeća “Aerodromi Srbije”.

“On (Babić) je kazao da nema nikakvih problema ni da se neće nastaviti. On smatra da sve ide nekom planiranom dinamikom, bez obzira na to što je, nažalost, ovaj projekat prisutan duži period u Trebinju. Što se tiče njihovih obaveza, izrade glavnog projekta, to ide po planiranoj dinamici”, tvrdi Ćurić za “Nezavisne”.

Lokacija aerodroma planirana je zapadno od urbanog centra grada, prema naselju Hum.

“Obuhvata dijelove naseljenih mjesta Trebinja: Hum, Jusići, Petrovići, Jušići, Taleža, Duži, Ljubovo, Gola Glavica, Klikovići i Cerovac”, rečeno je u Studiji uticaja na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje, koju je izradio CETEOR iz Sarajeva.

Sve navedeno zvuči lijepo, od toga da preduzeće radi, da ima direktora, planove, ali je činjenica da aerodrom u koji se skoro dvije decenije više ulaže riječima nego djelima, nema ni pistu, ni prateće objekte, a kamoli avione ili putnike.

Priča o aerodromu u Trebinju počela je 2006, ubrzo je osnovano JP, a plan je bio da aerodrom bude izgrađen u selu Zupci, te da 2011. polete i prvi avioni. Ne samo da od toga nije bilo ništa, već je 2014. godine Vlada Srpske zatvorila “Aerodrom Trebinje”.

Priča je ponovo oživjela 2020. godine, kada sve preuzima Srbija, osnivač je bilo preduzeće “Aerodromi Srbije” Niš, a u direktorsku fotelju sjeda pomenuti Mladen Stanković.

Tada je promijenjena lokacija za aerodrom pa se on preselio u selo Mioniće, ali ni to nije trajalo dugo, pa je kao nova lokacija izabrano selo Taleža. Plan da avioni polete bio je mart 2022, pa onda 2023, a u 2025. godini nadležni se tek nadaju izgradnji aerodroma u 2026.

Trenutno se, takođe prema riječima Mirka Ćurića, rješava pitanje sa hrvatskom stranom.

“Dobio sam informaciju od uprave, prethodnog i novog direktora, svi elaborati, sve što je neophodno da se riješi zaštita životne sredine, to će oni obuhvatiti građevinskom dozvolom kako ne bi došlo do ugrožavanja ne samo dijela Hrvatske, već, naravno, prije svega Trebinja”, istakao je Ćurić za “Nezavisne”.

Đorđe Vučinić, poslanik u Klubu Za pravdu i red u NS RS, kaže da je kompletna priča o aerodromu Trebinje do sada bila mazanje očiju javnosti.

“Tokom postojanja prvog preduzeća ‘Aerodrom Trebinje’, na plate radnika godišnje je išlo 360.000 KM, a izrada projektne dokumentacije koštala je preko tri miliona KM. Novi aerodrom je želio da pravi Rodoljub Drašković, a onda je to preuzela Vlada RS. Tu su obustavljani tenderi, pa je Srbija preuzela posao. Tada je najavljivano da će letovi biti krajem 2021, a Skupština Trebinja izglasala je tada kredit od pet miliona maraka, od čega je 600.000 išlo za potrebe izgradnje aerodroma i niko ne zna šta je bilo s tim novcem. Ništa od tada nismo dobili, trenutno se u Taleži ništa ne dešava. Novom direktoru želim sreću, jer to je jedino što, izgleda, leti sa trebinjskog aerodroma”, kaže Vučinić za “Nezavisne “.

A dok se čeka da počnu radovi na izgradnji, na ovom projektu novac se uveliko troši.

Kako je nedavno objavio portal “Capital”, “Vode Srpske” dale su firmama iz Banjaluke i Bijeljine čak 733.000 KM za izradu idejnog rješenja i projekat otpadnih voda sa aerodroma.

Novinarka portala “Direkt” Nikolija Bjelica Škrivan kaže za “Nezavisne” da je sve ove godine nepostojeći aerodrom samo gutao javni novac, a ostavljao je malo traga na terenu.

“Imam utisak da su vlasti sve ovo vrijeme samo srljale, bez obzira na to što će, ako ih pitate, dostaviti spisak stvari koje su možda uradili. Naša vlast inače već mnogo godina ima problem sa slaganjem prioriteta. Hajde da za početak napravimo puteve i povežemo Hercegovinu sa ostatkom zemlje i njene opštine međusobno. To mogu da rade dok pričaju o aerodromu”, navodi ona te ističe da nikako nije dobro da o aerodromu odlučuju pojedinci.

“Mi smo više puta razgovarali sa stručnjacima iz oblasti vazduhoplovstva i mogu vam reći da su njihovi nalazi išli u pravcu toga da je takav jedan projekat posve neopravdan. Cijeli projekat je netransparentan od početka i prirodno je da u takvo nešto nemamo povjerenja”, naglasila je Bjelica Škrivanova.

To što poznavaoci prilika nemaju povjerenja u ovu priču, možda najbolje ilustruje izjava zbog koje ćemo se vratiti 13 godina unazad. Naime, 2012. godine, Nedeljko Čubrilović, koji je i tada bio ministar saobraćaja i veza u Vladi RS, prilikom posjete Trebinju, govoreći o turističkim potencijalima Srpske, rekao je da je aerodrom u Trebinju udvostručio broj putnika u odnosu na 2011. godinu

Društvo

NENORMALNA INFLACIJA “POJELA” skromno povećanje minimalne plate

BiH ponovo je na udaru inflacije. Ovoga puta uzrok nije spoljni faktor nego neodgovornost domaće politike. Prognoze su nepovoljne s obzirom na najavljeno poskupljenje struje.Inflacija u BiH razara kućne budžete. Plate su skočile, ali i cijene – učinak nikakav.

Od maja 2024. godine, inflacija u BiH skočila je sa 2.0 odsto do 3.3 odsto početkom 2025. Krajem juna tekuće godine inflatorna kriva popela se na 4.6 odsto.

“Podrazumjeva se da teret erozije novca ajviše pada na teret građana jednog društva, jedne države”, kaže ekonomista Đorđe Lazić.

Ekonomista Admir Čavalić dodaje da dok u nekim zemljama Evrope dolazi do pada inflacije usljed djelovanja monetarnih autoriteta u BiH u prva dva kvartala imamo rast inflacije.

Za to više nema opravdanja u visokim cijenama uvoza, geopolitičkim sukobima, cijenama sirove nafte u Americi ili protoka gasa u nekom ruskom toku. Inflacija koja guši građane BiH proizvod je domaćih prilika.

“Preko noći iznenadno povećanje minimalne plate, nažalost pojelo je nominalne iznose – raspoložive dohotke naših građana. U realnom smislu taj novac sada manje vrijedi. Dolazi do drastičnog pada vrijednosti novca na uštrb rasta vrijednosti finalnih proizvoda i usluga”, objašnjava Čavalić.

“Monetarna vlast u BiH tj. Centralna banka izuzetno je dobar domaćin upravljanja finansijskim sistemom i tu inflaciju drži pod kontrolom iako ona malo izađe po cjenovnom potrošačkom indeksu”, rekao je Lazić.

To malo izlaženje za građane se ogledalo u podivljalim cijenama namirnica.

“Skupo je i sve je skuplje, ali ja se pridržavam onoga – prostri se onoliko koliko si dugačak”, kaže jedna Bijeljinka.

Građani dodaju da se bore kako znaju i umiju i da je najteže praviti kompromise kada je hrana u pitanju.

Indikativan je i rast cijena komunalnih usluga širom BiH.

“Kao i svih drugih usluga koje se vežu za ljudski rad kao faktor kreiranja nove vrijednosti”, napominje Čavalić.

Kao prvi vjesnik teške zime stigla je i informacija o poskupljenju struje preko mrežarine veće za 40 odsto što će za male potrošače značiti skok od 21 odsto ili 12 KM na mjesečnom strujnom cehu. Panika je već u domaćinstvima.

“Rijetko je da nas je toliki broj građana pozvao da pita da li to provjereno i imaju li oni na to pravo. Na drugoj strani imate potrošače koji to ne mogu da izdrže. Nije stvar potrošačke korpe nego je stvar, još malo, pa gladi određenih porodica”, navela je Snežana Šešlija iz Udruženja potrošača “Toper” iz Doboja.

“Kontrola cijena, tržišta koja je u nadležnosti vlada entiteta kako bi spriječili proboje i da naprave empatiju između cijena rasta i cijena dohotka kako bi građanima ostalo malo vazduha na raspolaganju”, rekao je Lazić

Bez kontrole cijena, zahuktalu inflaciju stanovništvo neće moći da izdrži. Povećanja plata ostaće ništa više do iluzija koja oslikava više para u novčaniku, ali manju kupovnu moć.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sa padavinama smo završili, STIŽE VRUĆINA

Dani sa temperaturama do 40 stepeni i bez kiše su pred nama, najavljuju meteorolozi, dodajući da se promjena vremena ne očekuje do sredine mjeseca.

“Pred nama je duži period visokih temperatura, u pojedinim danima do oko 40°C. Sa nekim većim padavinama smo završili tako da slijedi duži period sunčanog i sušnog vremena bez, ili uz rijeđu pojavu nestabilnosti”, ističe se na stranici BHMeteo.ba.

Kako dodaju, sve veće temperature mogu se očekivati prema kraju ove i kroz narednu sedmicu. “Svi koji su planirali godišnje odmore, vrijeme će poslužiti do daljnjeg obzirom da se neka značajnija promjena vremena ne očekuje najmanje do sredine mjeseca, a vjerovatno i duže”, napisali su oni.

Nastavi čitati

Društvo

MLADI ODLAZE ZBOG NESIGURNOSTI, NE NOVCA! Nedostatak radnika sve veći problem za ugostitelje u Srpskoj

Ugostitelji u Republici Srpskoj suočavaju se sa problemom nedostatka radnika u ljetnoj sezoni, jer ih 20 do 30 odsto odlazi na rad u susjedne države, izjavio je član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma “Horeka RS” Vladan Šurlan.

Šurlan je naveo da je Udruženje predlagalo Vladi Republike Srpske i Ministarstvu trgovine i turizma mjere kako da se to prevaziđe, odnosno da mladi ostanu na ovim prostorima.

– Nije problem ekonomski već politički, stalna su previranja i to utiče na odlazak mladih, odnosno kod njih stvara osjećaj nesigurnosti – rekao je Šurlan.

On je dodao da je prosječna plata u ugostiteljstvu u Srpskoj 1.500 KM, dok u susjednim zemljama za iste poslove radnici iz Srpske zarade 1.500 evra i više.

– Prije tri godine smo predložili da minimalac bude 1.000 KM i da ostane isti iznos doprinosa kakav je bio u tom trenutku, što bi povećalo broj prijavljenih radnika i omogućilo smanjenje sive ekonomije. Međutim, povećan je minimalac, ali i doprinosi, a nama su problemi ostali – istakao je Šurlan.

On je ukazao da su od perioda pandemije virusa korona do danas poboljšani uslovi rada zaposlenih u ugostiteljstvu i ostvarivanje njihovih radnih prava, te da ugostitelji sami traže način da ih zadrže.

– Svaki poslodavac se žrtvuje da bi sačuvao radno mjesto. Radnike zadržavamo preko zime jer i u tom periodu imamo nedostatak radne snage. Svjesni smo da će ti radnici na ljeto otići u susjedne države jer ne možemo da im pružimo bolje uslove uprkos dobroj volji – rekao je Šurlan.

U ugostiteljstvu Srpske trenutno je zaposleno od 14.000 do 16.000 radnika, a taj broj varira tokom ljetne sezone s obzirom na brojne odlaske na rad u susjedne zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno