Connect with us

Svijet

OVO JE TAJNI IRANSKI KOMPLEKS i prava meta Izraela

Pet tunela probijenih u grupu planina, velika potporna konstrukcija i široka bezbednosna zona – to je sve što se vidi na najnovijim satelitskim snimcima o tajanstvenom iranskom nuklearnom postrojenju Fordo.

Ovaj tajnoviti, jako čuvan kompleks izgrađen blizu svetog grada Koma izaziva sumnje o svojoj pravoj svrsi i veličini od kada je prvi put javno otkriven 2009. godine.

Deo onoga što znamo o njemu potiče iz velike količine iranske dokumentacije koju je pre nekoliko godina ukrala izraelska obaveštajna služba.

Glavni prostori nalaze se na dubini od oko 80 do 90 metara ispod zemlje – zaštićeni od bilo kakvog vazdušnog napada kojim raspolaže Izrael, što uništavanje postrojenja iz vazduha čini skoro nemogućim.

Kako se iransko rukovodstvo nosi sa nizom razarajućih izraelskih udara, neki analitičari smatraju da bi upravo u Fordu Iran mogao žurno pretvoriti zalihe obogaćenog urana u nuklearnu bombu.

Izrael je u poslednjim danima ciljano udarao ovo postrojenje, ali prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), do sada nije bilo ili volje ili mogućnosti da ga ozbiljno oštete.

Teheran dugo tvrdi da su ciljevi njegovog nuklearnog programa miroljubivi, ali Fordo je i dalje u središtu zabrinutosti zbog iranskih ambicija.

– Veličina i konfiguracija ovog postrojenja nisu u skladu sa miroljubivim programom – rekao je tadašnji predsednik SAD Barak Obama 2009. godine, dok su on, tadašnji francuski predsednik Nikola Sarkozi i britanski premijer Gordon Braun zajedno otkrili postojanje Fordoa svetu.

Samo nekoliko dana pre objave, Iranci su, očigledno znajući da su zapadne agencije otkrile postrojenje, obavestili IAEA da žele da izgrade novo postrojenje za obogaćivanje goriva. Do tada je izgradnja Fordoa već bila u toku godinama.

Teheran se branio od optužbi, ali je osuda čak i od saveznika kao što su Rusija i zabrinutost Kine ostavila Iran s malo manevarskog prostora.

Izgradnja je počela početkom 2000-ih

SAD i saveznici nisu dali mnogo detalja o tome kada je tačno počela izgradnja Fordoa, ali javno dostupni satelitski snimci pokazuju radove na lokaciji još 2004. godine, gde se vide dve bele četvrtaste strukture na mestima gde su danas ulazi u tunele. IAEA tvrdi da ima dodatne snimke koji prikazuju gradnju čak od 2002. godine.

– Fordo je zapravo projekat koji je započet tokom onoga što mi zovemo ‘kras nuklearnog oružja’ početkom 2000-ih – rekao je Dejvid Olbrajt, direktor Instituta za nauku i međunarodnu bezbednost (ISIS) u Vašingtonu.

– Ideja je bila da Iranci naprave kvalitetan uranijum u ovom postrojenju, dok bi za civilni nuklearni program dobijali nisko obogaćeni uranijum.

Godine 2009. već je bila potpuno izgrađena velika spoljašnja potporna konstrukcija, a trajalo je iskapanje za ono što stručnjaci veruju da je ventilacioni šaht, neophodan za cirkulaciju vazduha u postrojenju. Kasnije je šaht maskiran i kamufliran, što se vidi i na novijim snimcima.

Teheran je u pismu IAEA iz oktobra 2009. naveo da je odluka o podzemnoj gradnji doneta zbog „pretnji vojnim napadima na Iran“, dodajući da će Fordo služiti kao rezervno postrojenje za obližnju fabriku Natanz, koja je, kako tvrde, „bila na meti pretnji vojnih udara.“

Iran je rekao IAEA da postrojenje može da primi do 3.000 centrifuga.

Nuklearni sporazum i izraelske optužbe

Opasnosti koje nosi Fordo donekle su ublažene usled Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA), tzv. „nuklearnog sporazuma s Iranom“, koji je zahtevao da Iran ukloni dve trećine centrifuga iz postrojenja i sav nuklearni materijal, zabranjujući bilo kakve nuklearne aktivnosti u Fordou.

Ovaj proces je polako ukinut kada je američki predsednik Donald Tramp 2018. izašao iz sporazuma.

Dodatne detalje o postrojenju javno je izneo izraelski premijer Benjamin Netanjahu 2018. nakon što su izraelske obaveštajne službe zaplenile više od 55.000 dokumenata iz, kako je rečeno, iranskog „atomskog arhiva“.

Među dokumentima su bili detaljni planovi Fordoa i informacije o njegovim ciljevima: proizvodnja oružnog urana kao deo iranskog nuklearnog programa, dovoljnog za jednu ili dve nuklearne bombe godišnje.

– Nikada nismo videli nikakvu nesaglasnost – rekao je Olbrajt koji je proučavao dokumente.

– To su stotine hiljada stranica. Toliku količinu se ne može izmišljati. Mislim da to niko ne osporava, i zato postoji rezolucija Upravnog odbora IAEA protiv Irana.

Tadašnji iranski zamenik ministra spoljnih poslova Abas Aragči nazvao je otkrića i Netanjahujeve komentare „detinjastim“ i „smešnim“. Tadašnji američki državni sekretar Majk Pompeo rekao je da su SAD već neko vreme znale za materijal i veruju u autentičnost dokumenata.

Zaštićeno čak i od najjačih bombi

Nedavni izveštaji IAEA sugerišu da je Iran povećao proizvodnju obogaćenog uranijuma na nivo od 60% u Fordou, koji sada ima oko 2.700 centrifuga, prema stručnjacima i IAEA.

„Značajno povećanje proizvodnje i skladištenja visoko obogaćenog uranijuma od strane Irana, jedine nuklearne države bez oružja koja proizvodi takav materijal, predstavlja ozbiljnu zabrinutost“, naveo je IAEA u izveštaju od 31. maja.

– Jedna od stvari koja je povećala tenzije jeste što nemaju drugi razlog da to rade, osim da se pripremaju da naredni korak pretvore taj uranijum u oružni uranijum – rekao je Olbrajt.

– To se tumačilo kao priprema za brzo pravljenje oružnog urana ako odluče da to urade. Kada imaš 60%, možeš brzo da ga pretvoriš u oružni uran – dodao je.

Prema ISIS-u, „Iran može pretvoriti postojeću zalihu 60% obogaćenog uranijuma u 233 kilograma oružnog urana za tri nedelje u Fordou,“ što je dovoljno za devet nuklearnih bombi.

Zbog toga je Fordo glavni cilj izraelskih napora da se uništi iranski nuklearni program. Ali, da li je to uopšte moguće?

SAD su jedina zemlja koja poseduje bombu potrebnu za napad na Fordo, rekao je izraelski ambasador u SAD Jehiel Leiter u intervjuu za Merit TV.

– Za uništenje Fordoa bombom iz vazduha, jedina zemlja koja ima tu bombu su SAD. Odluka je na njima da li će se odlučiti za taj potez – rekao je Leiter, ali je dodao da postoje i drugi načini da se postrojenje uništi.

Uništavanje Fordoa iz vazduha bilo bi gotovo nemoguće za Izrael, prema izveštaju britanskog RUSI instituta iz marta, i zahtevalo bi veliku vatrenu moć i pomoć SAD.

Čak ni američke bombe GBU-57 Massive Ordnance Penetrator ne mogu da prodru dovoljno duboko – dosežu do oko 60 metara dubine, navodi RUSI. A te bombe mogu da lansiraju samo američki B-2 stealth bombarderi, koje Izrael nema, čak i ako bi SAD to dozvolile.

“Čak bi i GBU-57 zahtevao više udara na istu tačku da bi se probila takva zaštita“, navodi izveštaj.

Drugi analitičari slažu se da bi, ukoliko bi SAD pokušale da gađaju Fordo, verovatno bilo potrebno više udara.

Svijet

ŠOK ZA ZAPADNE LIDERE! Pao tajni dogovor Trampa i Putinovog čovjeka od povjerenja, Evropa više nikada neće biti ista!

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je mogućnost postizanja velikog sporazuma o okončanju rata u Ukrajini, koji bi mogao da promijeni bezbjednosnu arhitekturu cijele Evrope.

On je potvrdio da se u četvrtak, 5. novembra, u Bijeloj kući sastao sa Kirilom Dmitrijevim, specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, ističući da je kraj rata sve bliži.

Istovremeno je otkrio da se nije sastao sa ukrajinskim zvaničnicima koji su se istog dana nalazili u predsjedničkoj rezidenciji povodom događaja koji je organizovala prva dama Sjedinjenih Država Melanija Tramp.

Trampove izjave dolaze u važnom trenutku diplomatskih napora za okončanje sukoba.

Dok je ruski izaslanik boravio u Vašingtonu, američki predstavnici razgovarali su sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u sjedištu NATO-a u Briselu o bezbjednosnim garancijama za Kijev i budućem bezbjednosnom poretku Evrope.

Sljedeće nedjelje očekuje se sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju, što bi bili prvi trilateralni mirovni pregovori od februara.

Trampova najava sporazuma, koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, dodatno je otvorila pitanja o tome koliko će pregovori biti široki i kakvu će ulogu u njima imati evropski saveznici.

Tramp optimističan 

Obraćajući se novinarima u Bijeloj kući, Tramp je izrazio veliki optimizam u pogledu mogućnosti diplomatskog rješavanja sukoba.

“Doći će do sporazuma. Biće to veliki sporazum i obuhvatiće mnogo više od Ukrajine… Mogao bih čak da kažem da bi mogao da uključi cijelu Evropu. Biće to veliki, izvanredan sporazum i svi će biti oduševljeni”, izjavio je Tramp.

Potvrdio je da se sastao sa Dmitrijevim, ali nije iznio detalje njihovog razgovora. Sa druge strane, priznao je da nije razgovarao sa ukrajinskom delegacijom, koja se takođe nalazila u Bijeloj kući.

Nije objasnio zbog čega do susreta nije došlo, a američka administracija nije se oglasila povodom tog pitanja.

Ovakav razvoj događaja posebno je zanimljiv imajući u vidu da je Tramp više puta kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, pripisujući mu odgovornost za usporavanje pregovora zbog odbijanja da prihvati teritorijalne i druge ustupke.

Istovremeno, tokom posljednjih nedjelja kampanje za međuizbore u SAD, Tramp je sa Putinom postigao dogovor o ukidanju sankcija na izvoz ruskog dizela, što predstavlja još jedan primjer šireg približavanja Vašingtona i Moskve.

U Briselu su, u međuvremenu, američki predstavnici razgovarali sa zvaničnicima Ukrajine, NATO-a i evropskih država. Među njima je bio i Trampov zet Džared Kušner, koji je razgovore ocijenio kao produktivne i suštinske.

Kako je naveo u objavi na društvenoj mreži X, razgovori su bili usmjereni na dva međusobno povezana pitanja: bezbjednosne garancije za Ukrajinu i stvaranje šireg evropskog bezbjednosnog sistema.

“Intenzivno radimo sa svim stranama kako bismo pronašli praktična rješenja koja bi mogla da okončaju ovaj rat i postave temelje za trajni mir”, poručio je Kušner.

Za sada, međutim, nije jasno šta tačno Tramp podrazumijeva pod sporazumom koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, niti da li se razgovara o konkretnim promjenama u odnosima Rusije i NATO-a.

Primirje u Oleškiju 

Dolazak Dmitrijeva u Bijelu kuću bio je povezan i sa događajem koji je organizovala Melanija Tramp, a koji se odnosio na nedavno šestodnevno primirje između Rusije i Ukrajine u Oleškiju, gradu u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine, koji se nalazi pod ruskom kontrolom.

Privremena obustava vatre trajala je od 27. oktobra do 1. novembra i predstavljala je jedno od značajnijih lokalnih primirja od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine.

Cilj je bio dopremanje humanitarne pomoći i evakuacija civila iz grada, u kojem su se životni uslovi dramatično pogoršali.

Prema riječima Melanije Tramp, tokom operacije iz Oleškija je evakuisano gotovo 800 stanovnika.

Kada je primirje stupilo na snagu, procjenjivalo se da je u gradu ostalo oko 2.000 ljudi. Stanovnici su mogli da se evakuišu u područja pod ukrajinskom ili ruskom kontrolom, ali i da ostanu, uz mogućnost snabdijevanja novim količinama hrane i lijekova.

Prva dama SAD objasnila je da je kontakte u vezi sa ovom inicijativom pokrenula nakon što je na događaju održanom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru upoznata sa humanitarnom situacijom u gradu.

Kako je navela, zajedno sa svojim bliskim saradnikom Markom Bekmanom, direktno je sarađivala sa ruskim i ukrajinskim rukovodstvom kako bi bili dogovoreni uslovi privremenog primirja.

Melanija Tramp izrazila je nadu da će primjer Oleškija postati početak šireg i trajnijeg dogovora o prekidu vatre.

“Neka Oleški bude mala iskra iz koje će se rasplamsati trajni plamen mira”, poručila je ona.

Prva dama SAD je tokom protekle godine imala sve aktivniju ulogu u humanitarnim inicijativama povezanim sa ratom u Ukrajini, uključujući napore za ponovno spajanje porodica razdvojenih zbog sukoba.

Neizvjesnost u vezi s pregovorima

Diplomatska situacija dodatno se komplikuje nakon pobjede Demokratske stranke na međuizborima u Sjedinjenim Državama 3. novembra, koja je promijenila odnos snaga u Kongresu. Demokrate su pobjedom na izborima preuzele i Senat i Predstavnički dom.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izrazila je očekivanje da će novi saziv Kongresa vršiti “veći pritisak na Rusiju”, ukazujući na drugačiji pristup evropskih saveznika u rješavanju rata.

Predstojeći razgovori u Abu Dabiju trebalo bi da pokažu da li optimizam Trampa može da se pretvori u konkretne obaveze Moskve i Kijeva, prenosi Euronews.

Ključno pitanje više nije samo kako okončati rat u Ukrajini, već i šta će sadržati širi sporazum o kojem govori američki predsjednik i kakvu će ulogu evropske države imati u njegovom oblikovanju.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA DRAMA U ORMUSKOM MOREUZU: Dva naftna tankera u plamenu nakon udara u pomorske mine

Dva tankera za naftu zapalila su se nakon što su naišla na pomorske mine u Ormuskom moreuzu, saopštila je Iranska revolucionarna garda, dan nakon sličnih incidenata u kojima su učestvovali brodovi na tom plovnom putu.

U saopštenju se navodi da je jedan tanker naišao na minu u istočnom dijelu moreuza, dok je drugi pogođen duž “nedozvoljene rute”, te da su oba plovila ostala nepokretna.

Iranska garda je napomenula da su tankeri prethodno onesposobili svoje sisteme za navigaciju i identifikaciju i da su pokušali da prođu kroz moreuz uz podršku američke vojske, prenio je portal “Šafak njuz”.

Revolucionarna garda Irana objavila je juče da su se dva tankera za naftu zapalila nakon što su naišla na mine. Kasnije se zapalio i tegljač koji je prišao da pomogne jednom brodu.

Iran je ranije upozorio brodove da ne pokušavaju da plove neodobrenim rutama u Ormuskom moreuzu i da plovidba ovim strateški važnim putem mora da se odvija uz odobrenje od Teherana.

SAD i dalje vrše blokadu iranskih luka.

Nastavi čitati

Svijet

Lažirali glasove i lica direktora pa izvukli milione: BANKE I BOLNICE MEĐU ŽRTVAMA

Trojica muškaraca optužena su u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) za prevaru vrijednu oko 129 miliona dolara, u kojoj su uz pomoć vještačke inteligencije (AI) oponašali glasove, a ponekad i izgled direktora kompanija kako bi naveli zaposlene da im prebace novac.

Prema navodima američkih tužilaca, osumnjičeni su tokom više od godinu i po dana ciljali hiljade kompanija širom svijeta, predstavljajući se kao njihovi rukovodioci i advokati. Među žrtvama su se našle banke, bolnički sistemi i druge kompanije.

Prema optužnici podnesenoj saveznom sudu u Njujorku, Džejkob Soal (41), Šeron Hazan (54) i Gaj Šitrit (42) tokom više od godinu i po dana ciljali su hiljade kompanija širom svijeta, prenosi Tanjug.

Za šta ih terete?
Trojica optuženih terete se za elektronsku prevaru, tešku krađu identiteta i pranje novca, prenio je Tajms of Izrael.

Među žrtvama su bili bolnički sistemi u Misuriju i Kaliforniji, banka u Roud Ajlendu, britanska finansijsko-tehnološka kompanija, investiciona kompanija u Masačusetsu i proizvođač hrane za kućne ljubimce na Floridi.

Prema sudskim dokumentima, osumnjičeni su uglavnom ciljali računovodstvena odjeljenja kompanija, šaljući imejlove u ime generalnih direktora i tražeći pomoć oko povjerljivih finansijskih transakcija.

Detalji prevare
Oni su organizovali telefonske ili video-pozive, tokom kojih su vještačkom inteligencijom oponašali glas, a ponekad i izgled direktora.

Žrtvama su potom govorili da kontaktiraju advokata iz velike advokatske kancelarije, čiji su identitet takođe bili spremni da lažno predstave.

Soal i Šitrit su uhapšeni između juna i septembra, dok nije navedeno kada je uhapšen Hazan.

On je 2008. godine u Njujorku osuđen za zavjeru radi bankarske prevare.

Nastavi čitati

Aktuelno