Connect with us

Svijet

ARSENAL IRANA: Koje su rakete ispaljene na Izrael i šta još imaju na raspolaganju

Iranski mediji su izvjestili da je Islamska Republika upotrebila svoje napredne balističke rakete “Hadž Kasem” u posljednjem napadu na Izrael.

Ovo je bio dio odgovora Teherana na američki napad na iranska nuklearna postrojenja.

Iran posjeduje širok spektar balističkih raketa, od kojih su neke razvijene zajedničkim snagama Oružanih snaga Irana i Iranske revolucionarne garde (IRGC).

Posljednjih godina, Teheran je prioritetno ulagao u raketni program kao temelj svoje strateške moći, preusmjeravajući sredstva sa modernizacije ratnog zrakoplovstva i protivvazdušne odbrane, piše Jerusalem Post.

Hipersonične rakete: Prijetnja ili hvalisavost?
Iran često prijeti raspoređivanjem hipersoničnih raketa u nastojanju da proširi strah. Međutim, do danas Teheran nije pokazao operativne sposobnosti u ovoj oblasti.

“Hipersonično” se odnosi na projektile koji putuju brzinom većom od 5.000 kilometara na sat – brzinom koju gotovo sve balističke rakete već postižu. Termin je obično rezervisan za rakete sposobne za ekstremne brzine i oštre, nepredvidive manevre, što presretanje čini mnogo težim.

Takve manevarske rakete predstavljaju jedinstven izazov za sisteme poput izraelskog sistema Arrow ili američke baterije THAAD raspoređene u regiji. Za razliku od tradicionalnih balističkih raketa, koje slijede unaprijed određenu putanju, manevarske bojeve glave mogu prilagoditi kurs usred leta, što otežava praćenje i presretanje, prenosi Avaz.

Iako je Iran prikazao takve rakete tokom vojnih parada i označio određene postojeće rakete kao hipersonične, još uvijek nije demonstrirao stvarne sposobnosti. Za sada, praktična tehnologija hipersoničnih raketa ostaje domen Sjedinjenih Država, Rusije i Kine.

Najbrži projektil
Raketa Haj Qassem je napredna raketa, predstavljena 2020. godine, koja navodno dostiže brzinu od 12.000 kilometara na sat s dometom od 1.400 kilometara i nosi bojevu glavu od 500 kilograma. Nazvana je po Kasimu Solemaniju (Qassem Soleimani), pokojnom komandantu snaga Quds IRGC-a, koji je poginuo u američkom vazdušnom napadu.

Predstavljen 2024. godine, projektil Emad je najpoznatiji po svojoj manevarijskoj bojevoj glavi, koja mu omogućava promjenu putanje nakon ponovnog ulaska u atmosferu. Ova karakteristika je dizajnirana da obmane radarske sisteme i rakete presretače. Ima domet od 1.700 kilometara i koristi tečno gorivo, što zahtijeva složene procedure prije lansiranja, ali nudi visoku energetsku efikasnost. Njegova bojeva glava teži približno 750 kilograma.

Predstavljen 2022. godine, projektil Kheibar Shekan je nazvan po bici kod Khaybara iz 7. vijeka. Ima domet od 1.500 kilometara i bio je prvi iranski projektil na čvrsto gorivo, što je omogućilo brže vrijeme lansiranja i veću operativnu spremnost. Procjenjuje se da bojeva glava teži 500 kilograma.

Najteži i najbrži projektil u iranskom arsenalu, baziran na sjevernokorejskom Hwasong-10, Khorramshahr ima domet od 2.000 kilometara i nosi masivnu bojevu glavu od 1.500 kilograma. Njegova brzina prodiranja dostiže 14.000 kilometara na sat. Varijanta uključuje kasetnu bojevu glavu sa podmunicijom dizajniranom za široko rasprostranjenu štetu. Jedan takav projektil je navodno prošle sedmice pogodio Medicinski centar Soroka u Beershebi.

Svijet

“FRANCUSKU NAPADAJU MUSLIMANI KOJI KOLJU OVCE” Brižit Bardo je bila poznata i po islamofobiji

Francuska glumica Brižit Bardo preminula je danas u 91. godini, saopštila je njena fondacija. Svjetska ikona pedesetih i šezdesetih godina, poznata po senzualnosti i slobodi koju je donijela na filmsko platno, ostaviće iza sebe naslijeđe ne samo u kinematografiji, već i u borbi za prava životinja, ali i niz kontroverznih izjava koje su je učinile simbolom islamofobije.

Bardo je svjetsku slavu stekla filmom “I Bog stvori ženu” iz 1956. godine, postavši simbol nove epohe u evropskoj kinematografiji. Tokom karijere bila je glumica, pjevačica i jedna od najvećih filmskih zvijezda 20. vijeka. Početkom sedamdesetih godina povukla se iz glume i posvetila se aktivizmu, osnovavši Fondaciju Brižit Bardo, koja se bori za zaštitu životinja.

Međutim, posljednje decenije njenog života obilježene su brojnim kontroverzama zbog oštrih izjava o islamu i muslimanima. Bardo je više puta optuživana za govor mržnje, a kažnjavana je čak šest puta. Posljednja kazna izrečena je krajem 2021. godine, kada je platila 20.000 evra.

Čak je i njen portparol bio kažnjen jer je medijima slao islamofobična saopštenja. Među njenim najpoznatijim izjavama je ona da “Francusku napadaju muslimani koji kolju ovce”. Dosta mi je da budem pod pritiskom ove populacije koja uništava nas i našu državu i nameće nam svoja pravila – rekla je tada Bardo.

Govorila je i o “islamizaciji Francuske”, ističući da su muslimani “svuda” i da Francuska ne bi trebala da podsjeća na Alžir.

Ove izjave izazvale su oštre reakcije javnosti, a mnogi su je optuživali za rasizam i ksenofobiju. Ipak, Bardo je ostala nepopustljiva u svojim stavovima, povezujući ih često sa brigom za životinje, posebno kritikujući ritualno klanje.

Smrt Brižit Bardo izazvala je brojne reakcije širom svijeta – od pohvala za njen doprinos filmu i aktivizmu do podsećanja na tamnu stranu njenog javnog djelovanja, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Svijet

SNJEŽNA OLUJA PARALISALA AMERIKU! Otkazano i odloženo više od 10.000 letova

U SAD je usljed snježnih padavina otkazano ili odloženo više od 10.000 letova, objavljeno je na portalu “Flajtaver”.

Ukupan broj otkazanih letova unutar SAD je 999, dok je 9.010 odloženo.

Agencija AP javlja da je u nekim dijelovima grada Njujorka palo više od 15 centimetara snijega, a ponegdje i do 25 centimetara. Takođe, vremenska upozorenja različitog nivoa pogodila su više od 20 miliona ljudi.
bl-portal

Nastavi čitati

Svijet

LAVROV “Evropa je glavna prepreka miru, UMJESTO TOGA ONI SE SPREMAJU ZA RAT SA RUSIJOM”

EU otvoreno se sprema za rat sa Rusijom, nije spremna za konstruktivne pregovore o ukrajinskom sukobu, rekao je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Lavrov je kritikovao EU zbog njene kontinuirane podrške Ukrajini, podsećajući da “gotovo sve evropske zemlje, uz nekoliko izuzetaka, pune kijevski režim novcem i oružjem” – čak i dok Rusija nastavlja da ima inicijativu na bojnom polju.

Prema njegovim riječima, EU i dalje sanja da će se ruska ekonomija srušiti pod pritiskom sankcija.

“Nakon što je nova administracija došla na vlast u SAD, Evropa i EU pojavile su se kao glavne prepreke miru. Oni ne kriju činjenicu da se spremaju da se bore sa Rusijom na bojnom polju”, rekao je Lavrov za TASS.

Lavrov je ukazao da neprijateljstvo EU prema Rusiji vuče korijene od 2014. godine i početka ukrajinske krize kada je Brisel “počeo da govori o takozvanoj ruskoj prijetnji i da podstiče mržnju prema Rusiji i militaristička osjećanja” među evropskim stanovništvom.

Optužio je “evropsku ratnu stranku” da ulaže politički kapital u nanošenje strateškog poraza Rusiji i da je spremna da ide do kraja, dodajući da su ih “ove ambicije bukvalno zaslijepile”.

Lavrov se, takođe, osvrnuo na spekulacije zapadnih medija da bi Rusija mogla da napadne NATO u roku od nekoliko godina.

“Nema potrebe da se plašimo da će Rusija da napadne bilo koga. Međutim, ako bi neko pomislio da napadne Rusiju, suočio bi se sa razornim udarcem”, istakao je Lavrov.

Nastavi čitati

Aktuelno