Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi izazvati snažan energetski šok i lančanu reakciju rasta cijena širom svijeta, a naši sagovornici upozoravaju da ni BiH neće ostati pošteđena.

Prema njihovim riječima, posljedice bi bile višestruke – od rasta cijena goriva do poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Ormutski moreuz je jedan od najvažnijih naftnih puteva na svijetu, kroz njega se transportuje oko 20 do 25 odsto ukupne svjetske trgovine naftom.

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da bi potencijalno zatvaranje Ormuskog moreuza moglo imati značajne posljedice i za naše tržište naftnih derivata, s obzirom na to da oko 20 do 25 odsto svjetske trgovine naftom prolazi upravo tim pravcem.

“Iskustvo nam govori da kada cijene nafte krenu rasti, dolazi do lančane reakcije i drugi počinju da koriguju cijene naviše”, naglašava Stanić i dodaje da kada se desio pad cijena na svjetskim berzama, uprkos očekivanjima, nije bio vidljiv na domaćem tržištu.

“Iako je cijena nafte znatno pala na svjetskom tržištu tokom protekle godine, taj pad se nije odrazio na cijene drugih proizvoda koji zavise od nafte ili u čijoj proizvodnji ona učestvuje. Dakle, kada cijene idu dolje, efekti su gotovo nevidljivi, ali kada krenu gore, brzo se prilagodimo”, pojašnjava Stanić.

Dodaje da je i u BiH već sada vidljiv uticaj globalnih dešavanja na cijene goriva.

“Čak i ako dođe do smirivanja tenzija između Irana i Izraela, energetika će i dalje ostati jedan od faktora koji će dugoročno održavati visoke cijene. To će se svakako odraziti na cijene proizvoda u BiH i dodatno ugroziti životni standard stanovništva”, upozorava Stanić.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da bi eventualno zatvaranje Ormuskog moreuza imalo direktan uticaj na rast cijena nafte i naftnih derivata na domaćem tržištu.

“To bi bio šok od kojeg se ne bismo mogli brzo oporaviti niti ga izbjeći. Indirektno, takav poremećaj bi imao uticaj i na ostale troškove u proizvodnim lancima. Dakle, mogući su posljedični rast cijena finalnih proizvoda i usluga”, pojasnio je Čavalić.

Dodaje da bi, ako se najcrnji scenariji obistine i dođe do zatvaranja ovog moreuza, to predstavljao energetski šok kakav nije viđen u posljednjih nekoliko decenija, a koji bi se neminovno odrazio i na tržište Bosne i Hercegovine.

“U tom slučaju došlo bi do porasta cijena osnovnih životnih namirnica koje uvozimo, a koje, iako ih dijelom proizvodimo, i dalje zavise od globalnih lanaca snabdijevanja. Sve to bi u kratkom roku povećalo troškove i dovelo do novog pritiska na standard građana”, zaključuje Čavalić.

I ekonomista Igor Gavran kaže da bi to dovelo do znatnog povećanja cijena nafte i smanjenja dostupnih količina na tržištu pa samim tim i rasta cijena goriva, uključujući i bh. tržište.

“Tada bi, naravno, što opravdano, što neopravdano, i mnogi drugi iskoristili priliku za povećanje svojih cijena pravdajući to rastom troškova goriva i transporta”, kazao je Gavran.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, izjavio je za “Nezavisne novine” da će trenutna dešavanja sasvim sigurno imati posljedice i po BiH.

“Ako dođe do stvarnog zatvaranja možemo očekivati i dramatičnije promjene kada je riječ o cijeni nafte”, upozorava Bečarević.

Pojašnjava da oko 20 odsto ukupne svjetske trgovine naftom prolazi upravo kroz ovaj strateški prolaz, što ga čini izuzetno važnim za stabilnost globalnog tržišta energenata.

“Nama preostaje da ispratimo odluke Irana. Ako se desi potpuno zatvaranje ovog moreuza, realno je očekivati skok cijena nafte na svjetskom tržištu, a samim tim i rast cijena na domaćim benzinskim pumpama”, kaže Bečarević.

Ističe da bi ovakav potez pogodio globalna tržišta bez izuzetka jer nijedna ekonomija ne može ostati imuna na ovakav poremećaj u lancima snabdijevanja.

“Niko ne može tačno predvidjeti razmjere, ali je gotovo sigurno da bi uslijedio rast cijena svih proizvoda u čijoj proizvodnji se koristi nafta kao ulazna komponenta. Drugim riječima, poskupjela bi široka lepeza robe i usluga”, zaključuje Bečarević.