Društvo
NEKO UZIMA NEZAMISLIVU “LOVU”! Tri najveće kladionice u Srpskoj zaradile 125 miliona KM

Građani Srpske prošle godine su u tri najveće kladionice u Srpskoj – Premier, Williams i Mozzart ostavili više od 312 miliona KM, a ove tri kladionice ostvarile su dobit od 125 miliona maraka, pokazuju podaci iz finansijskih izvještaja koje je analizirao CAPITAL.
Kladionica „Premier“ sa sjedištem u Istočnom Sarajevu prošle godine je prihodovala više od 142 miliona KM i ostvarila dobit od 83 miliona KM. Istoimena kladionica sa sjedištem u Čitluku iza koje stoji isti vlasnik Renato Korać u Federaciji BiH je prošle godine prihodovala 105 miliona KM i prikazala dobit od 53 miliona KM.
Na drugom mjestu po prihodima i zaradi u RS je kladionica „Williams“ koja je prošle godine ostvarila prihod od preko 93 miliona KM, što je za 22 miliona više nego godinu ranije, dok je dobit narasla sa 25 na više od 27 miliona KM.
Kladionica „Mozzart“ sa sjedištem u Banjaluci povećala je prihod sa 67 na 76 miliona KM, a zaradu sa 13,9 na 15,6 miliona KM, čime je zadržala treće mjesto i po prihodima i po zaradi.
Preduzeće Elektronska video lutrija – EVL koju je osnovala „Lutrija RS“ sa stranim partnerom iz Švajcarske prošle godine je povećala prihod sa 63 na više od 80 miliona KM, ali je interesantno da toliki rast prihoda nije pratio i rast dobiti, jer je EVL prošle godine zaradio oko 6,9 miliona KM ili za oko sto hiljada maraka manje nego godinu ranije.
Na petom mjestu je „Sport live“ sa sjedištem u Banjaluci koja je prihodovala nešto više od 30 miliona, što je otprilike na istom nivou kao godinu ranije, dok je dobit porasla sa 9,4 na 10,5 miliona KM.
Ostale kladionice su po zaradi daleko ispod prvih pet, pa tako slijedi „Games service“ takođe sa sjedištem u Banjaluci koja je imala oko 10,3 miliona KM prihoda ili oko 300 hiljada više nego godinu ranije. Kada je riječ o zaradi, „Games service“ je imao 2,4 miliona KM dobiti ili oko 400 hiljada više nego 2023. godine.
„Meridian tech“ Banjaluka prošle godine je povećao prihod sa 21 na 24 miliona KM, ali je zato dobit skoro prepolovljena sa 4,4 miliona u 2023. godine na 2,3 miliona KM. To joj je ipak bilo dovoljno da po zaradi zauzme sedmo mjesto na listi.
Slijedi nekoliko kladionica koje su imale nekoliko desetina miliona maraka prihoda, ali znatno manju dobit od do sada navedenih. Tako je „RSA Gaming“ u okviru koje posluje kazino „Admiral“ prošle godine imala 44 miliona KM prihoda i dobit od „samo“ 1,1 milion KM. Ipak, to je mnogo bolje nego godinu ranije kada je prihodovao 32 miliona i prikazao poslovni gubitak od oko 930 hiljada KM.
Bijeljinska „Dragičević kompany“ prošle godine je povećala prihod sa 22 na više od 33 miliona KM. To joj je pomoglo da višestruko popravi finansijski rezultat, jer je prikazala dobit od 113 hiljada KM za razliku od 2023. godine koju je završila sa gubitkom od 1,7 miliona KM.
Listu od deset kladionica sa najvećim prihodom zatvara bijeljinska firma „Krijcos“ u okviru koje posluju MAX-BET kladionice koja je imala skoro 33 miliona KM prihoda ili osam miliona više nego godinu ranije. Ipak, dobit je sa 713 hiljada KM, pala na gotovo mizernih 167 hiljada KM.
Capital
Društvo
PAO I IZVOZ: Nameti na rad ruše dobit velikih firmi u Srpskoj

Ove godine treba očekivati i pad prihoda kod malih preduzeća.
Iako neto dobit privrede Republike Srpske u posljednje dvije godine stagnira, iz statističkih podataka vidljivo je da firmama koje zapošljavaju veliki broj radnika dobit drastično pada, dok onima koje zapošljavaju mali broj ljudi ta dobit značajno raste.
Naime, neto dobit kompanija u Republici Srpskoj koje zapošljavaju više od 250 radnika za godinu dana pala je za više od 319 miliona KM. Te firme, kojih je u Republici Srpskoj tek malo više od sto, u 2023. godini imale su 913.358.126 KM dobiti, a godinu kasnije, odnosno u 2024. godini “svega” 594.273.002 KM. Zanimljivo je da ukupni prihodi ovih kompanija nisu pali i u 2024. godini iznosili su 10,492 milijarde KM, a godinu kasnije 10,508 milijardi, što znači da su povećani za svega oko 16 miliona KM.
– To je posljedica rasta minimalne cijene rada i to je uticalo na smanjenje dobiti. Prošle godine smo imali i ozbiljni pad izvozne aktivnosti s obzirom na situaciju na evropskom tržištu jer te velike kompanije značajan dio prihoda generišu u inostranstvu i to je značajno uticalo na pad dobiti. Takođe, i opšti ambijent na domaćem tržištu je takav da se privredna aktivnost smanjila i nažalost industrijska proizvodnja je u padu i ove godine. Svi sektori industrijske proizvodnje su u padu i sve je to imalo uticaja na pad dobitin – rekao je Milenko Stanić, ekonomista.
Inače, kao i ekonomisti, i privrednici i predstavnici poslovne zajednice su ranije upozoravali da će značajan rast minimalne plate najviše osjetiti oni koji zapošljavaju najveći broj radnika, a što se upravo i desilo.
Zanimljivo, dok dobit velikih preduzeća pada, mikro, mala i srednja preduzeća bilježe rast. Mikro preduzeća koji zapošljavaju do devet zaposlenih u 2023. godini imali su dobit od 687.482.526 KM, a godinu kasnije ta dobit je porasla na 778.002.313 KM, što je rast od oko 90 miliona KM.
Mala preduzeća koja zapošljavaju od 10 do 49 radnika “zaradila” su 120 miliona KM više u 2024. nego u 2023. godini. Dalje, srednja preduzeća koja zapošljavaju od 50 do 249 radnika u 2024. godini u odnosu na godinu ranije dobit su povećala za 87 miliona KM i to sa 816.661.325 KM na 904.630.825 KM.
Zanimljivo, i kada je riječ o prihodima prema veličini poslovnih subjekata, kod velikih preduzeća ti prihodi su najmanje rasli, svega 0,2 odsto, dok su kod mikro, malih i srednjih preduzeća rasli između 7,3 i 9 odsto.
– Mala preduzeća nemaju veliki broj radnika i ona su vezana uglavnom za domaća tržišta i pad izvozne aktivnosti se manje osjetio na domaćem tržištu. Ove godine treba očekivati i pad prihoda kod malih preduzeća jer smo od januara ove godine imali značajno povećanje poreza i doprinosa za preduzetnike, a i proces fiskalizacije. Već imamo veliki broj odjavljenih preduzeća, a to su upravo ta mikro i mala preduzeća – rekao je Stanić.
Koliko su velike kompanije u Republici Srpskoj u nepovoljnom položaju, možda najbolje govori činjenica da od ukupne neto dobiti privrede u Republici Srpskoj koja je u 2024. godini iznosila 3,2 milijarde KM, njihova dobit je “svega” 18,2 odsto, a s druge strane, ako se gledaju ukupni prihodi, velike kompanije u njima učestvuju sa čak 32,1 odsto.
Društvo
SUDIJAMA VEZANE RUKE: Povlašteni osuđenici koji imaju više para

Neustavna odredba Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je predviđen otkup zatvorske kazne do godinu dana u povlašteni položaj stavlja one osuđenike koji imaju više novca, dok sudije koje su u konkretnim slučajevima izrekle osuđujuće presude nemaju mogućnost da odlučuju ko će iza rešetaka, a ko može da plati.
To su neke od manjkavosti spornog člana 46a. stav 3. Krivičnog zakonika, kojim je propisano da će izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu na zahtjev osuđenog biti zamijenjena novčanom (svaki dan se plaća 100 maraka), a Ustavni sud RS je u srijedu ocijenio da ta odredba nije u saglasnosti sa Ustavom RS.
Dok iz Ministarstva pravde RS najavljuju da će postupiti po odluci Ustavnog suda Republike Srpske, pravni ekspert s kojim smo danas razgovarali kaže da i on smatra da spornu odredbu treba korigovati na način da u njoj stoji da se može (a ne mora) odobriti zamjena zatvorske kazne za novčanu, o čemu bi odlučivao sud.
Sudovi bili nemoćni
“Na ovaj način do sada sudovi su bili sprečavani da izvrše individualizaciju u svakom pojedinačnom slučaju, jer je bilo propisano da se zatvorska kazna do godine na zahtjev osuđenog mora zamijeniti novčanom. Odluka Ustavnog suda Republike Srpske je ispravna. Čemu onda suđenje ako ne važi presuda sudije koji je izrekao zatvorsku kaznu od, recimo, godinu zatvora?”, pita sagovornik “Nezavisnih novina”.
Ustavni sud Republike Srpske, dodaje naš sagovornik, ne može određivati kako će ova odredba ubuduće biti definisana, ali je poenta u tome da se zatvorska kazna više neće morati zamijeniti za novčanu, već će biti otvorena mogućnost zamjene.
Međutim, u periodu dok se sporna odredba koriguje, ostaje nekoliko nerazjašnjenih pitanja, poput toga šta sa onim osuđenicima koji su, recimo, prije sedam dana otkupili kazne, ili onima koji to namjeravaju uraditi dok zakonodavac ne promijeni Krivični zakonik Republike Srpske.
Kakva će sad biti praksa
“Za one koji su do sada iskoristili taj institut, u periodu do odluke Ustavnog suda, to je završena stvar. Tu se ne može ništa dirati. Oni koji zatraže da im se kazna zatvora zamijeni za novčanu u periodu dok ne bude izmijenjen Krivični zakonik ne mogu računati da će im biti udovoljeno, jer se taj institut ne može primjenjivati pošto je ukinut odlukom Ustavnog suda. Dakle, do donošenja zakona o izmjenama Krivičnog zakonika ne može se vršiti zamjena zatvorske kazne novčanom. Taj član trenutno ne postoji, ne postoji institut zamjene. Za one treće, koji će doći na red nakon što se izvrši izmjena u Krivičnom zakoniku, sud će u svakom konkretnom slučaju odlučivati hoće li udovoljiti zahtjevu ili neće”, pojašnjava izvor “Nezavisnih novina”.
Naš sagovornik pritom ukazuje na još jednu nelogičnost koja proističe iz osporene odredbe. Pojašnjava, naime, da nije isto kada neki biznismen ili političar sa ogromnim mjesečnim primanjima treba platiti 100 maraka po danu zatvorske kazne i kada taj iznos treba izdvojiti neko ko jedva sastavlja kraj sa krajem.
Jedni mogu platiti, drugi nemaju
Tim segmentom se u svojoj odluci bavio i Ustavni sud Republike Srpske.
“Osuđena lica dobrog materijalnog stanja koja mogu platiti kaznu umjesto izdržavanja kazne zatvora stavljena su u privilegovan položaj u odnosu na osuđene koji su lošeg ili slabijeg imovinskog stanja, zbog čega nisu u mogućnosti da traže zamjenu kazne zatvora novčanom. Osporena odredba, dakle, dovodi do različitog tretiranja osuđenih lica koja se nalaze u istoj pravnoj situaciji samo po osnovu imovinskog stanja, što, po ocjeni ovog suda, ne predstavlja objektivan i razuman kriterijum za ovakvo propisivanje”, naveli su iz Ustavnog suda RS.
Osim toga, Ustavni sud Republike Srpske podsjeća da osporeno propisivanje ne ostavlja dispoziciju sudu da, zavisno od konkretnih okolnosti i činjenica u predmetu, te shodno slobodnom sudijskom uvjerenju postupajućeg sudije, odluči da li će usvojiti zahtjev za otkup zatvorske kazne.
Ustavni sud podsjeća i da, prema zakonskom načelu pravednosti i srazmjernosti, kazne koje se izriču treba da odgovaraju prirodi i težini izvršenog krivičnog djela, stepenu krivične odgovornosti, okolnostima pod kojima je djelo izvršeno i ličnosti osuđenog.
Načela gube smisao
“Radi se, dakle, o brojnim objektivnim i subjektivnim elementima koje krivični sud mora uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Ova načela, međutim, u cijelosti gube svoj smisao sadržinom osporene zakonske norme, koja omogućava da se pravosnažna kazna zatvora zamijeni novčanom kaznom, bez uzimanja u obzir ovih elemenata. Ustavni sud je stoga ocijenio da se u slučaju zamjene kazne zatvora novčanom kaznom na način kako je to propisano osporenom normom dovodi u pitanje realizacija principa individualizacije kazne”, poručio je Ustavni sud Republike Srpske.
Advokat Milan Malešević ističe da je do sada niz puta ukazivao na sve nelogičnosti odredbe, a koju je sada osporio i Ustavni sud RS.
“Ovdje ne vrijede za sve ista pravila. Onaj ko nema da plati novčanu kaznu, on će otići u zatvor, a onaj ko je dobio zatvorsku kaznu, može da plati i da ne ide, samo zato što ima novca. Ovdje je riječ o diskriminaciji”, ističe Malešević u izjavi za “Nezavisne novine”.
U Ministarstvu pravde Republike Srpske su istakli da se drže opšte norme – da se odluke Ustavnog suda Republike Srpske ne komentarišu, već sprovode.
“U najkraćem roku preduzeću mjere da se ta odluka što prije implementira, tako što će Ministarstvo sačiniti prijedlog izmjena i uputiti ga u skupštinsku proceduru. Lično smatram da je ova odluka u potpunosti na liniji sudske nezavisnosti i prava suda da odlučuje u skladu sa zakonom”, naveo je Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske.
Društvo
OPREZ VOZAČI! Za vikend potpuna obustava saobraćaja Prijedor – Banjaluka

I narednog vikenda biće potpuno obustavljen saobraćaj na raskrsnici kod Vilaka, na magistralnom putu Prijedor – Banjaluka.
Do obustave će doći zbog izvođenja radova.
“Obustava je neophodna zbog izvođenja radova, a svi učesnici u saobraćaju mole se da koriste alternativne pravce”, poručili su ranije iz Gradske uprave Prijedor. Saobraćaj na ovoj dionici bio je obustavljen i prethodnog vikenda.
-
Politika3 dana ago
ŠEVO UPOZORAVA, UKC U RASULU “Kradu, vraćaju i pravdaju se kao da je riječ o KESICI ŠEĆERA!”
-
Region1 dan ago
JEZIVO VRŠNJAČKO NASILJE: Djevojčice se iživljavale, drug snimao (VIDEO)
-
Region1 dan ago
Vučić u UN-u “Stranci u BiH UDARAJU na srpske predstavnike”
-
Banjaluka2 dana ago
JOŠ JEDNA POBJEDA Stanivukovića! SAMO Skupština odlučuje o DNEVNOM REDU
-
Politika7 sati ago
SUDSKI OBRAČUN ZBOG NEPOSTOJEĆE GARAŽE! Marković od UKC-a traži 16 MILIONA KM
-
Politika1 dan ago
NOVI RAT NA POMOLU! Mijatović: Vukanović je PATOLOŠKI LAŽOV”
-
Banjaluka1 dan ago
Završen projekat za raskrsnicu kod “Audi” servisa, PLANIRANI SU OVI RADOVI
-
Svijet2 dana ago
“ZELENA ENERGIJA NAJVEĆA PREVARA”: Tramp imao oštro izlaganje o globalnom zagrijavanju