Connect with us

Društvo

OVO IMA SAMO U BIH! Ne rade ništa, a dobijaju stimulacije!

Na plate 11 zaposlenih u Komisiji za koncesije BiH, koja je u javnosti najpoznatija po svom neradu, spiskana je prošle godine 660.361 marka poreskih obveznika, a pored toga pojedinim zaposlenim tokom čitave 2024. isplaćivane su visoke stimulacije mimo propisa.

Komisija za koncesije lani je imala na raspolaganju 1,19 miliona KM, a više od polovine te sume otišlo je na plate i naknade zaposlenih. Njihov izvještaj o radu prekontrolisala je i Kancelarija za reviziju institucija BiH, a posebne primjedbe imali su na isplaćene stimulacije.

– Isplaćene su stimulacije u neto iznosu od 3.100 KM. Pojedinačne isplate kretale su se od 125 do 600 maraka, a odnosile su se na povećan obim poslova i obavljanje dodatnih složenijih poslova – stoji u revizorskom izvještaju.

Revizijom je ustanovljeno da prije izrade rješenja o isplati stimulacije nisu sačinjavani prijedlozi za odobravanje novčane naknade, što je definisano i aktom Komisije.

– Takođe, jednom zaposlenom je, na osnovu rješenja iz 2023. godine, tokom čitavog perioda isplaćivana stimulacija radi obavljanja dodatnih složenijih poslova i povećanog obima poslova. U rješenju je navedeno da će se isplaćivati mjesečna naknada od 125 KM uz svaku platu počev od plate za avgust 2023. godine pa nadalje – naveli su revizori.

Analizom sadržaja pojedinačnih rješenja o isplati stimulacija revizori su zaključili da su u većini slučajeva obrazloženja uopštena, bez navođenja konkretnih razloga povećanja obima posla.

Zbog utvrđenih propusta revizori su izdali i preporuku Komisiji za koncesije da isplatu stimulacija vrši na osnovu mjerljivih pokazatelja dodatnog angažmana i izuzetnih rezultata u radu, te da u potpunosti primijeni svoje akte.

Revizori su pregledom dokumentacije utvrdili da su predsjedavajući Komisije i dva člana i dalje radno angažovani iako su svi ispunili uslove za penzionisanje, što je utvrđeno i u ranijim izvještajima.

– Takođe, po osnovu imenovanja sekretara Komisije vodi se sudski spor nakon što je s liste uspješnih kandidata imenovan drugoplasirani. To je dovelo do žalbi i pravnih postupaka – zaključili su revizori.

Izbor novog članstva Komisije za koncesije nakon dužeg perioda pokrenut je prošle godine, ali sve je stalo, što je potvrdio i predsjedavajući Komisije za koncesije BiH Milomir Amović.

– Tražili smo od Savjeta ministara informaciju šta se dešava o pitanju imenovanja novih članova Komisije za koncesije, a dobili smo od njih informaciju da je ta tačka više puta bila na sjednici, ali da je skinuta sa dnevnog reda bez konkretnih obrazloženja. To je sve što znamo – rekao je “Glasu” Amović i dodao da su utvrđene nepravilnosti o pitanju isplate stimulacija otklonili nakon što su dobili preporuke od revizora.

Komisija za koncesije na nivou BiH najpoznatija je u javnosti po svom neradu, jer za dvije decenije, koliko postoji, nije izdala niti jednu koncesiju. Bilo je i nekoliko inicijativa da ova komisija bude ukinuta, ali one nisu na kraju dobile zeleno svjetlo u parlamentu BiH.
Učili o stresu na poslu

Revizori su utvrdili i da su izdaci za usluge održavanja konvencija i obrazovanja u Komisiji za koncesije lani iznosili 1.805 maraka te da se odnose na plaćene kotizacije za edukacije zaposlenih izvan BiH.

– Teme koje su prezentovane na tim seminarima odnose se na javne nabavke kao i na timski rad, liderstvo i emocionalnu inteligenciju kao ključni faktor za motivaciju i smanjenje stresa na poslu. Seminari su održani izvan BiH u organizaciji domaćih firmi. Pored izdataka za kotizacije isplaćeni su i troškovi službenog putovanja od 5.803 KM – stoji u izvještaju u kojem su revizori Komisiji za koncesije skrenuli pažnju da prilikom izbora seminara, koje organizuju firme iz BiH, preferira lokacije u zemlji s ciljem racionalizacije ovih troškova.

Related Topics:

Društvo

Braća iz RUSIJE našla duhovni dom – kršteni u Republici Srpskoj

Dječake Vlada, Leonida, Pavela, Vadima i Miloša, osim bratske ljubavi, zajedničkih nestašluka i roditeljske pažnje, vežu i niti svete tajne krštenja kojoj su pristupili u jednom danu u Sabornom hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Derventi.

Petorica braće od kojih je najstariji desetogodišnji Vlad, zatim osmogodišnji Leonid, četvorogodišnji Pavel i dvoipogodišnji Vadim i Miloš, sinovi su Dervenćanke Ane i Sergeja Lihtnera, porijeklom iz Rusije.

Ideju da sinove krste zajedno i to u njenom rodnom gradu, kako je objasnila majka Ana, odavno gaje, a ujedno su željeli i da se crkveno vjenčaju i da tim povodom okupe rodbinu i prijatelje u Derventi.
“U rodnoj Derventi sam završila osnovnu školu, a potom sam se preselila u mjesto u okolini Minhena, gdje sam kasnije i upoznala sadašnjeg supruga Sergeja i gdje smo svili porodično gnijezdo. Naša želja je bila da djecu krstimo u Derventi, ali se jednostavno nekako nije poklopilo. Odlučili smo da ovog ljeta ostvarimo tu želju, a i Sergej, čiji roditelji su pravoslavci, se takođe krstio, nekoliko dana prije dječaka”, ispričala je Ana za “Derventski list”.

Dodala je da je ovo ujedno bila prilika da okupe svoje najmilije u Derventi.

“Htjeli smo da okupimo porodicu, prijatelje i sve naše drage ljude koji nisu imali priliku da nas posjete, u Derventi, provedemo lijepe trenutke i pokažemo ljepote mog rodnog grada. Idejom zajedničkog krštenja naših sinova, što je dosta neobično, svi su bili oduševljeni. Ja sam se najviše plašila kako će dječaci to sve podnijeti, da li će biti nemirni u crkvi, ali su bili zaista dobri”, kazala je majka Ana.
Osim članova porodice, još od prve posjete Derventi 2010. godine, Derventom i Dervenćanima oduševljen je i Sergej.

“Od prvog dolaska sve mi se svidjelo u Derventi, svi su me prihvatili i učinili da se osjećam dobrodošlim. Ja sam porijeklom iz Sibira, a mentalitet ljudi u Derventi dosta podsjeća na Ruse, tako da se osjećam kao kod kuće”, rekao je Sergej.

Istakao je da mu nije bilo teško savladati ni srpski jezik kako bi se što bolje uklopio.

“Što se tiče jezika, ima dosta istih riječi, možda se drugačije izgovaraju, ali rekao bih da su slični jezici. I stariji dječaci govore srpski, dok mlađi razumiju, ali najviše se koriste njemačkim jezikom”, dodao je on.
U njihovom porodičnom domu, kako je objasnila majka Ana, osim tri jezika, svakodnevicu ispunjava graja i vreva, ali i složnost i poslušnost.

“Obzirom da sam većinu vremena sama sa njima, svakodnevica je turbulentna, ali sve se dogovaramo. Stariji dječaci svakako često ‘priskoče’ u pomoć da pričuvaju braću, a u Njemačkoj imam pomoć i od mame, što je dosta značilo kada su došli blizanci, dok u Derventi, moj tata često pomogne”, kazala je Ana istakavši da planovi ove porodice uključuju i njen rodni grad.

“Iako smo u Derventi samo za vrijeme odmora, svi jako volimo da tu provodimo vrijeme. Sergej često pominje, iako bih ja voljela da se preselimo i sada ovdje, da ćemo u Derventi da uživamo penziju”, rekla je Ana.

Krštenje i crkveno vjenčanje Lihtnerovi su izabrali da bude obavljeno u Sabornom hramu u Derventi, a obred je obavio sveštenik Ljubiša Nović.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Veoma toplo, uz malu mogućnost za pljuskove

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i toplo, dok je poslije podne na jugu i jugoistoku razvoj oblaka ponegdje usloviti kišu ili kratkotrajne pljuskove sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u narednoj noći naoblačenje od juga i istoka širiće se ka većini predjela, sem na sjeveru, gdje će ostati vedro.

Maksimalna temperatura vazduha iznosiće od 32 do 38, u višim predjelima od 28 stepeni Celzijusovih. Vjetar u nastavku dana biće umjeren uz pojačane udare, sjevernih smjerova.

Nastavi čitati

Društvo

ENERGETSKA KRIZA KUCA NA VRATA! Termoelektrane bez uglja – ko je kriv?

Dugovi rudnika koji posluju u Koncernu “Elektroprivrede BiH” te slaba isporuka uglja tokom ove godine povećavaju štetu ovom preduzeću.

Kako je naveo generalni direktor “Elektroprivrede BiH” Sanel Buljubašić, ozbiljni su izazovi u snabdijevanju ugljem termoelektrana.

“U prvih šest mjeseci isporuka je dostigla 73 odsto ugovorenih količina, dok je otkrivka uglja na 46 odsto u odnosu na plan. Energetski sistem FBiH se može stabilizovati samo povećanom proizvodnjom uglja, jer se preduzeće većinom oslanja na proizvodnju iz termoelektrana, 80 odsto, dok je 20 odsto proizvodnje iz hidroelektrana. Rudnici moraju biti svjesni toga”, naglasio je Buljubašić.

Podsjetio je da je Vlada FBiH početkom 2024. godine povećala cijenu uglja, te je potpisan novi Kolektivni ugovor u oblasti rudarstva, čime su jasno pokazali da se zalažu za bolje uslove rada i bolji položaj rudara.

“Rudnici u Koncernu EPBiH moraju proizvoditi planske količine uglja, koje su zajedno utvrđene i ugovorene između rudnika i EPBiH. Novina u kolektivnom ugovoru je da ćemo ispunjavati svoje obaveze samo ukoliko i rudnici budu ispunjavali svoje. Ne možemo podržavati one koji ne poštuju ugovorene obaveze i ugrožavaju energetski sistem”, istakao je Buljubašić.

Prema njegovim riječima, u pogledu proizvodnje najveći su problemi u RMU Breza i RMU Đurđevik, dok RU Kreka ostvaruje najbolji rezultat u posljednje tri godine.

“RU Kreka, RMU Kakanj i RMU ‘Abid Lolić’ bilježe oporavak i povećanje proizvodnje u odnosu na prethodni period. RU Gračanica je na nivou planske projekcije, a do kraja godine isporuka prema termoelektranama će biti maksimalno pojačana”, dodao je Buljubašić.

Trenutno je u rudnicima Koncerna zaposleno 4.967 radnika, od kojih je 1.226 invalida rada, a dnevno u prosjeku između 1.500 i 1.700 radnika odsustvuju s posla po raznim osnovama.

“Niti jednu godinu od osnivanja Koncerna rudnici nisu poslovali pozitivno, što je dovelo do rasta ukupnog duga na 1,2 milijarde KM. To se neminovno odražavalo negativno i na poslovanje EPBiH”, naveo je Buljubašić i dodao da se intenzivno radi na zakonu o zatvaranju rudnika Zenica.

Sa druge strane, Sinan Husić, predsjednik Saveza sndikata rudnika FBiH, kaže za “Nezavisne novine” da je u prethodne tri godine na planu ljudskih resursa izvršena opsežna reorganizacija i restrukturiranje rudnika uglja u sastavu “Elektroprivrede BiH”, što je bio dugogodišnji cilj.

“Prava istina je da se u prethodnih 30 godina nije ni približno dovoljno investiralo u proizvodnju uglja i električne energije u FBiH koji su u nadležnosti ‘Elektroprivrede BiH’.

Danas imamo situaciju da nismo u stanju da ostvarimo rezultate u proizvodnji uglja blizu planiranih. Objekti koji rade na proizvodnji uglja u termoelektranama Tuzla i Kakanj su u jako lošem stanju. U ovom trenutku se treba baviti time da se pod hitno nešto uradi da se stabilizuje taj sektor.

Evidentno je da EP BiH može povećati proizvodnju električne energije jedino ako dođe do povećanja proizvodnje uglja u rudnicima. Drugog rješenja nema.

U rudnicima se mora uraditi da se obezbijede uslovi za brzo saniranje stanja. Treba obezbijediti pomoćnu opremu za izvođenje rudarskih radova u objektima sa površinskom eksploatacijom uglja.

Ta pomoćna oprema proizvodi problematiku u proizvodnji, ali i u pripremi i otkrivci uglja, jer nemate finansijski kapacitet da u nedostatku svoje opreme date angažman trećim licima”, objašnjava Husić.

Prema njegovim riječima, ljudi koji su kreirali politike u sistemu “Elektroprivrede BiH” ove godine govore da su se prerano odrekli rudnika.

“Mi smo to govorili prije četiri godine još na velikom masovnom protestu rudnika. Sad kažu da je greška bila uključiti rudnike u Koncern EP BiH, a mi smo to govorili još 2013. godine.

Previše se bavimo analizama koje su stare godinama. Neka se sve istraži, provjeri i uradi, ali u ovakvoj situaciji je prioritetno da se kaže kako dalje. Uglja ima u svakom dijelu BiH, ali ga treba na vrijeme otkriti i eksploatisati”, naglasio je Husić.

Nastavi čitati

Aktuelno