Connect with us

Svijet

ŠOK PROMJENA američke politike sankcija! Hoće li “Rubio-efekat” RAZORITI i BiH?!

U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.

U diplomatskim i bezbjednosnim krugovima sve češće se postavlja neugodno pitanje o selektivnom pristupu međunarodne zajednice kada je riječ o sankcijama i odgovornosti za produženu političku blokadu u BiH.

Prema tvrdnjama nekoliko dobro upućenih izvora, u narednim mjesecima moglo bi doći do iznenađujućih promjena na spiskovima sankcionisanih – i to ne među političarima, već unutar pravosudnog aparata.

U tom kontekstu, sve češće se navodi američki presedan: državni sekretar Marko Rubio inicirao je sankcije protiv četvoro sudija Međunarodnog krivičnog suda zbog političkih posljedica njihovih odluka o Gazi.

Sankcije pogađaju Solomi Balungi Bosu iz Ugande, Luz del Karmen Ibanjez Karanzu iz Perua, Rein Adelaid Sofi Alapini-Gansu iz Benina i Beti Holer iz Slovenije. Dvoje od njih je pokrenulo postupak za ratne zločine protiv izraelskog premijera i ministra odbrane, Benjamina Netanjahua i Joava Galanta, dok je drugo dvoje podržalo istragu o zločinima američkog osoblja u Avganistanu. Sankcije su već uvedene sudiji Karimu Kanu, zbog uloge u istrazi protiv izraelskih zvaničnika.

Ovime je razbijen mit da su sudije zaštićeni sloj međunarodne zajednice – jasno je poručeno da ni pravosuđe više nije izvan domašaja političkog odgovora. Ta logika sada postaje relevantna i za BiH.

– U fokusu spekulacija su tužilac Nedim Ćosić i sudija Sena Uzunović, čije se ime sve češće dovodi u vezu s optužbama o prikrivenim aranžmanima sa političkim strukturama, selektivnom (ne)procesuiranju i sistemskom zadržavanju statusa kvo. Zvaničnih potvrda još nema, ali pitanje se sve otvorenije postavlja: da li će SAD prvi put sankcionisati one koji ne djeluju kao nezavisni pravosudni organi, već kao štit političkih interesa? – tvrdi dobro obaviješten izvor blizak diplomatskim krugovima.

Istovremeno, sve više pogleda okreće se i ka visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, čiji legitimitet nikada nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a, ali je zato ostavio dubok trag kroz nametanje zakona koji su, prema ocjenama mnogih, radikalizovali politički prostor i paralizovali institucije.

– Iako je formalna mogućnost njegovog sankcionisanja trenutno mala, unutar pojedinih diplomatskih struktura navodno raste spremnost da se preispita njegova uloga u produbljivanju institucionalne krize. Dok se lideri stranaka javno sukobljavaju, a ambasade dogovaraju zatvorene sastanke mimo institucionalnih kanala, jedno pitanje sve glasnije lebdi nad BiH: Ko zaista destabilizuje državu – oni koji donose odluke, ili oni koji iz pozadine instrumentalizuju pravosuđe a ono prihvata nečasnu ulogu – zaključuje ovaj izvor.

Svijet

PRIVREMENE ZONE ZABRANE LETENJA tokom trajanja neformalnih sastanaka EU

Danska policija proglasiće zone zabranjenih letova u nekoliko oblasti grada Horsensa tokom neformalnih sastanaka ministara trgovine i telekomunikacija EU pod danskim predsedavanjem, saopštila je regionalna policija Južnog i Istočnog Jitlanda.

Sastanak ministara telekomunikacija održaće se od 9. do 10. oktobra, a sastanak ministara trgovine od 13. do 14. oktobra.

“Restriktivne mjere se preduzimaju isključivo radi održavanja javnog reda”, saopštila je policija.

Iz policije su naveli da su nabavili dron sa fiksnim krilima od njemačkog dobavljača municije “Globe” /Globe/ za zajedničke granične patrole sa Njemačkom.

Podsjetili su da je kupovina drona planirana dugo vremena i nije povezana sa nedavnim incidentima sa dronovima, iako će se koristiti za borbu protiv ilegalnih prelazaka granice.

Danske vlasti su objavile privremenu zabranu lansiranja civilnih dronova od 29. septembra u svjetlu sastanka lidera EU u Kopenhagenu. Ograničenja su ostala na snazi do 3. oktobra.

Nastavi čitati

Svijet

SKANDAL TRESE HARVARD: Radnik krao i prodavao dijelove tijela leševa

Univerzitet Harvard, jedan od najprestižnijih na svijetu, trese veliki skandal, nakon što je dokazano da je njihov radnik krao I prodavao dijelove leševa koji su trebali biti korišteni za istraživanja.

Harvard mogu tužiti porodice koje tvrde da nije dostojanstveno postupao sa tijelima koja su donirali medicinskom fakultetu, a čije je dijelove bivši upravnik fakultetske mrtvačnice prodavao na crnom tržištu, odlučio je sud.

Vrhovni sud Masačusetsa ocijenio je da je sudija nižeg stepena pogriješio kada je odbacio tužbu kojom se traži odgovornost Harvarda za postupke Sedrika Lodža, koji je sjekao, krao i prodavao dijelove leševa koji su trebalo da budu korišteni u naučne svrhe.

Sudija Skot Kafker je rekao da su tužioci dokazali da Harvard nije postupao u dobroj vjeri, dopuštajući da „strašne i nedostojanstvene aktivnosti traju godinama“.

„Univerzitet je morao da obezbijedi dostojanstveno postupanje i čuvanje doniranih ljudskih ostataka, i u tom pogledu je teško zakazao – što je Harvard i priznao“, napisao je Kafker, prenosi Večernji.hr.

Medicinski fakultet Harvarda naveo je u saopštenju da su Lodžova djela bila „suprotna standardima i vrijednostima Harvarda, njegovih anatomskih donatora i očekivanjima porodica“. Lodža čeka izricanje presude nakon što je u maju priznao krivicu.

Tužioci kažu da je svoju kriminalnu šemu započeo 2018. godine, kradući dijelove leševa, uključujući glave, mozgove, kožu i organe, koje je prevozio iz Harvardove mrtvačnice u svoj dom u Gofstaunu, u Nju Hempširu, gdje su ih on i njegova supruga prodavali.

Tužbu protiv Harvarda podnijelo je 47 članova porodica osoba čija su tijela poklonili medicinskom fakultetu, tvrdeći da univerzitet nije ništa preduzeo povodom Lodžovih nedjela sve dok nije optužen 2023. godine.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN: Mađarska nema obavezu da podrži učlanjenje Ukrajine u EU

Mađarska nema obavezu da podrži učlanjenje Ukrajine u Evropsku uniju, istakao je premijer Viktor Orban.

Na društvenoj mreži „X“ Orban je poručio da Kijev neće moći da ucijeni Budimpeštu da promijeni svoj stav.

„Mađarska nema moralnu obavezu da podrži učlanjenje Ukrajine u EU. Nijedna zemlja nikada nije pristupila Uniji uz ucjenu, i ovaj put neće biti drugačije“, naglasio je premijer, komentarišući izjave ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog.

Orban je dodao da Sporazum EU jasno određuje da se odluka o učlanjenju novih članica donosi jednoglasno.

„Mađarski narod je odlučio – velikom većinom su rekli ‘ne’ učlanjenju Ukrajine u EU. Ako mislite da to možete promijeniti, medijska kampanja protiv Mađarske vjerovatno nije najbolji način da steknete prijatelje“, poručio je Orban.

Nastavi čitati

Aktuelno