Connect with us

Svijet

“MORAJU BITI U STANJU DA SE BRANE”: Tramp razvio novu TAKTIKU ZA RAT, dotakao se i Putina

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da planira da pošalje dodatno odbrambeno oružje Ukrajini, nakon što je njegova administracija prošle nedjelje privremeno obustavila određene isporuke.

Poslaćemo više oružja. Moramo, moraju biti u stanju da se brane – rekao je Donald Tramp uoči večere sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.

– Napadaju ih veoma žestoko. Moraćemo da im pošaljemo više oružja. Uglavnom odbrambeni, ali napadi su zaista jaki – dodao je Tramp.

Trampova najnovija izjava dolazi nakon što je visoki zvaničnik Bijele kuće prošle nedjelje rekao za Si-En-En da je administracija privremeno obustavila prodaju dijela oružja Ukrajini, uključujući rakete protivvazdušne odbrane.

“Američki interesi na prvom mjestu”Odluka je uslijedila nakon preispitivanja vojnih izdataka i američke strane pomoći, koju je odobrio ministar odbrane Pit Hegset. Zamjenica portparola Bijele kuće Ana Keli je tada rekla da je odluka donijeta kako bi se “američki interesi stavili na prvo mjesto”.

Neki američki zvaničnici sugerisali su da je revizija pomoći Ukrajini delimično povezana sa naporima Pentagona da se fokusira na Kinu i pripremi za mogući budući sukob u Pacifiku, pitanje koje je istakao šef odbrambene politike Elbridž Kolbi.

Ministarstvo odbrane nastavlja da nudi predsjedniku konkretne opcije za nastavak vojne pomoći Ukrajini, u skladu sa njegovim ciljem da okonča ovaj tragični rat. Istovremeno, Ministarstvo pažljivo preispituje i prilagođava svoj pristup tom cilju, uzimajući u obzir spremnost američkih snaga za odbrambene prioritete koje je postavila administracija – rekao je Kolbi u saopštenju nakon privremene suspenzije.

Rusija zadovoljna prekidom isporukeRusija je pozdravila obustavu određenih isporuka Ukrajini, tvrdeći, bez ikakvih dokaza, da je to zato što SAD više nemaju dovoljno oružja.

– Po nalogu predsednika Trampa, Ministarstvo odbrane će poslati dodatno odbrambeno oružje Ukrajini kako bi se osiguralo da ukrajinski narod može da se brani dok radimo na postizanju trajnog mira – rekao je juče portparol Pentagona Šon Parnel.

Kako dodaje, njihov okvir za procenu vojnih pošiljki širom svijeta ostaje na snazi i neophodan je za odbrambenu politiku SAD pod parolom “Amerika na prvom mjestu”.

Inače, SAD su do sada bile najveći pojedinačni donator vojne pomoći Ukrajini otkako je Rusija pokrenula invaziju 2022. godine, snabdevajući je protivvazdušnim sistemima, dronovima, raketnim lanserima, radarima, tenkovima i protivtenkovskim oružjem, što izaziva zabrinutost zbog smanjenja američkih zaliha.

Donald Tramp je ranije u martu obustavio sve vojne isporuke Ukrajini nakon žestoke svađe u Ovalnom kabinetu sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Oko nedelju dana kasnije, ponovo je odobrio pomoć.

Sve češći ruski napadi, “nema napretka”Odluka o slanju dodatnog oružja dolazi i nakon što je Tramp prošle nedelje odvojeno razgovarao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i Zelenskim. Nakon razgovora, rekao je da je razgovor sa Putinom bio razočaravajući i da “nije bilo napretka” ka prekidu vatre.

U međuvremenu, Zelenski je poslednjih nedelja uporno tražio od zapadnih saveznika da ojačaju protivvazdušnu odbranu Ukrajine nakon sve intenzivnijih ruskih vazdušnih napada. Rusija je u petak uveče lansirala rekordan broj dronova na Ukrajinu, samo nekoliko sati nakon Trampovog sastanka sa Putinom.

Tramp je kasnije tog dana rekao da Sjedinjene Države razmatraju zahtjev Ukrajine za dodatne sisteme protivraketne odbrane „Patriot“ nakon, kako je rekao, „veoma dobrog“ telefonskog razgovora sa Zelenskim. Ukrajinski predsednik je u subotu rekao da je to bio njegov najbolji i „najproduktivniji“ razgovor sa Trampom do sada, piše Indeks.

Tramp je juče ponovo izrazio nezadovoljstvo ruskim predsjednikom, rekavši: “Uopšte nisam zadovoljan predsjednikom Putinom”.

Related Topics:

Svijet

WHATSAPP, SIGNAL, TELEGRAM: Njemačke službe koriste novu metodu za tajno praćenje

Njemačka policija, carina i bezbjednosne službe mogu da prate razgovore na aplikacijama WhatsApp, Signal, Telegram i Threema bez instaliranja državnog trojanca na telefon. Prema povjerljivom dokumentu njemačke Carinske kriminalističke službe, istražitelji koriste funkcije za povezivanje dodatnog uređaja i tako dobijaju pristup privatnim porukama osumnjičenih, prenosi “Netzpolitik.org”.

Metoda funkcioniše tako što se na policijskom računaru aktivira veb ili desktop verzija aplikacije, koja se zatim povezuje sa nalogom osobe pod nadzorom. Potvrda se može dobiti pristupom telefonu, skeniranjem QR koda, presretanjem SMS poruke ili prevarom nalik fišingu. Kada se novi uređaj poveže, istražitelji mogu da čitaju buduće poruke, a u pojedinim aplikacijama dobijaju i ranije razgovore, kontakte i druge podatke.

U jednom poznatom slučaju roditelji su policiji dobrovoljno predali telefone kako bi službenici fotografisali određene razgovore sa njihovom ćerkom. Policajci su, međutim, bez njihovog znanja povezali WhatsApp naloge sa računarom Savezne kriminalističke službe i omogućili trajno praćenje buduće komunikacije.

Carinska kriminalistička služba testirala je ovu vrstu nadzora od kraja 2023. godine, a od avgusta 2025. ona je postala stalno sredstvo u istragama teškog i organizovanog kriminala. Dokument od 20. februara 2026. pokazuje da službe smatraju da je metoda donijela značajne istražne rezultate, ali upozoravaju da se informacije o njenoj primjeni moraju čuvati u strogoj tajnosti.

Pravni osnov ovakvog nadzora veoma je sporan. Njemački Savezni sud je u januaru 2026. ocijenio da tajno povezivanje na nalog nije obična telefonska kontrola, već oblik nadzora izvornog uređaja. Profesor IT krivičnog prava Kristijan Rikert smatra da standardni alati aplikacija ne ispunjavaju zakonske uslove jer omogućavaju pristup starim porukama, slanje poruka u ime korisnika i promjenu podataka. Korisnicima se zato savjetuje da redovno provjeravaju listu povezanih uređaja i odmah uklone svaki koji ne prepoznaju.

Nastavi čitati

Svijet

UZRAEL ŽESTOKO UDARIO NA LIBAN: Izvršena odmazda protiv Hezbolaha

Nakon napada dronovima, izraelska vojska izvela je udare na južni Liban u znak odmazde protiv Hezbolaha i izdala upozorenje za evakuaciju u gradu Arab Salim.

Izraelska vojska saopštila je da je rano danas napala južni Liban, u znak odmazde nakon što je Hezbolah lansirao dva drona na izraelske vojnike stacionirane u dijelu regiona koji je proglasila bezbjednosnom zonom. Izraelska vojska izdala je upozorenje za evakuaciju područja u blizini jedne zgrade u gradu Arab Salim u južnom Libanu, navodeći da će je napasti jer je koristi Hezbolah.

“Nalazite se u blizini objekta koji pripada terorističkoj organizaciji Hezbolah, protiv kojeg će izraelska vojska sprovoditi operacije”, objavila je vojska u poruci na arapskom jeziku na Telegramu, uz koju je priložena mapa zone evakuacije. Iz te grupe, koju podržava Iran, nije bilo komentara. Izraelska vojska prekjuče je saopštila da je pogodila skladišta oružja u južnom Libanu koja su bila namijenjena Hezbolahu. Sukobi u Libanu smanjili su se od juna, nakon okvirnog sporazuma Sjedinjenih Država i Irana.

Međutim, Izrael nastavlja sporadične vojne operacije na jugu, gdje održava prisustvo duž graničnog pojasa širokog oko deset kilometara.

Hezbolah je u znak podrške Teheranu od početka marta počeo da izvodi napade na Izrael, čime je uvukao Liban u regionalni rat. Izraelske odmazde su, prema libanskim vlastima, do sada odnijele više od 4.300 života.

Nastavi čitati

Svijet

ISTORIJSKI IZBORI U NJEMAČKOJ: AfD juri vlast, ankete joj daju više od 40 odsto

Birači u Saksoniji-Anhalt danas odlučuju o sastavu pokrajinskog parlamenta, a krajnje desna AfD ima realnu šansu da napravi istorijski proboj

Birači u njemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt danas izlaze na birališta na izborima koji bi mogli predstavljati prekretnicu za političku scenu Njemačke.

AfD, stranka koja je posljednjih godina snažno ojačala posebno u istočnim dijelovima zemlje, ubjedljivo vodi uoči glasanja i prema posljednjim anketama ima oko 41 odsto podrške, dok je CDU na približno 23 odsto.

Ukoliko bi AfD ostvarila dovoljno snažan rezultat za apsolutnu većinu, mogla bi postati prva krajnje desna politička snaga koja samostalno formira pokrajinsku vladu u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata.

AfD ubjedljivo ispred CDU-a

Izbori u Saksoniji-Anhalt privukli su pažnju cijele Njemačke jer AfD već mjesecima ima veliku prednost nad ostalim strankama.

Prema zbirnom trendu posljednjih istraživanja, AfD je na oko 41,7 odsto, CDU na 22,5, Ljevica na 12,1, SPD na 7,9, a Zeleni na oko 5,5 odsto.

Jedno od posljednjih istraživanja Forschungsgruppe Wahlen, objavljeno pred izbore, AfD je mjerilo na 40 odsto, CDU na 23, Ljevicu na 13, SPD na 9, a Zelene na 6 odsto.

Takav rezultat predstavlja veliki pad podrške za CDU u odnosu na prethodne pokrajinske izbore, dok AfD pokušava da kapitalizuje nezadovoljstvo građana stanjem u zemlji.

Sve zavisi od cenzusa

Iako AfD ima veliku prednost, pitanje apsolutne većine nije unaprijed riješeno.

Pokrajinski parlament ima najmanje 83 mjesta, a za većinu je potrebno 42. Posljednje projekcije daju AfD-u oko 39 mandata, što znači da bi stranci za samostalno formiranje vlade mogao nedostajati određeni broj mjesta.

Ključ bi zato mogao biti u strankama koje se nalaze oko izbornog praga od pet odsto.

Ljevica, SPD i Zeleni prema posljednjim anketama prelaze cenzus, dok su BSW i FDP ispod njega. Međutim, i relativno mali pomaci na dan izbora mogli bi promijeniti raspodjelu mandata.

Upravo zbog toga se mogućnost apsolutne većine AfD-a i dalje smatra otvorenim scenarijem, iako ankete same po sebi nisu garancija konačnog rezultata.

Izbori su i test za vladu Fridriha Merca

Glasanje u Saksoniji-Anhalt ima značaj koji prevazilazi granice ove pokrajine.

Rezultat će biti važan pokazatelj raspoloženja birača prema saveznoj vladi kancelara Fridriha Merca, koja se suočava sa nezadovoljstvom zbog ekonomskih problema, migracija i pitanja bezbjednosti.

AfD je upravo na tim temama izgradila veliki dio svoje kampanje, dok su ostale stranke pokušavale da zadrže podršku birača insistirajući na tome da sa AfD-om neće ulaziti u koalicije.

Za CDU bi eventualni ubjedljiv poraz bio posebno težak udarac. Ta stranka je u Saksoniji-Anhalt na vlasti već 24 godine.

Prvi rezultati izbora očekuju se nakon zatvaranja biračkih mjesta u 18 časova.

Ako AfD uspije da osvoji apsolutnu većinu, Njemačka bi dobila potpuno novu političku situaciju – prvu pokrajinsku vladu koju predvodi ova stranka, što bi predstavljalo jedan od najvećih političkih potresa u zemlji u poslijeratnom periodu.

Nastavi čitati

Aktuelno