Connect with us

Region

OBJAVLJENI SVI DETALJI VOJNOG ROKA U HRVATSKOJ! Propisane kazne i ko može odgoditi

Vlada Hrvatske je sa sjednice u Sabor uputila na donošenje i izmjene Zakona o odbrani te o službi u Oružanim snagama kojima se, između ostalog, ponovo uvodi obavezno osnovno vojno osposobljavanje.

“Smatramo da su ovi dokumenti itekako potrebni s obzirom na bitno promijenjene globalne sigurnosne okolnosti. Hrvatska od 2008. ima suspendiranu odluku o služenju vojnog roka, na ovaj način s dobro kalibriranim, prilagođenim temeljnim vojnim osposobljavanjem stvaramo preduvjete da mlade generacije steknu vještine koje 17 ili 18 generacija nije steklo i na taj način jačamo snagu Hrvatske vojske”, poručio je premijer Andrej Plenković.

Temeljno vojno osposobljavanje, tzv. vojni rok, u trajanju dva mjeseca, trebalo bi započeti od januara 2026. godine. U vojnu evidenciju se upisuje državljanin Hrvatske kada navrši 18 godina, a na vojnu obuku ga se upućuje u kalendarskoj godini kada navršava 19 godina.

Vanredno se mogu uputiti i ročnici stariji od 19, a do 30. godine. Nakon što regrut dobije poziv za služenje vojnog roka, upućuje se na zdravstveni pregled na kojem se utvrđuje je li sposoban ili ne za vojnu službu, a u slučaju neodazivanja izdaje se nalog policiji za njegovo dovođenje, za što se predviđa i kazna od 250 do 1.320 evra.

Žene ne podliježu regrutnoj obavezi, ali mogu dobrovoljno pohađati vojni rok, koji je jedan od uslova za prijem u vojnu službu, i služiti u pričuvnom sastavu. Linker
Naknada 1.100 evra

Dvomjesečna obuka provodiće se na tri lokacije – u kasarnama Knin, Slunj i Požega.

Plan je obuhvatiti do pet naraštaja godišnje, odnosno do 800 regruta po naraštaju, što bi bilo oko 4.000 godišnje. Ako interes bude i veći, kapaciteti će se proširiti.

Ročnici će tokom vojne obuke biti plaćeni 1.100 evro neto mjesečno uz plaćene troškove prehrane, prevoza, dopusta. Služenje se upisuje u radni staž, a zaposlenom ročniku prava iz radnog odnosa miruju i ne može dobiti otkaz zbog služenja vojnog osposobljavanja.

Nezaposleni ročnici koji prođu obuku, pod jednakim uslovima sa svima ostalima, imaće prednost pri zapošljavanju u tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne samouprave.

Oni koji se pozovu na priziv savjesti moraće obuku služiti civilno i to kroz dva modela – u Civilnoj zaštiti MUP-a ili u lokalnim jedinicama u mjestu prebivališta.

Obuka kroz Civilnu zaštitu traje tri mjeseca – neprekidno, svaki dan, a služenje u lokalnim jedinicama na poslovima protivpožarne i civilne zaštite, uređenja okoliša, komunalne djelatnosti i održavanja javnih cesta će trajati četiri mjeseca kroz pet radnih dana po osam sati.

Naknada i za civilne ročnike

I civilni će ročnici primati naknadu, samo manju – u Civilnoj zaštiti moguće oko 2.50 evra mjesečno, o čemu će odluku donijeti Vlada, uz plaćeni smještaj, prehranu, radnu i zaštitnu odjeću, dok će u lokalnim jedinicama primati tek određenu naknadu u vidu plaćenog prevoza. Civilni ročnik za vrijeme obavljanja civilne službe ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu, obvezno zdravstveno osiguranje i prava u slučaju stradanja, oboljenja ili pogoršanja bolesti za vrijeme civilne službe.

Obuka, i vojna i civilna, se može odgoditi do 29. godine života u slučaju studiranja te sportistima, za jednu godinu, radi učestvovanja na svjetskim i evropskim prvenstvima, takođe, najkasnije do navršenih 29 godina. Zakon propisuje i mogućnost odgode u specifičnim slučajevima, a definiše i uslove oslobođenja od služenja, ali i nepozivanja u službu. J

ednako tako, propisuju se i uslovi odbijanja zahtjeva za civilnim služenjem.

Izmjene

Izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama Hrvatske propisuje se da će se u vojnu službu primati i osobe koje imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje, uz uslov da do isteka prvog ugovora o vojničkoj službi završi srednjoškolsko obrazovanje, a podiže se i dobna granica za dvije godine za ostanak u službi.

Ključna novina je da će Ministarstvo odbrane Hrvatske, vojnoj osobi mlađoj od 45 godina, koja u mjestu službe nema riješeno stambeno pitanje, sufinansirati dio kamate na stambeni kredit za kupovinu, gradnju ili adaptaciju stana ili kuće, a prepoznala se i potreba za daljim poboljšanjem uslova života, rada i standarda vojnih osoba.

Vlada je donijela i Strategiju obrane Hrvatske, kao i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine s primarnom misijom obrane suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH, doprinosa međunarodnoj sigurnosti i podrške civilnim institucijama uz očekivanje o značajno većim izdvajanjima za obranu.

“Naša vizija je osigurati snažne Oružane snage i pridonositi stabilnosti u okviru NATO-a i EU, ali i samostalno”, kazao je ministar odbrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić, prenosi Index.

Related Topics:

Region

RUŠENJE OBJAKATA NA TRGOVSKOJ GORI IZAZIVA ZABRINUTOST: “Evropa ćuti, a mi postajemo radioaktivno dvorište”

Hrvatski Fond za finansiranje razgradnje radioaktivnog otpada i nekoliko medija u toj zemlji objavili su da je završeno rušenje osam skladišnih objekata u bivšoj kasarni JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Time je, kako navode, oslobođen prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.

Vijest je izazvala ozbiljnu zabrinutost stanovništva u pograničnom području između BiH i Hrvatske, ali i zabrinutost domaćih institucija, budući da projekat još nije prošao međunarodnu proceduru procjene uticaja na okoliš, što je obaveza po međunarodnim konvencijama, piše Buka portal.

BiH bez informacija, Hrvatska nije dostavila ni jedan dokument

U saopštenju Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) navodi se da Bosna i Hercegovina nije zvanično obaviještena o aktivnostima rušenja objekata, niti je dobila bilo kakve informacije o statusu i spremnosti Studije uticaja na okoliš.

„FMOIT nije zaprimio nikakvo obavještenje preko Ministarstva vanjskih poslova BiH od institucija Republike Hrvatske u vezi s rušenjem objekata na lokaciji Čerkezovac, niti ima zvanične informacije o Studiji uticaja na okoliš, kao ni o načinu na koji će ista biti dostupna javnosti BiH“, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su istakli da rušenje objekata ne može biti povezano s izgradnjom Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer projekat još nema potrebne dozvole za početak rada.

Takođe, BiH do sada nije dobila ni odgovor Hrvatske o tome da li su uvaženi prijedlozi koje je BiH dostavila tokom pripreme dokumenta o sadržaju Studije uticaja.

Kršenje ESPOO konvencije i isključenje BiH eksperata

Prema mišljenju Pravnog tima za Trgovsku goru, formalne konsultacije koje ne uzimaju u obzir primjedbe suprotne strane predstavljaju kršenje obaveza ESPOO konvencije, kojom se uređuje prekogranična zaštita okoliša.

FMOIT ističe da Hrvatska i dalje odbija da u istraživanja lokacije uključi stručnjake iz BiH, iako bi zajednički rad bio nužan s obzirom na to da se radi o području složene geološke i hidrogeološke građe, kroz koje protiče rijeka Una – prirodna granica i izvor pitke vode za veliki broj naselja.

„Dosadašnja istraživanja ukazuju da se radi o vrlo kompleksnom i nestabilnom terenu. Bez zajedničkog rada eksperata sa obje strane granice nije moguće objektivno procijeniti podobnost lokacije Čerkezovac za odlaganje radioaktivnog otpada“, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo podsjeća da Hrvatska nije zatražila nijedan dokument od BiH relevantan za izradu Studije – ni o zaštiti izvorišta pitke vode, ni o prisustvu mina, ni o planovima razvoja na pograničnom području.

FMOIT: Projekat se vodi netransparentno

Federalno ministarstvo, zajedno s entitetskim i državnim institucijama, nastavlja pratiti situaciju i provoditi vlastita istraživanja.
Za tu svrhu već je izdvojeno skoro milion maraka od strane Vlade Federacije BiH i Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
U istraživanja su uključeni Zavod za hidrometeorologiju, Zavod za geologiju, Zavod za javno zdravstvo, Zavod za agropedologiju i Agencija za vode rijeke Save, koji bilježe tzv. „nulto stanje“ okoliša kako bi se pratile moguće promjene.

U saopštenju se navodi i zabrinutost zbog činjenice da je u Hrvatskoj donijet novi Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje otpada po hitnom postupku, čime se, kako se ističe, stvara utisak da je prioritet brzina, a ne bezbjednost ljudi i okoliša.

Ekološki aktivista iz Novog Grada Mario Crnković izjavio je za BUKU da je slučaj Trgovska gora postao „simbol licemjerstva evropske birokratije“ i da pokazuje kako čak i institucije Evropske unije mogu biti „taoci loših odluka i političkih interesa“.

„Slučaj Trgovska gora je klasičan primjer da i institucije u Hrvatskoj, koja je članica EU, mogu biti taoci loših ljudi i loših odluka. Često nas ubjeđuju da smo mi u BiH mjerna jedinica za loše prakse, pa se postavlja pitanje – da li i BiH sada treba da gura svoj otpad na granice? Možda su to nove prakse održivog razvoja koje nismo usvojili, ili je to čisto licemjerstvo prema zemlji kojoj treba ruka pomoći, a ne evropska radioaktivna burad uz rijeku koju pijemo“, izjavio je Crnković.

On je naglasio da su građevinski radovi na Trgovskoj gori čisto kršenje međunarodnih konvencija, a obrazloženja iz Hrvatske nazvao je tragikomičnim.
„Kažu – oni samo ruše objekte da bi gradili skladište za radioaktivni otpad, a ne jer ga već grade. I još dodaju ‘samo’. Da to BiH radi, imali bismo sankcija više nego Rusija. Očigledno postoje dupli aršini“, rekao je Crnković za BUKU.

Aktivista je podsjetio i da BiH ima dovoljno formalno-pravne osnove za pokretanje tužbi, ali da država još nije ispunila obaveze prema francuskoj advokatskoj kancelariji angažovanoj na slučaju.
„Ta pravna kuća, koja je ugovor potpisala prošle godine, još nije dobila ni marku. Da sam ja jedan od tih francuskih pravnika, prvo bih tužio BiH zbog nepoštivanja ugovora, a zatim i Hrvatsku“, dodao je Crnković.

On zaključuje da slučaj Trgovska gora prevazilazi lokalne okvire.

„Ovo nije samo priča o otpadu na granici dvije zemlje. Ovo je globalni test – da li se radioaktivni i drugi opasni otpadi mogu gurati na granice siromašnijih država, ili želimo nešto normalnije i poštenije ponašanje“, poručio je Mario Crnković.

Nastavi čitati

Region

Zatvorio sinu i snahi s petoro djece vodu i struju: “NISU PLAĆALI REŽIJE”

Opštinski sud u Bjelovaru osudio je 59-godišnjeg V.Š. jer je počinio ekonomsko nasilja u porodici, što se prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici vodi kao prekršaj. Prema presudi, muškarac je 6. septembra 2024. godine u jutarnjim časovima došao u kuću u kojoj žive njegov sin i snaha s petoro maloljetne djece te im rekao da se moraju iseliti. Nakon toga im je, kako stoji u sudskom dokumentu, onemogućio normalno funkcionisanje domaćinstva tako da je isključio struju i zatvorio dovod vode.

Zbog takvog postupanja sud ga je proglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu od 550 evra, prenosi bjelovar.live. U svojoj odbrani 59-godišnjak je tvrdio da nije bio nasilan, već da je samo štitio vlastitu imovinu. Objasnio je kako mu sin i snaha kuću koriste bez naknade, ne plaćaju režije i pritom su, prema njegovim riječima, prouzrokovali znatnu materijalnu štetu.

“Kuću su koristili bez ikakve naknade, nisu plaćali režije i napravili su veliku materijalnu štetu. Zbog toga sam im u avgustu pismenim putem tražio da se isele iz moje kuće i dao im rok od mjesec dana da nađu drugi smještaj. Upozorio sam ih da ću isključiti struju i vodu ako se ne isele u tom roku”, izjavio je okrivljeni.

“Smatram da se nisam prema njima nasilnički ponašao, već sam samo branio svoju imovinu od njihove nezakonite upotrebe”, dodao je. Međutim, uprkos njegovim tvrdnjama i činjenici da je vlasnik nekretnine, sud je zaključio da je riječ o obliku ekonomskog nasilja te potvrdio kaznu.

Nastavi čitati

Region

ZEMLJOTRES KOD SENJA, osjetio se od Rijeke do Raba

Područje Senja noćas je u 1 čas iza ponoći pogodio umjeren zemljotres magnitude 3.1 prema Rihteru.

Epicentar je zabilježen sedam kilometara jugozapadno od grada.

Podrhtavanje tla osjetili su i stanovnici na širem području, od Rijeke do ostrva Raba.

Nastavi čitati

Aktuelno