Ruski predsjednik Vladimir Putin planira da nastavi rat u Ukrajini sve dok Zapad ne pristane na mirovne pregovore pod ruskim uslovima, a njegovi teritorijalni zahtjevi mogli bi se dodatno proširiti ako ruske snage nastave da napreduju.

Tvrde to za Reuters tri izvora bliska Kremlju, prenosi Index.

Prema tim izvorima, Putin nije impresioniran prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa novim sankcijama i vjeruje da su i ruska vojska i ekonomija dovoljno snažne da izdrže dodatni pritisak sa Zapada.

“Putin smatra da se niko, pa ni Amerikanci, nije ozbiljno angažovao oko konkretnih ruskih uslova za mir, pa će nastaviti sve dok ne dobije ono što želi”, rekao je jedan izvor pod uslovom anonimnosti.

Tramp je juče izrazio frustraciju Putinovim odbijanjem prekida vatre te najavio novu isporuku oružja Ukrajini, uključujući sisteme Patriot, i dodatne sankcije ako se u roku od 50 dana ne postigne mirovni sporazum.

Iako su Tramp i Putin nekoliko puta razgovarali telefonom, a u Moskvu je više puta dolazio američki izaslanik Stiv Vitkof, ruski predsjednik, prema izvorima, smatra da nije bilo ozbiljnog pokušaja definisanja osnove za mir.

“Putinu je važno da očuva odnos s Trampom i imao je dobre razgovore s Vitkofom, ali su mu interesi Rusije iznad svega”, rekao je jedan od izvora.

Putinovi zahtjevi
Prema izvorima bliskim Kremlju, Putin traži pravno obavezujuće garancije da se NATO neće širiti prema istoku, neutralan status Ukrajine i ograničenja njenih oružanih snaga, kao i zaštitu ruskog govornog stanovništva. Takođe, traži i priznanje ruskih teritorijalnih osvajanja.

Putin je navodno spreman da razgovara i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu koje bi uključivale veće sile, ali nije jasno kako bi to izgledalo u praksi. Kancelarija predsjednika Volodimira Zelenskog nije odgovorila na upit Reutersa.

Drugi izvor navodi da Putin smatra da su ciljevi Moskve važniji od bilo kakvih ekonomskih posljedica te da ga ne brinu američke prijetnje carinama protiv Kine i Indije zbog kupovine ruske nafte.

Dva izvora tvrde da Rusija ima prednost na ratištu i da njena ratna industrija nadmašuje proizvodnju NATO-a kada je riječ o ključnoj municiji, poput artiljerijskih granata.

Rusija napreduje – raste apetit za teritorijom
Prema podacima interaktivne mape DeepStateMap, koja prati otvorene izvore informacija, ruske snage su u posljednja tri mjeseca zauzele dodatnih 1.415 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije.

“Apetit raste kako vrijeme prolazi”, rekao je jedan izvor, sugerišući da bi Putin mogao proširiti zahtjeve ako se rat ne zaustavi.

Rusija već kontroliše gotovo petinu Ukrajine: cijeli Krim, cijelu Lugansku oblast, više od 70% Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti, te dijelove Harkovske, Sumske i Dnjepropetrovske. Putin javno tvrdi da je pet ključnih oblasti – uključujući Krim – sada sastavni dio Rusije i da se Kijev mora povući ako želi mir.

Izvori navode da bi Moskva mogla privremeno da zaustavi ofanzivu ako naiđe na ozbiljan otpor.

“Ali ako Ukrajina oslabi, doći će do još većeg osvajanja – Dnjepropetrovske, Sumske i Harkivske oblasti”, rekao je treći izvor.

Zelenski tvrdi da ljetna ofanziva Rusije ne ide prema planu, a njegovi komandanti priznaju brojčanu nadmoć ruske vojske, ali ističu da ukrajinske snage drže liniju i nanose velike gubitke Rusiji.

Tramp i Putin: Prijateljski ton, ali bez dogovora
Prema procjenama SAD-a, u ovom ratu je poginulo ili ranjeno oko 1,2 miliona ljudi, što ga čini najsurovijim sukobom u Evropi još od Drugog svjetskog rata. Ni Moskva ni Kijev ne objavljuju tačne podatke o svojim gubicima, dok Rusija zapadne procjene naziva propagandom.

Od povratka u Bijelu kuću u januaru, Tramp je pokušao da obnovi odnose s Moskvom. Razgovarao je s Putinom najmanje šest puta i opisao ga kao “čvrstog čovjeka, ali ne ubicu”. Njegova administracija smatra da je riječ o posredničkom ratu SAD-a i Rusije, te je povukla podršku ukrajinskom članstvu u NATO-u, uz najave mogućeg priznanja ruske aneksije Krima.

Putin vjeruje da je preživio najgore
Putin rat predstavlja kao prekretnicu u odnosima sa Zapadom, za koji tvrdi da je poslije raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine ponižavao Rusiju širenjem NATO na prostore koje Moskva smatra svojom zonom uticaja – uključujući Ukrajinu i Gruziju.

Iako je Zelenski podržao Trampovu ideju o bezuslovnom prekidu vatre, Putin tu inicijativu za sada odbacuje. U međuvremenu, Rusija nastavlja napade dronovima na ukrajinske gradove.

Tramp: Nisam završio s Putinom
U intervjuu za BBC, Tramp je izjavio da “nije gotov s Putinom” i da je dogovor o Ukrajini i dalje moguć. Međutim, izvor iz Kremlja odbacuje Trampove tvrdnje iz prošle sedmice, kada je Putina optužio da “prodaje maglu”, navodeći da se pozitivni razgovori s Vitkofom nikada nisu pretočili u stvarne pregovore.

Jedan zvaničnik Bijele kuće izjavio je juče da Tramp razmatra uvođenje carina od 100% na rusku robu, kao i sekundarne sankcije zemljama koje kupuju ruske energente – prije svega Kini i Indiji, koje su trenutno najveći kupci ruske nafte.

Rat se nastavlja, tenzije rastu
Uprkos sankcijama i ogromnim troškovima najtežeg evropskog rata u posljednjih 80 godina, ruska ekonomija, koja vrijedi oko 2 biliona dolara, pokazala se otpornijom nego što se očekivalo. Ministarstvo ekonomije Rusije predviđa usporavanje rasta na 2,5% u 2025., nakon 4,3% rasta prošle godine.

Drugi izvor blizak Kremlju smatra da Tramp ima ograničen uticaj na Putina, te da će Rusija naći načine da zaobiđe carine i nastavi izvoz. “Putin zna da je Tramp nepredvidiv i sposoban za neprijatne poteze, ali za sada pazi da ga ne iznervira previše”, navodi izvor.

Jedan od izvora zaključuje da bi u narednim mjesecima moglo doći do eskalacije sukoba, uz upozorenje na rizik od direktnog konflikta između dvije najveće nuklearne sile.

“Rat će se nastaviti”, dodao je.