Odluku Kristijana Šmita o namjetanju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH prokomentarisao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Očekujem da Ministarstvo finansija dostavi novi nacrt Budžeta institucija BiH i novi nacrt konsolidovanog vanjskog duga BiH, usklađen u potpunosti sa odlukom OHR-a – rekao je Komšić.

Dodao je da će, čim nacrt bude dostavljen u Predsjedništvo, biti zakazana vanredna sjednica Predsjedništva BiH samo sa tom tačkom dnevnog reda.

Šmit izmjenama prvo omogućava isplatu profita Centralne banke koji je do sada bio blokiran, piše Klix.

Zatim pojašnjava da će taj profit, utvrđen od Upravnog savjeta Centralne banke BiH biti iskorišten za nabavku tehnologije za izbore 2026. godine.

Šmit je odlučio da iz fonda putarina izdvoji 120 miliona KM koje pripadaju Republici Srpskoj, da bi BiH mogla ispuniti međunarodnu arbitražnu obavezu prema firmi Viaduct iz Slovenije, koja je presudu dobila nakon što je Vlada Srpske raskinula koncesioni ugovor.

Visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju, upravo je nametnuo dvije odluke, od kojih se jedna odnosi na odblokiranje dijela novca iz putarina, vjerovatno za finansiranje presude u slučaju Viaduct, i za integritet izbornog procesa.

Šmit je odlučio da se dio rezervi za poravnanje od prihoda ostvarenih po osnovu putarina preusmjeri za izmirenje potraživanja Viaducta, a da će se to poravnanje realizovati korištenjem udjela Republike Srpske.

“Javni pravobranilac BiH, Centralna banka BiH i BHANSA moraju odmah preduzeti mjere u cilju obustave izvršnih postupaka protiv finansijskih interesa i imovine BiH, tako da objekti Centralne banke više ne budu u opasnosti i da kontrolori vazdušnog saobraćaja mogu bez brige obavljati svoj izuzetno važan posao”, rekao je Šmit.

Što se tiče izbornog procesa, Šmit je rekao da je Predstavnički dom usvojio Studiju izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces, a da u nacrtu budžeta sredstva za to nisu predviđena.

Podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH je nedavno utvrdila da je za unapređenje izbornog procesa potrebno nešto više od sto miliona maraka, kojima bi se nabavili skeneri za glasačke listiće i uređaji za identifikaciju birača pomoću otiska prsta.

Šmit je rekao da je ove odluke nametnuo u interesu svih građana BiH.

Govoreći o sredstvima za Viaduct, on je rekao da je važno da dugove izmiruju oni koji ih naprave, te je naglasio da je Željka Cvijanović, tadašnja predsjednica Vlade Srpske, potpisala je ugovor sa Savjetom ministara da će RS isplatiti dug za Viaduct. “Postoji jasno opredjeljenje i obaveza Republike Srpske. Ali nažalost, od tada, 2017, nije isplaćen ni jedan fening. Ja ne mogu prihvatiti da država vraća dugove entiteta. To nije moguće”, naglasio je on.

Kompletan tekst odluke pročitajte na sljedećem LINKU.

Na podračunu u Centralnoj banci BiH na kojem se skuplja novac od putarina već se nalazi 316,2 miliona KM, a sljedeći pokušaj dogovora o raspodjeli ovog novca biće krajem ovog mjeseca.

Kako je “Nezavisnim” rečeno u Kancelariji predsjedavajućeg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Srđana Amidžića, posljednji put ova sredstva u iznosu od 164 miliona KM raspoređena su u julu 2018. godine, i to po odluci po kojoj se vršila raspodjela i u svim prethodnim slučajevima, odnosno Federaciji BiH 59 odsto, Republici Srpskoj 39 odsto i Brčko distriktu dva odsto.

“Nakon zahtjeva iz Federacije BiH da se uradi novi način raspodjele i nekoliko pokušaja da se izmijene koeficijenti, nijedan prijedlog nije imao potrebnu podršku, odnosno konsenzus ministara finansija. Na svakoj sjednici na dnevnom redu nalazi se ova tačka dnevnog reda, kao što će biti i na narednoj, koja je planirana za kraj ovog mjeseca”, rečeno je “Nezavisnim” u Kancelariji predsjedavajućeg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Inače, pojedinci u Federaciji BiH smatraju da je krajnja potrošnja goriva u Federaciji BiH mnogo veća nego u Republici Srpskoj i da njima treba da pripadne najmanje 70 odsto sredstava od 316 miliona KM. Da podsjetimo, radi se o sredstvima koja predstavljaju deset odsto rezerve od prikupljenih putarina. Od tih 316 miliona KM neraspoređeno je 11,3 miliona KM po osnovu prikupljenih putarina koje iznose 0,10 KM i čak 304,9 miliona KM koji predstavljaju deset odsto rezervi od putarina od 0,25 KM za izgradnju auto-puteva.

Nakon posljednje raspodjele, koja je, kao što smo već naveli, izvršena 2018. godine, podnesene su krivične prijave protiv Vjekoslava Bevande, u to vrijeme ministra finansija i trezora BiH, i Jelke Milićević, u to vrijeme federalnog ministra finansija. Zbog raspodjele koja je izvršena te godine na način da je FBiH pripalo 59 odsto, Republici Srpskoj 39 odsto, a Brčko distriktu dva odsto, Vlada Federacije BiH razmatrala je tu informaciju.

Nakon toga, Fadil Novalić, u to vrijeme premijer Federacije BiH, podnio je krivičnu prijavu protiv Bevande i Milićevićeve, a Tužilaštvo BiH započelo je istragu. Na zahtjev Tužilaštva BiH u 2019. godini o prijavi se izjašnjavao i Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, koji je Tužilaštvu BiH dostavio informaciju sa sjednice na kojoj su raspoređena sredstva od putarina.

“Toni Kraljević, novi ministar finansija Federacije BiH, od raspodjele sredstava i dogovora o pitanju putarina bježi jer se i on vjerovatno boji krivične prijave koja bi eventualno uslijedila nakon raspodjele 316 miliona KM”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH rekli su nam da su posljednji put sredstva od prikupljenih putarina u iznosu od 42,7 miliona KM raspoređena 10. jula po ranijoj metodologiji, odnosno 59 odsto Federaciji BiH, 39 odsto Republici Srpskoj i dva odsto Brčko distriktu.

U UIO su za “Nezavisne” rekli da je po osnovu naknade za vođenje depozitnih računa, odnosno podračuna putarina, a u skladu sa Odlukom o utvrđivanju tarife naknada za usluge koje vrši Centralna banka Bosne i Hercegovine, Uprava za indirektno oporezivanje od maja 2021. godine do juna 2025. godine platila 315.418,14 KM.

Što se tiče raspodjele sredstava od putarine, u prethodnom periodu bilo je nekoliko pokušaja da se utvrdi metodologija po kojoj bi se vršila ta raspodjela, međutim, do toga nikada nije došlo. Prijedlozi i izračuni kako da se raspodijele sredstva išli su od toga da to treba raditi po krajnjoj potrošnji, preko toga da dužina puteva treba da bude ključna, a neki su predlagali i da presudan treba da bude broj registrovanih vozila.

Kako nezvanično saznajemo, Republici Srpskoj prihvatljiva je varijanta da se novac raspoređuje po dužini puteva, dok Federacija insistira na tome da to bude po krajnjoj potrošnji. Argument Republike Srpske je da i stanovnici Federacije BiH koriste puteve u Republici Srpskoj, kao što i stanovnici Republike Srpske koriste puteve u Federaciji BiH, te da se zbog toga ne može razmatrati varijanta o krajnjoj potrošnji. S druge strane, u Federaciji BiH glavni argument je da je krajnja potrošnja najbolji način raspodjele, jer se radi o novcu građana Federacije BiH koji treba da ostane u Federaciji BiH.