Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PDP-a Draško Stanivuković danas je Ustavnom sudu Republike Srpske predao inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija. On je ovom prilikom rekao da je vlast u Srpskoj na čelu sa SNSD-om ovim zakonom prekršila Ustav i zakone, kao i da je prihvatila Kristijana Šmita i njegove odluke.

“SNSD je po hitnom postupku mijenjao zakon i nakon što je Šmit njima zabranio finansiranje, oni su to prihvatili, a odmah su ukinuli finansiranje i svim drugim partijama”, istakao je Stanivuković.

Ovom prilikom pozvao je Ustavni sud da razmotri ovu inicijativu koja je, kako je rekao, odgovor na kršenje zakona i Ustava.

“Inicijativa će biti upućena svim institucijama i ustanovama u BiH”, poručio je on.

BL portal

Neodgovorna vlast u Republici Srpskoj je svojim mutnim radnjama dovela do toga, naveo je on.

Neodgovorna vlast u Republici Srpskoj je svojim mutnim radnjama dovela do toga da su građani Republike Srpske danas ostali bez 120 miliona maraka.

Poručio je ovo Šef Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga, nakon što je Kristijan Šmit, koga Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, donio odluku da se dug prema firmi “Vijadukt” reguliše tako što se iz sredstava prikupljenih kroz putarine, koje stoje na jedinstvenom računu, obaveze izmire iz dijela koji pripada Republici Srpskoj.

-Umjesto da se 120 miliona maraka iskoristi u pronatalitetne mjere, poboljšanje statusa socijalnih kategorija, izgradnju putne infrastrukture, rekonstrukciju škola i izgradnju obdaništa, neodgovorna politika SNSD je dovela do toga da će narod Republike Srpske platiti njihove greške – rekao je Bodiroga.

On je objavio arbitražni spor u kojem stoji da Republika Srpska treba da plati sve eventualne troškove, a što je potpisala tadašnja premijerka Željka Cvijanović.

-I da, visoki predstavnik po Dejtonskom mirovnog sporazumu nema pravo da nameće zakone i odluke.Ali onog momenta kada je Milorad Dodik prihvatio smjenu Nikole Poplašena od strane visokog predstavnika, pozivajući se na ovlaštenja koje je dobio krajem 1997. godine (tzv. Bonska ovlaštenja) i kada je prihvatio smjenu 59 visokih funkcionera SDS u jednom danu od strane visokog predstavnika, on je legalizovao ulogu visokog predstavnika kojom može da nameće zakone i odluke, a koju nije imao Dejtonskom mirovnim sporazumom – kategoričan je Bodiroga.

Odluku Kristijana Šmita o namjetanju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH prokomentarisao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Očekujem da Ministarstvo finansija dostavi novi nacrt Budžeta institucija BiH i novi nacrt konsolidovanog vanjskog duga BiH, usklađen u potpunosti sa odlukom OHR-a – rekao je Komšić.

Dodao je da će, čim nacrt bude dostavljen u Predsjedništvo, biti zakazana vanredna sjednica Predsjedništva BiH samo sa tom tačkom dnevnog reda.

Šmit izmjenama prvo omogućava isplatu profita Centralne banke koji je do sada bio blokiran, piše Klix.

Zatim pojašnjava da će taj profit, utvrđen od Upravnog savjeta Centralne banke BiH biti iskorišten za nabavku tehnologije za izbore 2026. godine.

Šmit je odlučio da iz fonda putarina izdvoji 120 miliona KM koje pripadaju Republici Srpskoj, da bi BiH mogla ispuniti međunarodnu arbitražnu obavezu prema firmi Viaduct iz Slovenije, koja je presudu dobila nakon što je Vlada Srpske raskinula koncesioni ugovor.