Connect with us

Banjaluka

Banjaluka pamti 1969. godinu: Katastrofalan zemljotres iza sebe ostavio pustoš

Banjaluku, najveći grad Republike Srpske, prije 53 godine pogodio je katastrofalan zemljotres koji je iza sebe ostavio pustoš, život je izgubilo 15 ljudi, dok 1.117 bilo lakše ili teže povrijeđeno.

U zgradi “Titanik”, koja je pretrpjela teška konstruktivna oštećenja, smrtno je stradalo 13 lica, jedna djevojčica je stradala u Ulici Braće i sestara Kapor kada se obrušio dio kuće i usmrtio je dok se igrala u dvorištu.

Jedan muškarac stradao je ispred tadašnjeg restorana “Kozara” gdje ga je usmrtila cigla kad je u panici istrčao ispred restorana, prilikom jednog od naknadnih udara.

Prema podacima seizmologa Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, Banjaluku su 26. i 27. oktobra 1969. godine pogodila četiri jaka zemljotresa.

Glavni udar desio se u nedjelju ujutru, 27. oktobra, u 8.10 časova jačine 6,6 stepeni Rihterove skale, a ranije prethodila su mu dva jaka zemljotresa u 15.36 časova jačine 5,6 stepeni po Rihterovoj skali i u nedjelju u 2.55 časova jačine 4,8 stepeni po Rihteru.

Poslije glavnog udara 27. oktobra uslijedio je naknadni udar u 8.53 časova jačine 4,7 jedinica Rihterove skale.

Grad je ostao devastiran, a ogromna materijalna šteta bila je pričinjena na 86.000 stambenih jedinica, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.

Banjaluka je ostala bez struje i vode, a vojska je zajedno sa građanima raščišćavala ruševine i oslobađala zatrpane. Pomoć je stizala sa svih strana, ljudi su danima bili na ulicama, mnogi su ostali bez svojih domova.

Zemljotresi su ostavili katastrofalne posljedice na području 15 opština Bosanske Krajine – Banjaluke, Čelinca, Laktaša, Gradiške, Prnjavora, Kotor Varši, Kneževa, Srpca, Ključa, Jajca, Prijedora, Sanskog Mosta, Ključa, Kozarske Dubice i Novog Grada.

Zahvaljujući velikoj solidarnosti stanovništva iz svih krajeva bivše Jugoslavije, ali i pomoći iz Evrope i svijeta, Banjaluka je ponovo stala na noge, razvijala se i postala savremen i moderan grad, univerzitetski, privredni, finansijski, politički i administrativni centar.

Načelnik Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Snježana Cvijić Amulić je povodom 53 godina od razornog zemljotresa rekla Srni da se Banjaluka nalazi u vrlo ozbiljnoj seizmogenoj zoni gdje su se desili jaki zemljotresi i gdje se mogu očekivati čak do sedam stepeni po Rihteru.

“Treba vrlo ozbiljno shvatiti u kojoj zoni živimo. Kad će se to desiti mi ne znamo, ali postoji vjerovatnoća na osnovu naših karata koje smo pravili gdje se procjenjuje mogućnost pojave zemljotresa u određenom vremenskom periodu”, rekla je Amulićeva.

Ona je navela da je vrlo moguće da se takav zemljotres ponovi, ali da se ne zna tačno kad.

“Priprema jakog zemljotresa traje nekoliko desetina godina, otprilike oko 80 godina, što znači u nekom periodu narednih 20 do 25 godina se može očekivati ozbiljniji zemljotres na ovom području”, navela je Amulićeva.

Ona je istakla da se potresi ne mogu predvidjeti, ali da se može utvrđivati vjerovatnoća njihovog pojavljivanja na određenom prostoru na osnovu hazarda, statističkih podataka i istorijskih činjenica.

Amulićeva je pojasnila da BiH pripada evromediteranskoj zoni, odnosno zoni sa najvećim seizmičkim hazardom gdje se sudaraju afrička i evroazijska tektonska ploča.

Ona je dodala da se u dijelu zone, gdje se spajaju Dinaridi sa Panonskom nizijom, nalazi banjalučki rasjed, koji je vrlo aktivan, a pruža se od Banjaluke i ulazi u Hrvatsku.

“Na tom rasjedu se i desio petrinjski zemljotres u decembru 2020. godine koji je slika banjalučkog iz 1969. godine, kao da se tamo ponovio. Taj rasjed predstavlja zonu gdje je debljina zemljine kore prilično različita i zbog tih naponskih stanja koji se javljaju dolazi i do pojave jačih zemljotresa”, pojasnila je Amulićeva.

Ona je rekla da je seizmički hazard u Banjaluci potcijenjen zbog nedostatka podataka iz prošlosti i dodala da ne postoji akcelometrijska mreža u Republici Srpskoj osim par širokopojasnih i kratkoperiodičnih stanica.

“Mora se ozbiljnije shvatiti postojanje seizmološke službe, trebalo bi da imamo i akcelometrijsku mrežu”, navela je Amulićeva.

Prema njenim riječima, zemljotres ne ubija ljude već seizmički neotporne građevine zbog čega je potrebno poštovati propise pri projektovanju i građenju.

“Propisi o protivtrusnoj zaštiti se moraju poštovati jer ako je sve urađeno onako kako zakon nalaže onda nema potrebe da se zemljotres doživljava kao nešto strašno”, navela je Amulićeva.

Poslije serije zemljotresa tokom 1969. godine u Banjaluci se desio još jedan jači naknadni udar 31. decembra 1969. godine u 14.18 časova jačine 5,3 Rihterova stepena.

Jači zemljotresi nakon 1969. godine desili su se 20. oktobra 1970. godine u 14.45 časova jačine 4,5 stepeni po Rihteru, isti dan u 21.19 jačine 4,6 stepeni Rihterove skale, 17. februara 1975. godine u 15.24 časa jačine četiri stepena po Rihteru.

Zemljotres je zabilježen i 21. aprila 1975. godine u 1.31 čas magnitude 4,7 stepeni po Rihteru, te 13. avgusta 1981. godine u 3.58 časova sa magnitutom od 5,4 Rihtera.

Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda, nakon 30 godina zatišja, sljedeći jači zemljotresi na području banjalučkog regiona desili su se 29. aprila 2011. godine u 1.30 časova magnitude 4,3 jedinice Rihterove skale, 28. januara 2014. godine u 1.38 časova magnitude 4,2 jedinice Rihterove skale i 3. novembra 2016. godine u 15.04 časa magnitude četiri jedinice Rihterove skale.

(Srna)

Banjaluka

PLAFON PAO USRED GARAŽE: Na parkingu UKC RS oštećen automobil nakon urušavanja stropa (FOTO)

Dio plafona na spoljašnjem parkingu u neposrednoj blizini sjevernog krila i Zavoda za dijalizu i transplantaciju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske počeo je da se urušava, a prema informacijama do kojih je došao BL portal, juče je prilikom obrušavanja oštećen i jedan automobil koji je bio parkiran ispod natkrivenog dijela prolaza.

Kako se može vidjeti na fotografijama, sa betonskog plafona otpao je dio fasade i zaštitnog sloja, a komadi šuta završili su na parking prostoru između vozila, tik uz prolaz koji svakodnevno koriste pacijenti, zaposleni i posjetioci UKC-a.

Iz UKC Republike Srpske za BL portal potvrđeno je da je juče došlo do urušavanja dijela fasade, te da su nadležne službe odmah po prijavi izašle na teren i izvršile uviđaj.

“U narednom periodu biće provedene sve potrebne procedure radi utvrđivanja uzroka urušavanja, kao i procjene obima nastale materijalne štete. Takođe, biće angažovana stručna lica koja će izvršiti detaljan pregled mosta kako bi se utvrdilo njegovo stanje i eventualna potreba za dodatnim mjerama osiguranja lokacije”, navode iz UKC RS za BL portal.

Dodaju da će nakon prikupljanja svih relevantnih činjenica nadležni organ preduzeti dalje korake u skladu sa zakonskim propisima, uključujući i rješavanje pitanja naknade štete vlasniku oštećenog vozila.

“Prioritet u ovom trenutku je bezbjednost građana i sprečavanje mogućnosti nastanka novih oštećenja ili ugrožavanja lica i imovine. O svim daljim aktivnostima javnost će biti blagovremeno informisana”, zaključuju u UKC RS.

Nakon incidenta, nadležni su odmah obezbijedili prostor i postavili zaštitnu traku kako bi spriječili prilazak građana ovom dijelu parkinga i dodatno ugrožavanje bezbjednosti.

 

Nastavi čitati

Banjaluka

PARKING ZA MILIONERE ILI NOVE ULICE: Kresojević optužio skupštinsku većinu da ugrožava budžet Banjaluke

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević kritikovao je inicijative skupštinske većine u Banjaluci koje se odnose na naplatu parkinga, ocijenivši da bi takve odluke mogle nanijeti štetu gradskom budžetu i usporiti razvoj infrastrukture.

Kresojević je postavio pitanje da li je važnije da građani dobiju nove ulice i kvalitetniju infrastrukturu ili da pojedinci ostvaruju uštede na parkingu, navodeći da bi ukidanje postojećeg sistema naplate značilo manje prihoda za grad.

Prema njegovim riječima, sredstva prikupljena od parkinga trenutno se koriste za izgradnju i održavanje saobraćajnica, dok dio skupštinske većine zagovara osnivanje novog gradskog preduzeća koje bi upravljalo tim prihodima.

„Da li je stvarni cilj osnivanje novog gradskog preduzeća i borba za dio političkog kolača?“ upitao je Kresojević.

On je podsjetio da je Banjaluka već sprovela niz socijalnih mjera, poput besplatnog javnog prevoza za penzionere i višečlane porodice, kao i besplatnih građevinskih dozvola, te smatra da bi besplatan parking najviše koristio imućnijim građanima, a istovremeno oslabio gradski budžet.

Kresojević je poručio da iza ovakvih prijedloga vidi političke motive, tvrdeći da skupštinska većina predvođena SNSD-om ne podržava projekte gradske administracije ukoliko nema kontrolu nad njima.

Nastavi čitati

Banjaluka

MILANOVIĆ: “Skupštinska većina ide logikom što gore to bolje, NEKO SVJESNO PROIZVODI HAOS U BANJALUCI!”

Milanović tvrdi da bi problem parkinga mogao biti riješen već 10. juna, ali upozorava da pojedinim političkim akterima više odgovara stvaranje problema nego pronalaženje rješenja

Odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka Dragan Milanović poručio je da je odluka o naplati parkinga bila neophodna kako bi se obezbijedilo normalno funkcionisanje grada i spriječio saobraćajni haos. On smatra da dio odbornika svjesno opstruiše rješavanje ovog pitanja zbog predizbornih interesa.

Milanović navodi da postoje dva potpuno različita pristupa kada je riječ o pitanju parkinga u najvećem gradu Republike Srpske.

„Ovdje se radi o dva različita pristupa. Jedan je da se pronalaze rješenja i vodi računa o funkcionisanju grada, a drugi je da se generišu problemi kako bi se za nerad optužila Gradska uprava“, rekao je Milanović.

Prema njegovim riječima, ukidanje naplate parkinga dovelo je do dodatnih problema jer je broj slobodnih mjesta značajno smanjen.

„Kada se parking ne naplaćuje, nema mjesta za parkiranje i to proizvodi veliko nezadovoljstvo građana“, naglasio je on.

Milanović ističe da bi problem mogao biti riješen već na narednoj sjednici Skupštine grada, zakazanoj za 10. jun.

„Imamo sjednicu 10. juna i možemo dopuniti dnevni red i riješiti ovaj problem. Međutim, ne vidim raspoloženje za takav pristup. Pojedine kolege vode se logikom ‘što gore, to bolje’, jer smo već ušli u predizborni period“, rekao je Milanović.

On je dodao da je kampanja protiv naplate parkinga već proizvela ozbiljne finansijske posljedice.

„Parking se formalno naplaćuje, ali zbog kampanje koja je vođena u prethodnom periodu nedostaje oko 50 odsto planiranih prihoda od parkinga“, naveo je odbornik PDP-a.

Posebno je, kaže, pogođena grupa građana koja je uredno platila godišnje parking karte.

„Nepravda je prema ljudima koji su kupili godišnje parking karte, a danas nemaju gdje da parkiraju svoja vozila“, zaključio je Milanović.

Nastavi čitati

Aktuelno