Connect with us

Politika

IMENOVANJE U SIPA SKINUTO SA DNEVNOG REDA: Podnesene krivične prijave protiv Ćuluma i Krišto

Savjet ministara BiH ponovo na dnevni red nije stavio imenovanje zamjenika direktora SIPA.

Kao i ranije, protiv je bio Selvid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice, a na ranijim sjednicama ovoj tački dnegnog reda protivio se i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

Inače, imenovanje zamjednika direktora SIPA već nekoliko puta planira se kao tačka dnevnog reda Savjeta ministara BiH, međutim neposredno pred samu sjednicu, bošnjački ministri se tome usprotive i ta tačka bude skinuta sa dnevnog reda.

Podsjećanja radi, Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH još ranije je okončao konkursnu proceduru za zamjenika direktora SIPA i rezultate dostavio Ministarstvu bezbjednosti BiH, odnosno Savjetu ministara BiH.

U skladu sa procedurom Ivica Bošnjak, zamjenik ministra bezbjednosti BiH Savjetu ministara BiH dostavio je prijedlog o imenovanju Dragana Andrića, za zamjenika direktora SIPA međutim nekoliko puta do sada to je skidano sa dnevnog reda.

Kada je riječ o SIPA, Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović, poslanici Predstavničkog doma Parlametnarne skupštine BiH podnijeli su krivične prijave protiv Darka Ćuluma, direktora SIPA i Borjane Krišto, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

U prijavi protiv Ćuluma, navodi se da postoji osnovana sumnja da je počinio više krivičnih djela, uključujući udruživanje radi činjenja krivičnih djela protiv integriteta BiH, napad na ustavni poredak, oružanu pobunu, neizvršavanje odluka najviših sudskih institucija i zloupotrebu službenog položaja.

Emrić i Mehmedović su naveli da je Ćulum zloupotrijebio svoju poziciju direktora SIPA i odbio izvršiti nalog Suda BIH za lišenje slobode osumnjičenih za napad na ustavni poredak, a zatim po nalugu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske podnio neopozicu ostavku i pridružio se Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske kao savjetnik.

Naveli su da je Ćulum nakon gotovo četiri mjeseca, bez zakonskog osnova pokušao vratiti na funkciju direktora SIPA iako mu je “po sili zakona radni odnos prestao 18. marta 2025. godine”.

Inače, Ćulum se nakon što je podnio stavku vratio na mjesto direktora SIPA i normalno obavlja svoje zadatke. Njegovu ostakvu koju je podnio Savjet ministara BiH nije ni razmatrao, a nakon nekog vrema Ćulum se najnormalnije vratio na mjesto direktora.

Kada je riječ o krivičnoj prijavi protiv Krišto, i nju terete za zloupotrebu službenog položaja jer je bila upoznata sa postupcima Ćuluma, a nije pokrenula postupak njegovog razrješenja s pozicije direktora.

Politika

SIT GLADNOG NE RAZUMIJE! Blanuša “Dok narod grca, vlast blokira pomoć!”

„Sit gladnog ne razumije. Zaista je ljudski neshvatljivo da delegati SNSD-a i HDZ-a svojim nedolaskom blokiraju zamrzavanje akciza u zemlji koja ima najmanja primanja u Evropi i najskuplje gorivo u regionu“, poručio je predsjednik SDS-a Branko Blanuša. Samo oni koji ne izdržavaju porodicu sa 1.600 KM i ne sipaju gorivo iz svog džepa, dodaje on, mogu biti tako neosjetljivi na ekonomsku krizu i inflatorni udar.

„Kada živite sa 10.000 KM prihoda mjesečno, onda možete gorivo plaćati i 10 KM. Ali, kada sa 1.600 KM izdržavate porodicu onda morate biti čarobnjak da pregurate mjesec dana. Prosto je nevjerovatno da neko može biti toliko bezosjećajan prema tome kako preživljavaju naše komšije i poznanici“, konstatuje Blanuša.

Predsjednik SDS-a podsjeća da je u Domu naroda PS BiH već dvije godine blokiran i prijedlog zakona SDS-a kojim se uvodi nulta stopa PDV-a na osnovne životne namirnice, lijekove i poljoprivredni materijal za sjetvu.

„Blokirani su i zakoni koji bi nam oslobodili sredstva iz Plana rasta, a među tim sredstvima je i 150 miliona evra za rekonstrukciju magistralnog puta Sarajevo – Foča i 100 miliona evra za izgradnju puta Foča – Šćepan polje. Foča je danas zbog nemara vlasti odsječena od svijeta“, podsjeća Blanuša i zaključuje:

„Poslanici i delegati moraju shvatiti da su tu radi naroda i da politika treba biti profesija koja služi interesima naroda i njegovog standarda, a ne ličnim interesima. Nije patriotizam uzimati od naroda, nego davati narodu.“

(BN)

Nastavi čitati

Politika

OPET ĆEMO MI PLATITI! Orbanov pad skupo će koštati! Dodiku sada treba DUPLO VIŠE PARA ZA LOBIRANJE

Pad Viktora Orbana ostavio je Milorada Dodika bez ključnog saveznika u Evropskoj uniji. Izborni rezultat u Mađarskoj prekinuo je neformalni kanal prema Vašingtonu, koji je godinama prolazio kroz Budimpeštu. Administracija Donalda Trumpa neće obustaviti podršku, ali će sada postati direktnija i skuplja. Presuda Suda BiH, višegodišnje sankcije i gubitak političkog pokrovitelja dodatno su suzili Dodikov prostor za manevrisanje.

Sunčana i pretopla Budimpešta. Avgust je. Peti. 2025. godina. Novinari Žurnala u bašti hotela Continental zatiču presuđenog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegovu suprugu Snježanu i članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Cvijanović. Dok one ugodno ćaskaju, Dodik je nervozan. Razgovara telefonom i maše rukama. Istovremeno, Radio-televizija RS objavljuje kako je u posjeti mađarskom premijeru Viktoru Orbanu. Razgovor je na „visokom nivou“. Građanima zvuči izuzetno važno. Ali, Dodikov govor tijela nije bio takav. Bašta hotela kao čekaonica kod ljekara – naručen, a nikad stići na red.

S budimske strane grada, u raskošnim klimatizovanim zdanjima, Orban nije žurio. Nakon tri-četiri sata RTRS objavljuje fotografije s „velikog“ sastanka. Presuđeni Dodik tvrdi da je govorio o budućnosti ljudi u entitetu.

Međutim, Sud Bosne i Hercegovine četiri dana ranije potvrdio je presudu kojom je u prvostepenom postupku osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. Osim nesnosne vrućine, pritišću ga i američke sankcije. Privatne firme zadužene za izvlačenje novca iz budžeta polako nestajaju, izvori finansiranja gotovo da su presušili…

Ali, građani su tu da šute i priskoče. Odlučeno je da se iz budžeta izvuče novac za lobiranje kod nove američke administracije koju predvodi Donald Tramp. U javnosti Dodik mu se divi, naziva ga spasiocem svijeta i hrišćanskih vrijednosti. S neutvrđenom sumom, a spominju se stotine miliona KM, trijumfovao je.

Presuda bh. pravosuđa samo ga je malo sklonila u stranu, a sankcije ne postoje od oktobra prošle godine.

Orban je bio spas i spona između balkanskog „borca za hrišćanstvo“ i lidera Trampovog MAGA (Make America Great Again) pokreta. Ipak, konci se nenadano pomrse pa Orban, čovjek za kojeg se vezuju brojne korupcijske afere i širenje ultradesničarskih ideja, izgubi u rano proljeće 2026.

Dodiku je, kaže, žao prijatelja. Ne želi da zvuči kao opraštanje, ali se oprostio:

„Žao mi je što je izgubio, bio je moj prijatelj i ostaje moj prijatelj. Pokazao je da su mnoge laži koji su mu prepisivali u smislu diktature, apsolutno izgubljene, jer je priznao izbore bez ikakvih ograničenja je izvršio tranziciju vlasti. Narod u Republici Srpskoj ostaće veoma zahvalan Orbanu na onome što je učinio, prije svega, razumijevajući našu poziciju.“

DODIK NIJE U CVATU, A MNOGO IZAZOVA JE PRED NJIM

Izborni rezultat daleko iznad dvotrećinske većine u korist opozicionog lidera Petera Mađara za Dodika je izazov. Novoizabrani mađarski premijer jasno je rekao da se neće miještati u politike balkanskih zemalja, a mađarski analitičari napominju da će se zvanična politika orijentisati na saradnju sa zvaničnim, tj. državnim politikama.

Ipak, naivno je vjerovati da će Dodik potpuno izgubiti podršku Trampa. Svjetski mediji pišu – očekuje se promjena dinamike u kojoj će morati razvijati direktnije, lične veze s Vašingtonom. Mađarsku kao posrednika je izgubio.

„Ovo je kraj ‘Budimpeštanskog kanala’“, ocjenjuju.

Orban je, zapravo, godinama bio glavni zagovornik Dodika u Trampovim krugovima. Nije zaboravio da ga promoviše kao “MAGA lidera na Balkanu”. Valjda zato, uz milione KM koje je bivši entitetski predsjednik uzeo od građana, koji dolar odvojio je i za kupovinu crvenog MAGA kačketa, stao pred režimske objektive u Banjaluci i dokazivao lojalnost.

Odlaskom s vlasti mađarskog diktatora, kako ga ocjenjuju u građanskim, medijskim i političkim krugovima, Dodik gubi najpouzdanijeg partnera koji je tu komunikaciju činio prirodnom i ideološki usklađenom.

KRAJ JE BLIZU, OSJEĆAM

U ruskim političkim krugovima i među ovdašnjim političarima bliskim Kremlju mjesecima se znalo za pad popularnosti Viktora Orbana. Dodik „cijeni prijatelja“, al’ vlast je vlast. Sve karte već je prebacio na direktno povezivanje s Trampovim najbližim saradnicima.

Na primjer, dok je u Budimpešti bio potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država J.D. Vens, u Banjaluci je boravio Donald Tramp Jr. Stigao je, kako je rekao Dodikov sin Igor, na njegov poziv, jer su prijatelji. Tramp mlađi obećao je da će „dovesti neke investitore koje mi sada i ne znamo“.

Očito, preletio je preko neobrađenog i zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, uništenih fabrika i pogleda opljačkanog naroda, prebrojao je milione KM koje je vlast SNSD namijenila za lobiranje pa je pohvalio „radnu etiku“ Istočne Evrope, a kritikovao „nered“ Evropske unije.

Dodik može biti zadovoljan, iako će proces biti usporen, jer Vašington sada ostaje bez saveznika unutar EU koji takve poteze koordiniše s Evropom. Ipak, dok god koristi retoriku blisku programu „America First“, vjerovatno će zadržati povlašten status u Bijeloj kući.

MAGA BEZ BUDIMPEŠTE

Svjetski mediji, takođe, ističu da je poraz Viktora Orbana ozbiljan udarac za MAGA pokret. Htio, ne htio, Dodik je trenutno „politički fosil“ ovog političkog modela u „našem“ dijelu Europe.

Budući da bivši mađarski premijer više ne može blokirati EU sankcije, a mogao bi se suočiti i sa pravosuđem vlastite zemlje u ozbiljnim procesima za korupciju, Tramp bi mogao postati Dodikov jedini preostali štit na Zapadu. Dodik, jasno je, neće imati problem da još snažnije podilazi interesima administracije SAD, kako bi na vlasti osigurao sebe. Za vrat Trampu sjeda sve više Amerikanaca koji se protive njegovoj politici.

Pojednostavljeno, Orbanov poraz ne znači kraj Trampove podrške Dodiku, ali će podrška postati skuplja, a transakcije sve češće. Pred presuđenim bivšim predsjednikom Republike Srpske mnogo je truda kako bi ostao kakav-takav faktor u Vašingtonu. Glavni evropski mentor moraće utihnuti.

(zurnal.info)

Nastavi čitati

Politika

VUKOVIĆ OTKRIO ISTINU O PARLAMENTU BiH! “Sve je vještački održavano, institucije pred pucanjem!”

Hitna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ponovo je prekinuta zbog nedostatka kvoruma, a prema riječima delegata PDP-a Nenada Vukovića, ključni problem leži u gubitku političke većine unutar ovog doma, a ne u samim tačkama dnevnog reda.

Vuković je nakon prekida sjednice poručio da je važno zakazivati sjednice i kada je unaprijed jasno da neće biti održane, kako bi javnost imala uvid u stvarno stanje u institucijama.

-Ovo je način da se osvijetli o čemu se zaista politički radi u Domu naroda – rekao je Vuković, dodajući da Kolegijum Doma naroda već duže vrijeme nema potrebnu podršku većine delegata.

Kako je pojasnio, aktuelni Kolegijum izgubio je većinu nakon političkih promjena, uključujući izlazak „Trojke“ iz koalicije i odlazak jednog delegata, zbog čega više nema kapacitet da dogovore pretvori u konkretne odluke.

-Nema glasova. Sve što se dogovori na Kolegijumu ne može biti provedeno u Domu naroda – istakao je Vuković, ocjenjujući da je postojeće stanje „vještački održavano“ i glavni uzrok dugotrajne blokade rada ove institucije.

Govoreći o pitanju akciza, Vuković je optužio SNSD za političku nedosljednost, podsjećajući da su upravo njihovi predstavnici ranije predlagali zakonska rješenja koja danas osporavaju.

-Danas se zloupotrebljava patriotska retorika o zaštiti Republike Srpske kako bi se opravdao izostanak sa sjednica – naveo je on, dodajući da je stvarni cilj punjenje budžeta u izbornoj godini.

Kritike je uputio i HDZ-u BiH, ističući da podrškom SNSD-u doprinosi blokadi institucija i usporavanju evropskog puta Bosne i Hercegovine.

-Očigledno je da im je važnije partnerstvo sa SNSD-om nego funkcionisanje institucija – rekao je Vuković.

Kao moguće rješenje krize naveo je formiranje nove parlamentarne većine, ocjenjujući da do izbora 2026. godine nije realno očekivati značajnije promjene u radu institucija BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno