Connect with us

Društvo

KATASTROFA! BiH i Albanija u trci za najsiromašniju zemlju Evrope

Živimo sve lošije, pokazuje i najnovija Eurostatova statistika. U trci smo sa Albanijom za najsiromašniju zemlju Evrope.

Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, bruto domaći proizvod po stanovniku u BiH iznosi svega 35% prosjeka Evropske unije, dok je u Albaniji nešto više – 37%. Ali zanimljiv zaokret donosi pokazatelj stvarne potrošnje građana, tzv. AIC (actual individual consumption). Tu BiH prestiže Albaniju sa 41% prosjeka EU, dok je Albanija na 38%.

Drugim riječima, Albanija ima nešto veće prihode, ali BiH troši više.

Na vrhu ljestvice nalazi se Luksemburg sa nevjerovatnih 241% EU prosjeka, dok BiH i Albanija ostaju duboko u zoni siromaštva. Sljedeća najlošije plasirana zemlja unutar EU je Bugarska sa 66% prosjeka, gotovo dvostruko više od BiH.

Zemlja BDP po stanovniku (% EU) AIC po stanovniku (% EU)

Luksemburg 241% 142%

Njemačka 102% 100%

Hrvatska 73% 71%

Bugarska 66% 64%

Albanija 37% 38%

BiH 35% 41%

Napomena: Podaci za Albaniju temelje se na preliminarnim procjenama Eurostata.

Kako živimo bolje kad imamo manje?
Veća potrošnja uz niži BDP može biti posljedica veće dijaspore, uvozne pomoći, kreditne potrošnje, sive ekonomije, pa čak i statističkih odstupanja. Jedno je jasno – ni BiH ni Albanija, kao ni zemlje regiona Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, nalaze se daleko ispod evropskog prosjeka.

Bosna i Hercegovina i zemlje regiona imaju znatno niže cijene u odnosu na prosjek EU, što donekle ublažava uticaj nižih prihoda i BDP-a. Ipak, niži troškovi života nisu dovoljni da potpuno kompenzuju niži životni standard i ekonomsku snagu ovih zemalja.

Takođe primjetno je i da se evropske ekonomske sile nastavljaju udaljavati jedna od druge. Luksemburg je i dalje neprikosnoveni lider sa BDP-om po stanovniku koji je 142% iznad prosjeka EU, dok je Irska na drugom mjestu sa 111% iznad prosjeka. Ove dvije zemlje pokazuju neuporedivo visok nivo ekonomskog razvoja i životnog standarda.

Irska, uprkos visokom BDP-u, bilježi znatno nižu stvarnu individualnu potrošnju, što ukazuje na specifičnosti njihove ekonomije – multinacionalne korporacije i intelektualna svojina značajno podižu BDP, ali ne doprinose ujednačenoj raspodjeli bogatstva među stanovništvom.

S druge strane, Bugarska, kao najsiromašnija zemlja EU, ima BDP po stanovniku 34% ispod prosjeka Unije, dok Rumunija, Letonija i Grčka takođe znatno zaostaju. Disperzija između najbogatijih i najsiromašnijih članica EU ostaje velika, iako je tokom posljednjih deset godina blago smanjena – najbogatiji su i dalje oko četiri puta bogatiji od najsiromašnijih.

Ovi podaci jasno pokazuju da unutar Evrope i dalje postoje duboke ekonomske podele koje ugrožavaju socijalnu koheziju i jedinstvenu evropsku tržišnu ekonomiju. Dok bogate zemlje nastavljaju da rastu i jačaju svoj standard, slabije ekonomije ostaju zarobljene u začaranom krugu niskog rasta i nejednakosti, prenosi Buka.

Društvo

NOVI UDAR NA DŽEPOVE GRAĐANA: U BiH će doći do rasta cijena goriva

Cijene goriva na svjetskim berzama su porastu, a taj trend rasta odraziće se i na naše prostore, pa se tako u narednim danima očekuju više cijene naftnih derivata za pet do deset feninga po litru.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” kazao Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske, cijene na berzama su u porastu.

“Berza je ta koja diktira cijene i ako se ovakav trend kao što je sada nastavi, građane očekuju više cijene za pet do sedam feninga po litru”, kazao je Savić

Istakao je da je vrlo teško prognozirati šta će se dešavati u narednom periodu, jer se na svjetskim tržištima konstantno mijenjaju cijene.

I Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kazao je za “Nezavisne novine” da je u posljednjih nekoliko dana došlo do povećanja cijene barela nafte na berzama.

“Ako ostanu ove cijene u narednoj sedmici, preko 65 dolara, realno je očekivati da će doći i do viših cijena naftnih derivata na pumpama u BiH”, kazao je Bečarević.

On ocjenjuje da bi te cijene mogle rasti za pet do deset feninga po litru.

Kako je ranije za “Nezavisne novine” rekla Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, nije iznenađena.

“Čini mi se da oni koji se bave prometom goriva sjede 24 sata i samo prate šta će se gdje dogoditi kako bi podigli cijene. Nekako uvijek ispadne da u ovakvim situacijama nemamo zalihe”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Podsjetila je da smo svjedoci kako su cijene goriva proteklih sedmica bile nešto niže.

“Osnovne životne namirnice nisu doživjele pad cijena, a sada će ovo uzrokovati lančano poskupljenje tih namirnica. Čim dođe do povećanja cijena goriva, svi trgovci jedva čekaju da poskupe i osnovne životne namirnice, čije su cijene već sada visoke”, istakla je tada Marićeva.

Nastavi čitati

Društvo

SPAVAMO SAT DUŽE: Noćas počinje zimsko računanje vremena

Zimsko računanje vremena počeće noćas u 3.00 časa pomjeranjem kazaljki na časovnicima za jedan čas unazad.

Zimsko računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u martu naredne godine.

Građani EU su se 2018. izjasnili da su za ukidanje promjene vremena, kada se više od 80 odsto od 4,6 miliona učesnika ankete izjasnilo pozitivno.

Prijedlog je sa 63 odsto glasova podržao i Evropski parlament 2019. godine.

Konačna odluka o tom pitanju nije donesena zbog nedostatka konsenzusa među zemljama članicama, pošto je za njeno usvajanje potrebna kvalifikovana većina u Evropskom savjetu.

I dalje se čeka odobrenje 27 država članica EU koje od 2018. godine uopšte nisu razmatrale taj prijedlog.

Nastavi čitati

Društvo

Novo obećanje iz Šuma Srpske: “BIĆEMO NAJBOLJI!”

Vršilac dužnosti generalnog direktora “Šuma Republike Srpske” Blaško Kaurin rekao je da će ovo preduzeće biti najbolje i da će ispuniti zahtjeve premejra RS Save Minića.

Kako kaže ovo preduzeće bilježi bolje rezultate u ovoj godini, te je naglasio da će novi strateški pristup omogućiti stabilizaciju finansija i ostvarenje poslovnog plana kako bi bili zadovoljni i radnici i kupci.

“Bolje je značajno stanje u odnosu na prošlu godinu. Imali smo presjek stanja i tada je minus iznosio 6,27 miliona KM, dok ove godine minus iznosi 3,69 miliona KM. Možemo reći da smo prošle godine imali 20 šumskih gazdinstava koja su poslovala negativno, a 12 poslovalo pozitivno. Ove godine imamo 14 gazdinstava sa negativnim rezultatom za devet mjeseci, a 18 je iskazalo pozitivan rezultat”, rekao je Kaurin za Srnu.

Kako je istako doći će dan kada će ovo preduzeće 100 odsto biti stabilno i najbolje u Republici Srpskoj.

“Imam viziju kako to da dovedemo do kraja, naravno uz podršku premijera (Savo) Minića. Sa njim smo mnoge stvari započeli i mislim da ćemo sa njim to do kraja i završiti”, naglasio je Kaurin.

Nastavi čitati

Aktuelno