Connect with us

Politika

SVE SE ZNALO OD POČETKA, neko se dobro “ugradio”

Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine dobija svoju zgradu u centru Banje Luke. Direktor Zoran Tegeltija, potpisao je odluku o kupovini dvije zgrade kompanije “Grand Trade” čiji je vlasnik Mile Radišić, kum predsjednika Republike Srpske i čelnika SNSD-a, Milorada Dodika, za ukupno 98,57 miliona maraka. Je li u ovom slučaju javni interes poražen u odnosu na privatni?

Nakon više puta poništenog tendera za kupovinu zgrade Uprave za indirektno oporezivanje, izabran je očekivano ‘Grand Trade’ kao jedini ponuđač.

Prvobitni budžet za kupovinu zgrade je sa nepunih 38 miliona maraka godinama narastao na vrtoglavih 100 miliona. Jedna zgrada je za potrebe Glavne kancelarije, a druga za sjedište Regionalnog centra Banja Luka.

U Upravi za indirektno oporezivanje bez komentara. Kažu sve je rečeno u odluci. U “Transparency Internationalu” smatraju da je na primjeru kupovine zgrade “Grand Trade” potvrđeno da je privatni interes iznad javnog interesa i novca građana BiH.

Niko nije očekivao da će dostići nevjerovatnih 100 miliona i to što je Parlamentarna skupština zabranila ne igra veliku ulogu iako je to institucija na nivou BiH i očigledno bez jasno zapriječene sankcije nikakvi zaključci ni odluke neće biti ispoštovani – kaže Damjan Ožegović iz TIBIH za BHRT.

Od početka se znalo da će zgrada Uprave za indirektno oporezivanje biti kupljena od “Grand Trade“, jer je građena po njihovim zatjevima i sve je unaprijed dogovoreno, kaže ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.

Ovdje sve funkcioniše po principu ucjena i interesa. I ovdje se ‘ugradio’ neko s druge strane entitetske granice tako da ne mogu reći da je njihova pobjeda već naš poraz i poraz svih onih u vlasti koji to dozvoljavaju – kaže Cenić.

Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine je na prijedlog Komisije za borbu protiv korupcije usvojio zaključak kojim se poziva Uprava za indirektno oporezivanje da odustane od kupovine zgrade “Grand Trade” u vlasništvu Mile Radišića.

Politika

STANIVUKOVIĆ UBJEDLJIVO PRVI: Evo kako kotiraju političari Srpske na društvenim mrežama

Političari u Srpskoj su u posljednjih nekoliko godina veliki dio svojih aktivnosti preselili na društvene mreže, na kojima ih, baš kao i na stranačkim skupovima, podržavaju njihove pristalice, prenosi Srpskainfo

Nekada su konferencije za medije i televizijska gostovanja bili glavni način obraćanja građanima, dok danas političari sve više svoje poruke šalju putem Instagrama, Fejsbuka, TikToka i X.

Nerijetko se, čak, i “uživo” obrate svojim simpatizerima. Iako im društvene mreže ne pružaju aplauze i uzvike odobravanja koje imaju na skupovima, komentara i lajkova im, ni najmanje, ne manjka.

Analiza profila najpoznatijih političara Republike Srpske pokazuje da svi prepoznaju značaj digitalne komunikacije, ali i da među njima postoje velike razlike kada je riječ o broju pratilaca i prisustvu na različitim platformama.

Na Instagramu najveću zajednicu pratilaca ima gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, kojeg prati više od 210.000 korisnika. Slijedi predsjednik SNSD Milorad Dodik sa 76.800, zatim predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić sa 31.900, predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović sa 20.300, srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović sa 17.700, dok predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić ima nešto više od 9.000 pratilaca.

Sličan odnos vidi se i na Fejsbuku. Stanivuković i na ovoj mreži ima najveći broj pratilaca – oko 465.000, dok Vukanovića prati oko 207.000, Trivićevu oko 113.000, Dodika oko 17.000, a Minića oko 13.000 korisnika.

Ni mreža X nije bez političke aktivnosti. Na ovoj platformi Stanivuković ima više od 24.000 pratilaca, Dodik više od 45.000, Vukanović oko 13.000, dok Cvijanovićevu prati oko 2.400, a Minića oko 1.600 korisnika.

Ono po čemu se pojedini političari razlikuju nije samo broj pratilaca, već i način korišćenja društvenih mreža. Dok jedni uglavnom objavljuju zvanična saopštenja, fotografije sa sastanaka i konferencija, drugi se češće odlučuju za video-sadržaj, obilazak terena i direktniju komunikaciju sa građanima.

Posebno se izdvaja TikTok, gdje je Stanivuković godinama najaktivniji među vodećim političarima Republike Srpske, a njegovi video-snimci često ostvaruju stotine hiljada, pa i milione pregleda. Ostali političari ovu mrežu koriste znatno rjeđe ili na njoj nemaju značajnije prisustvo.

Iako broj pratilaca nije isto što i izborni rezultat, stručnjaci za političku komunikaciju godinama ukazuju da društvene mreže imaju sve veći uticaj na prepoznatljivost političara, posebno među mlađim biračima.

Ako je suditi po dostupnim podacima, kada je riječ o digitalnom prostoru, Stanivuković već godinama zadržava poziciju najpraćenijeg političara Republike Srpske, dok ostali politički akteri, svaki na svoj način, nastoje da društvene mreže sve više uključe u komunikaciju sa građanima.

Potencijalni birači
Komunikolog Mladen Bubonjić, za Srpskainfo kaže da društvene mreže odavno više nisu novost, naročito kada je riječ o političkoj komunikaciji.

-One su odavno prestale biti samo trend i postale su neizostavan dio političkog djelovanja. Slično se može reći i za druge promjene u novinarstvu i medijima. Pojave poput algoritamskog i zagovaračkog novinarstva razvijaju se veoma brzo i iz faze novih trendova prelaze u nešto što postaje standard i opšte mjesto u savremenim medijima – rekao je Bubonjić.

Publika se, dodaje on, odavno pomjerila sa klasičnih medija, ne samo na internet i portale, već sve više na društvene mreže.

-Čak su i tradicionalne platforme, poput Fejsbuka, bile primorane da mijenjaju način prezentovanja sadržaja kako bi se prilagodile novim navikama korisnika. Kratki video-formati postali su dominantni, a društvene mreže koje ih podržavaju sve su popularnije. Političari i političke opcije koji uspiju da se prilagode tim novim formama komunikacije imaju veće šanse da zadrže pažnju publike, mogu da održe momentum i korak sa trendovima, ali i sa navikama potrošača, u ovom konkretnom slučaju, potencijalnih birača – rekao je Bubonjić.

On kaže da društvene mreže odavno nisu prostor rezervisan samo za mlađu populaciju.

-A sve se u zavisnosti od toga kojoj populaciji želite da se obratite, na taj način proizvodite sadržaj za društvene mreže. Činjenica je da su sve više, čak i ovi koji su bili pobornici old skul pristupa, sve više i više vidljivi i prisutni na društvenim mrežama, tu prije svega mislim na Milorada Dodika koji od trenutka kada je izašao na društvene mreže, da li X, da li Fejsbuk, sve je više prisutan. Mislim, prisutna je njegova pojava, nije on sam, naravno da on ne tvita, naravno da on ne piše te objave, ali je suština u vidljivosti i sveprisutnosti na društvenim mrežama – rekao je Bubonjić.

To se, kaže on, može povezati i sa klasičnom teorijom “agenda-setting”.

-Kada nema značajnih događaja, oni često sami kreiraju povode kako bi ostali prisutni u javnosti. Cilj je da ih algoritmi društvenih mreža prepoznaju kao aktivne korisnike i češće plasiraju njihov sadržaj. Na taj način će doći do šire publike. Takav pristup nije ništa novo, a iza njega stoje timovi stručnjaka koji veoma ozbiljno pristupaju pravilima i logici funkcionisanja društvenih mreža. Može se reći da, kada je riječ o tehničkom aspektu i prilagođavanju pravilima digitalnih platformi, domaći politički akteri ne zaostaju za globalnim trendovima – ocjenjuje Bubonjić.

“Kralj društvenih mreža”
Na pitanje Srpskainfo ko se od političara, prema njegovom mišljenju, najbolje snalazi na društvenim mrežama, Bubonjić odgovara “Draško Stanivuković”.

-On je postavio neke ljestvice, i to odavno. Njegov osnovni kanal od početka njegovog političkog angažmana i političkog života, bile su društvene mreže- rekao je Bubonjić.

Stanivukovića, kaže Bubonjić, u stopu prati Dodik.

– Naravno, ne radi to sam. Ovi ostali, iako su prisutni, mislim da nemaju u toj mjeri ni vidljivost, ni kapacitete, kao što, prije svega, Stanivuković ima.Naravno, pojedini političari daju prednost različitim mrežama – neki su aktivniji na X, drugi na Fejsbuku – a neko čak do TikToka dobacuje. Ipak, broj pratilaca i ukupni domet njihovih objava znatno su manji u odnosu na Stanivukovića, koji se i dalje može smatrati svojevrsnim simboličkim “kraljem društvenih mreža” među političarima u Republici Srpskoj – zaključio je Bubonjić

Srpska info

Nastavi čitati

Hronika

ZAVRŠENA ISTRAGA PROTIV ANJE LJUBOJEVIĆ: Poznato šta slijedi dalje

Policijska uprava Banjaluka završila je istragu protiv bivše potpredsjednice Narodne skupštine Republike Srpske Anje Ljubojević, saznaje Srpskainfo.

Prema našim informacijama, nakon što su završene vještačenja dostavljen je zahtjev Osnovnom sudu u Banjaluci.

“Od suda je zatraženo pokretanja prekršajnog postupka protiv Ljubojevićeve, zbog prekršaja koje je počinila”, rekao je sagovornik Srpskainfo.

Podsjećamo, početkom juna Ljubojevićeva je imala saobraćajnu nezgodu u Trnu kod Laktaša.

Nezgoda se dogodila oko 4 časa ujutro kod nadvožnjaka u izgradnji, a njoj su na UKC Republike Srpske konstatovane lakše tjelesne povrede.

Ona je tom prilikom razbila službeni automobil “audi A3” vrijedan oko 60.000 maraka.

Nakon nesreće je izjavila da snosi svu odgovornost.

Objasnila je da je u momentu udesa pgledala u telefon, a prethodno je “bila na fešti i popila par pića”.

Predsjednik SNSD Milorad Dodik zatražio je 9. juna od Ljubojevićeve da podnese ostavku na tu funkciju, što je ona i uradila.

(Srpskainfo)

Nastavi čitati

Politika

DJECA ISPRED PROFITA: Žene PSS podržale Stanivukovićevu inicijativu za udaljavanje kladionica od škola

Žene Pokreta Sigurna Srpska daju punu podršku inicijativi koju je pokrenuo Draško Stanivuković, a koja se odnosi na pooštravanje kontrole onlajn klađenja i zakonsko udaljavanje kladionica od školskih objekata.

Izjavila je ovo predsjednica Žena PSS, Sanja Grubačić, koja kaže da škola mora ostati najsigurnije mjesto u životu djece, kao prostor u kojem se ona osjećaju zaštićeno, grade znanje, vrijednosti i zdrave navike, bez sadržaja koji mogu ugroziti njihov razvoj, mirno odrastanje i povećati rizik od razvoja zavisnosti.

– S obzirom na široku dostupnost digitalnih platformi za klađenje i sve veći rizik da im pristupe maloljetnici, neophodno je uvesti strože mjere zaštite. To podrazumijeva pouzdanu identifikaciju korisnika, efikasniji nadzor platformi i ograničenje oglašavanja, posebno u blizini škola, gdje djeca treba da budu u potpunosti zaštićena od uticaja koji mogu dovesti do razvoja zavisnosti.

Pozivamo institucije, roditelje i prosvjetne radnike da zajedno podrže ovu inicijativu i doprinesu stvaranju sigurnijeg i zdravijeg okruženja za odrastanje mladih – navela je ona.

Nastavi čitati

Aktuelno