Connect with us

Politika

BIH DUBOKO PODIJELJENA: Srbi i Hrvati uz Izrael, Bošnjaci uz Palestince

Bosna i Hercegovina duboko je podijeljeno društvo, posebno politički, a to se, između ostalog, može ko zna koji put vidjeti i na primjeru krize na Bliskom istoku, odnosno sukobu Izraela i Hamasa, jer s jedne strane Bošnjaci pružaju nedvosmislenu podršku palestinskom narodu, dok Srbi i Hrvati stoje na strani Izraela, i gotovo je sigurno, u ovom trenutku BiH neće priznati Palestinu kao državu, a što najavljuju neke evropske zemlje.

Ovo pitanje u BiH ponovo je došlo u fokus nakon što je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, rekao da će ova zemlja priznati Palestinu kao državu.

Nakon toga, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da “priznanje Palestinske samouprave kao države bez bilo kakvog dogovora s Izraelom nije čin mira, već presedan koji ruši međunarodno pravo i arhitekturu globalne stabilnosti”. Konkretno, Dodik je rekao da se ne može priznati država koja faktički ne postoji.

“Zato snažno podržavam jasan i racionalan stav Izraela i ogromnog dijela međunarodne zajednice da se jednostranim političkim gestovima ne rješavaju decenijski sukobi, već se stvaraju novi problemi”, rekao je Dodik.

Pojedine evropske države već su podržale Palestinu kao državu, a prije nekoliko dana i Francuska i Velika Britanija najavile su da će je takođe priznati, a što bi sasvim sigurno, mogao biti okidač i za ostale evropske zemlje da krenu tim korakom.

Prema nezvaničnim informacijama, Palestinu kao državu u ovom trenutku podržava više od 140 zemalja, a ona je praktično kao država priznata i od strane UN, jer ima status “države nečlanice posmatrača”. Ipak, Palestinu kao državu još ne priznaju SAD, zbog čega je samoj Palestini uskraćen pristup mnogim međunarodnim organizacijama u kojima učestvuju samo nezavisne države.

“Mir između Izraela i Palestine može nastati, prvo kroz eliminaciju terorističke organizacije Hamas, a potom kroz dogovor jevrejskog i palestinskog naroda, a ne kroz simbolične i ishitrene odluke koje ignorišu realnost na terenu. I kad mnogi biraju da ćute, Republika Srpska neće – jer znamo šta znači kad drugi pokušavaju da kroje sudbinu bez vas”, rekao je nedavno Dodik.

Na Dodikovu izjavu odmah je reagovao Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je optužio Dodika da podržava nastavak ubijanja i izgladnjivanja djece i civila u Pojasu Gaze te da se radi o “iracionalnoj mržnji prema muslimanima”.

“Dodik kada govori o ‘nepostojećoj državi Palestini’ ne želi da zna i da prihvati činjenicu da je Palestinu kao suverenu državu priznalo 147 od 193 države članice UN, što predstavlja 75 posto međunarodne zajednice. I da Palestinu, između ostalih, priznaju i njegovi politički i društveni uzori: Rusija, Kina i Mađarska”, rekao je Zvizdić naglašavajući da “Dodik ne zna ništa” ili zna jako malo o istoriji Palestine i odnosa između Palestinaca i Jevreja.

Inače, od samog početka krize na Bliskom istoku vidjelo se koliko je politička scena u Bosni Hercegovini podijeljena u vezi s pitanjem sukoba između Izraela i Hamasa.

Među prvima koji su pružili podršku Izraelu bila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, koja je osudila napad Hamasa na Izrael i pružila podršku toj zemlji da se obračuna sa ekstremistima. U tom periodu bošnjački političari na početku su bili poprilično neutralni ne svrstavajući se ni na jednu stranu. Kasnije, ta suzdržanost prerasla je u nedvosmislenu podršku Palestini, a u Sarajevu u nekoliko navrata bili su i skupovi podrške palestinskom narodu. Sa druge strane, u Republici Srpskoj od početka je pružena podrška Izraelu. Palata predsjednika Republike Srpske obasjana je bojama zastave Izraela, što nije bilo prvi put, a već godinama unazad zvanična politika Republike Srpske je podrška Izraelu.

Politika

KRESOJEVIĆ NAJAVIO DOPUNE ZAKONA: Borcima penzija po pet najboljih godina staža

Narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske  i član PSS-a  Bojan Kresojević najavio je da će narednih dana u parlamentarnu proceduru uputiti Prijedlog dopuna Zakona o pravima boraca, kojim je predviđeno da se borcima prilikom obračuna penzije priznaje pet najboljih godina staža.

Kresojević je, povodom Vidovdana i krsne slave Vojske Republike Srpske, poručio da su borci stvorili Republiku Srpsku i da je obaveza društva da im obezbijedi dostojanstven život.

– Oni su nam dali Republiku Srpsku, a mi im moramo dati uslove za dostojanstven život. Povodom Vidovdana, u narednim danima ću predati Prijedlog dopuna Zakona o pravima boraca, koje predviđaju pet najboljih godina za penziju borcima – naveo je Kresojević.

On je istakao da ovo pitanje ne bi trebalo da bude predmet političkih podjela, već da predstavlja pitanje patriotizma.

– Ovo nije pitanje politike, ovo je pitanje patriotizma. Pozivam na jedinstvo pozicije i opozicije u usvajanju ovog zakona – poručio je Kresojević.

Povodom Vidovdana, Kresojević je kao narodni poslanik položio vijenac na spomen-obilježje poginulim borcima u Kneževu, odavši im počast.

– Neka im je vječna slava – poručio je Kresojević.

Nastavi čitati

Politika

VAŽNA POSJETA IZ BRISELA: Kaja Kalas dolazi u Bosnu i Hercegovinu

Kaja Kalas, visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije boraviće 1. i 2. jula u posjeti Bosni i Hercegovini.

Kako je potvrđeno, Kalas će tokom posjete boraviti u Sarajevu.

Riječ je o još jednoj posjeti jedne od najviših zvaničnica Evropske unije Bosni i Hercegovini, u trenutku kada se od domaćih vlasti očekuje nastavak reformi potrebnih za napredak na evropskom putu, javlja agencija Fena.

Kalas je posljednji put boravila u Bosni i Hercegovini 3. novembra prošle godine, kada se u Sarajevu sastala s članovima Predsjedništva BiH.

Prethodno je BiH posjetila i u aprilu 2025. godine.

Tokom te posjete poručila je da Bosna i Hercegovina može računati na snažnu podršku Evropske unije, ali da domaći politički akteri moraju pokazati političku volju i preuzeti odgovornost za reformske procese.

Posjeta Kalas dolazi nakon što su evropski zvaničnici u više navrata pozvali vlasti u Bosni i Hercegovini da ubrzaju ispunjavanje preostalih obaveza na evropskom putu, posebno usvajanje reformskih zakona u oblasti pravosuđa i imenovanje glavnog pregovarača s Evropskom unijom.

Evropski savjet je u martu 2024. godine donio odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, ali je za usvajanje pregovaračkog okvira i efektivan početak pregovaračkog procesa potrebno ispuniti preostale reformske korake.

Iz Evropske unije je više puta poručeno da je proširenje geostrateški interes EU, ali i da za zemlje kandidatkinje neće biti prečica, te da napredak zavisi od ispunjavanja reformi, posebno u oblasti vladavine prava, funkcionisanja institucija i usklađivanja s evropskim standardima.

Nastavi čitati

Politika

PLATE IM NISU DOVOLJNE: Ministri traže još, građani u nevjerici!

Građani Republike Srpske razmišljaju kako preživjeti do prvog. Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić razmišlja kako da ministri imaju “izuzetno velike plate”.

Jer, biće da Minić smatra da trenutnih 4.000 KM, koliko otprilike iznosi osnovna neto plata ministara od 1. aprila ove godine, nije mnogo, piše Srpskainfo

– Kada prođe ovaj mandat onda ću ga predložiti. Šesnaest je ministara, želim da imaju izuzetno velike plate, da budu za to nagrađeni, želim da rade 24 časa i to pun gas – poručio je Minić.

Minić, inače, ne vidi nijedan razlog da ministri, pa i on lično, ostanu bez novog povećanja od 1. avgusta, ukoliko ono bude odobreno svim budžetskim korisnicima.

– Pet odsto manje ili više u ovom momentu meni ili mojim kolegama ministrima sigurno nešto ne znači. Ali ne vidim zašto bi se mi odvajali od bilo koga drugog – rekao je Minić.

Kolika je plata ministara – već smo pomenuli na početku teksta, a vrijedi pomenuti i da Minićeva plata, prema aprilskom povećanju, iznosi 8.806 KM u bruto iznosu, odnosno nešto manje od 5.500 KM neto.

A dok premijer poručuje da nekoliko stotina maraka povećanja “nije mnogo”, ta “sitnica” u svakodnevnom životu znači – režije ili dug, lijek ili čekanje, puna ili poluprazna korpa u prodavnici.

Ako su postojeće ministarske plate već visoke – kome su tačno nedovoljne, i po kojoj mjeri se mjeri “izuzetno veliko”? Ili su, ipak, građani ti koji već odavno plaćaju cijenu “punog gasa” vlasti?

Priče za malu djecu
Ako pitate ekonomistkinju Svetlanu Cenić, ovo se zove – bezobrazluk.

– U uslovima kada ništa nisu uradili za privredu, za građanstvo, u vrijeme kada su sva javna preduzeća u dubiozi, kada je Republika Srpska u deficitu i zadužuje se svaki dan, mi rezultate rada tih ministara nismo vidjeli. Smatram da je to drsko prema svima, a naročito prema poreskim obveznicima – rekla je Cenićeva.

Cenićeva ne vjeruje u priču da bi ministri radili 24 sata, u punom gasu, kako je to rekao Minić.

–To su priče za malu djecu. Sjetite se šta je sve najavljeno, kako se tražiti odgovornost, kako će se tražiti ovo, kako će se tražiti ono. Jedino lobotomirana osoba će povjerovati u to – rekla je ona.

Ona smatra da povećanje plata od 5 odsto za zaposlene u javnom sektoru u Srpskoj ne bi trebalo da “zakači” premijera i ministre.

– Trebalo bi da budu plaćeni prema rezultatima rada. Ako nije bolji standard, ako nisu bolji uslovi, ako padaju prihodi, ako pada produktivnost…, a zaduženja rastu, onda nisu zaslužili ni to. Je l’ se poboljšala kultura, je l’ se poboljšao sport? Je l’ se išta poboljšalo – kategorična je Cenićeva.

Populizam
Komunikolog Mladen Bubonjić bi izjavu Minića pripisao populizmu.

-Da li su to zaslužili? Daleko od toga da se za političare može reći da su zaslužili bilo šta. Međutim, ako to posmatramo iz teorijskog aspekta, poželjno je da visoki zvaničnici, ne samo u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, već i u pravosuđu, poput sudija i tužilaca, imaju izuzetno visoke plate. Na taj način se, iz jednog ugla, može ograničiti mogućnost za korupciju. Naravno, tu postoji i druga strana priče, a to je pitanje odgovornosti – kaže on, naglašavajući da nije dovoljno samo obezbijediti visoke plate.

– Ti isti ministri, sudije, tužioci i drugi nosioci odgovornih funkcija morali bi da snose odgovornost za svoje greške, propuste ili eventualne zloupotrebe. Prije svega, trebalo bi zakonski omogućiti da za takve stvari odgovaraju i svojom ličnom imovinom – rekao je on.

Bubonjić smatra da je, s jedne strane, poželjno povećati plate kako bi se smanjio prostor za korupciju, ali da, s druge strane, mora postojati jasan sistem odgovornosti.

– Problem je što Republiku Srpsku ne možemo posmatrati iz teorijske perspektive – zaključio je on.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno