Connect with us

Svijet

STRAVIČNE POPLAVE U RUMUNIJI: Tri osobe poginule, grad Brošteni sravnjen sa zemljom “Kuće su uništene”

Nakon paklenih vrućina, stravično nevrijeme zahvatilo je Rumuniju koje je odnijelo najmanje tri života, a grad Brošteni je uništen i pod vodom.

Nakon toplotnih talasa i oluja, devastirajuće poplave pogodile dijelove Rumunije prema Moldaviji. Poplave su napravile potpuni haos, a čak tri osobe su izgubile život u bujici.

Spasilačke službe vode borbu s vremenom kako bi evakuisale ljude iz pogođenih područja. U Sučeavi i Neamtu, stotine mještana i turista su evakuisani, neki čak i helikopterima. Snimci s terena su katastrofalni – kuće i vile bukvalno su iščupane iz zemlje i odneo ih je nabujali tok reke Bistrice, koja je dostigla nivo protoka.

U više mjesta u okrugu Sučeava, crveni meteo alarm za poplave oglasio se usred noći. U roku od 12 sati pala je kiša koliko obično padne za dva meseca. Rijeka Bistrica je porasla 23 puta i izašla iz korita, brišući sve pred sobom. Spasilačke akcije odvijale su se pod pritiskom vremena.

– Imam oko 69 godina, doživio sam još dve ovakve bujice, ali nikad ovako. Voda je bila do pojasa, više od metra – rekao je jedan od meštana čija je kuća poplavljena, prenosi Telegraf.

Čelni ljudi Slatine u šoku posmatraju svoj grad.

– Kuće su uništene. Putevi su razrovani, mostovi odnijeti. Voda svuda, nikad nisam video ovoliko vode – rekao je Gavril Niculeasa, zamenik gradonačelnika Slatine.

Brošteni razoren u poplavama
Grad Brošteni je potpuno razoren u poplavama. Telo muškarca starog 66 godina i dve žene od 83 i 85 godina pronađena su u koritu reke Neagra. Desetine vatrogasaca satima je pokušavalo da izvuče njihova tijela.

Snimci pokazuju apokaliptične prizore – kuće iščupane iz temelja i prenijete stotinama metara dalje. Automobili su progutani bujicom.

– Teško mi je da opišem sve što se ovde dogodilo. Gdje god pogledate katastrofa. Ovu kuću je voda bukvalno odnela. Ostala je zaglavljena u blatu stotinama metara dalje. Ne zna se više gde je dvorište, a gde put. Automobili su zatrpani u mulju, a ljudi očajni – izjavila je Angela Bertea, reporterka Observatora.

Zbog izuzetno jakih padavina, došlo je do odrona zemljišta, a visoka stabla su se sručila niz padine. Iz vazduha se najbolje vidi razmjera razaranja, naročito u poređenju s prethodnom godinom.

Brošteni je najveći grad po površini u Rumuniji – 420 kvadratnih kilometara – ali je sada ceo pod vodom. Ljudi su se, čekajući pomoć, popeli na krovove svojih kuća.

Vlasti su poslale pet helikoptera, uključujući i “Black Hawk”, kako bi evakuisale ljude. Mještani su spasavani jedan po jedan, pomoću sajli, jer drugačije nije bilo moguće prići.

– Ostala je još jedna osoba, ostali su i moji unuci. Noć smo proveli u potkrovlju s djecom. Nismo spavali, nismo jeli. Voda je došla do temelja kuće, došla i s brda. Reka Neagra je nadošla nevjerovatno. Donela je drveće, krovove, automobile – sve! Katastrofa – rekli su mještani.

Spasilački helikopteri sleću svakih nekoliko minuta u mestu Neagra, kraj Broštenija, i neprekidno evakuišu građane.

Turisti zarobljeni u pansionu
Dvadeset i dvoje turista ostalo je zarobljeno u jednom pansionu.

– Odjednom je došao jak talas sinoć, odnio je automobile. Dva auta još nismo našli – navode turisti.

Stanovnici koji su izgubili sve sada se sklanjaju kod rođaka ili u prihvatne centre koje su otvorile lokalne vlasti. Formiran je komitet za vanredne situacije, a zvaničnici obećavaju pomoć.

Nadležni kažu da ovoliki vodostaj nije zabeležen u poslednjih 70, 80 godina.

– Najmanje 2.500 ljudi je pogođeno. Na terenu su žandarmerija, vatrogasci, spasilačka služba, a uskoro stiže i vojska. Hitno su nam potrebni voda i hrana – rekao je Aleksandru Hurjui, gradonačelnik Broštenija.

Related Topics:

Svijet

“BICIKLOM NA RUSIJU”! Belgijski ministar “Naše trupe će biti spremne da POBIJEDE U RATU BUDUĆNOSTI”

Belgijski ministar odbrane Teo Franken pozvao je na jačanje kapaciteta oružanih snaga kako bi se pripremili za najgori mogući scenario.

“Naše trupe će biti spremne da pobijede u ratu budućnosti – fleksibilne, isplative, sa visokom brzom prilagodljivošću, dajući prioritet tehnologiji, sajber prostoru i inovacijama. U ratu koji se, nadamo se, nikada neće dogoditi”, napisao je Franken na “Iksu”.
On je dodao da je 2025. godina pokazala da se, ako se želi sačuvati mir, mora pripremati za najgore.

Franken se ranije se sukobio sa bivšim ruskim predsjednikom zbog nuklearnog rata – u Instagram objavi sa pjesmom “Calm Down” koju pjeva američka pjevačica Selena Gomez, piše briselski Politiko. Nešto ranije se “zakleo da će NATO sravniti Moskvu” ako Kremlj ikada napadne Brisel u intervjuu za belgijski novinski veb-sajt HUMO.

To je izazvalo žestoku reakciju Dmitrija Medvedeva, bivšeg ruskog predsjednika i trenutnog zamjenika predsjednika Savjeta bezbjednosti, koji je sklon ispadima na društvenim mrežama.

Medvjedev je nazvao Frankena “imbecilom” i upozorio da je rusko nuklearno superoružje Posejdon testirano, nazivajući ga “pravim oružjem sudnjeg dana”. Kao odgovor korisniku X koji je predložio da se Belgija koristi kao poligon za testiranje, Medvedev je dodao: “Tada će Belgija nestati”.

U četvrtak ujutru Franken je uzvratio Medvedevu u Instagram objavi, rekavši: “Ruski glavni nasilnik nikada ne prestaje da prijeti i vrijeđa.”

“NATO nije u ratu sa Ruskom Federacijom i svakako ne želi da bude… Ali princip ‘uzvratnog udarca’ našeg saveza je neosporan već 76 godina”, rekao je. “To je ono što sam mislio u intervjuu za HUMO i ne povlačim ni reč od toga”.

Na objavu je bio dodat hit američke pop pjevačice Selene Gomez iz 2023. godine “Calm Down”, očigledno apel Frankena Kremlju da se smiri. Pjesmu je prvobitno objavio nigerijski pjevač Rema 2022. godine, nakon čega je objavljem remiks sa Gomezovom 2023. godine.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO NE ODSTUPA “Mađarska u 2026. godini NEĆE PRIMITI NIJEDNOG MIGRANTA”

Mađarska neće primiti nijednog migranta 2026. godine i neće platiti nijednu forintu za smještaj migranata iz drugih zemalja EU, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

“Mađarska neće sprovesti pakt o migraciji. Ne želimo paralelna društva i ne želimo da provedemo Božić pod prijetnjom terorizma. Sljedeće godine, Mađarskoj će biti potrebna sva njena snaga, jer Brisel želi da počne da naseljava migrante ovdje”, naveo je Sijarto u objavi na Fejsbuku.

Sijarto je naglasio da će se jedna od najvećih bitaka naredne godine odnositi na to što Mađarska ne prihvata sporazum o migraciji, koji u EU stupa na snagu na ljeto, prenosi MTI.
On je istakao da bi sporazum, iako bi trebalo da učini evropski sistem azila efikasnijim, u praksi “primorao Mađarsku na nemoguć izbor, da plati ili da primi migrante”, što smatra apsurdnim. Sijarto je dodao da je Mađarska izgradila graničnu ogradu o svom trošku, i da je branila spoljnu granicu EU od migranata više od decenije, a da je trenutno kažnjena sa milion evra dnevno jer je odbila da ih primi.
Ukazao je da se u zemljama zapadno od Mađarske koje ne mogu ili ne žele da se brane od migranata bezbjednost pogoršala.

Nastavi čitati

Svijet

NIŠTA OD RUSKE IMOVINE! Politički udarac za Zelenskog

Odluka Evropske unije da obezbijedi kredit Kijevu umjesto eksproprijacije zamrznute imovine Rusije označila je politički udarac za ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i njegove evropske partnere, piše list “Il fato kvotidijano”.

“Odluka Brisela o novom evropskom kreditu osigurava budžet Ukrajine za 2026. godinu. Sa tehničke tačke gledišta, ovo je olakšanje, a politički je poraz za Zelenskog i njegove evropske saveznike, koji su obećali da će natjerati Moskvu da plati, ali su se u stvarnosti zadovoljili kompromisom”, piše list.

Analizirajući rezultate 2025, list ističe da je ovo bila najgora godina za Ukrajinu nakon kritika u Bijeloj kući koje su, kako se navodi, satjerale Zelenskog u ćošak, te nakon prestanka američke podrške, neuspjeha na frontu i koruptivnog skandala.

EU i zemlje G7 zamrznule su oko 300 milijardi evra ruske imovine. Oko 180 milijardi evra nalazi se u belgijskom depozitaru “Evrokliru”.

Na nedavno održanom samitu EU lideri nisu uspjeli da se dogovore o eksproprijaciji zamrznute imovine Rusije pod maskom takozvanog reparacionog kredita Ukrajini, podsjeća TASS.

Umjesto toga, donesena je odluka da se Kijevu dodijeli 90 milijardi evra tokom naredne dvije godine kroz zajedničko zaduživanje.

Nastavi čitati

Aktuelno