Connect with us

Svijet

SASTANAK TRAMP-PUTIN! “Ostvaren odličan napredak” (FOTO, VIDEO)

Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država i Rusije Donald Tramp i Vladimir Putin saopštili su nakon razgovora na Aljasci da je ostvaren veliki napredak, da je postignut dogovor koji će otvoriti put ka miru u Ukrajini, ali da se još nije došlo do primirja.

Ovaj sastanak Trampa i Putina je prvi put da su se njih dvojica sreli lice u lice nakon sedam godina.

Slijede razgovori Trampa sa Zelenskim i liderima članica NATO. Vjerovatan je novi susret dvojice predsjednika, moguće u Moskvi.

Sastanak je  okončan je najavama budućeg sporazuma, ali bez naznaka oko čega su se lideri dvije države dogovorili.

Ostaje nejasno i šta će američki predsjednik reći Ukrajincima i liderima članica NATO u najavljenom brifingu o rezultatima razgovora u Enkoridžu.

Iz prilično neodređenih izjava dvojice predsjednika može se, međutim, protumačiti da je Rusija i dalje zabrinuta jer nisu uklonjeni ključni razlozi ruske zabrinutosti u vezi Ukrajine, piše RTS.

I Tramp je potvrdio da posao ni izbliza nije okončan, rekavši ”da dogovor nije postignut dok se dvije strane ne dogovore”.

Putin je rekao da je “iskreno zainteresovan” da se okonča sukob, koji je opisao kao “tragediju”.

Naveo je da je potrebno otkloniti “primarne uzroke” sukoba i upozorio je da Ukrajina i Evropa ne smeju da “sabotiraju” pregovore.

Sastanak je opisao kao “početnu tačku ka rejšenju” konflikta.

Saglasan je sa tvrdnjom američkog predsjednika da sukob  ne bi ni počeo da je Tramp ostao na vlasti poslije američkih predsjedničkih izbora 2020. godine.

Putin je izjavio noćas da je razgovor sa Trampom bio temeljan i konstruktivan i uz međusobno poštovanje.

 

Putin je na konferenciji za medije  nakon sastanka u užem formatu koji je trajao dva sata i 45 minuta,izjavio je da je razgovor sa predsjednikom SAD bio temeljan i konstruktivan i da je vođen uz međusobno poštovanje.

Istakao je rekao da su strane postigle dogovor za koji očekuje da će otvoriti put ka miru u Ukrajini.

Ruski lider je rekao da je sve što se dešava u ukrajinskom sukobu velika tragedija za Rusiju i nazvao ukrajinski narod bratskim. Iz tog razloga, kako je naveo, Moskva je veoma zainteresovana za brzo uspostavljanje mira.

Rekao je da bezbjednost Ukrajine treba da bude osigurana, da je spreman da radi na tome, kao i da se nada da će sporazum koji su zajedno postigli pomoći da se približimo tom cilju i da će otvoriti put ka miru u Ukrajini.

– Očekujemo da će Kijev i evropske prestonice to konstruktivno shvatiti i da neće ometati stvari. Da neće pokušavati da koriste neke zakulisne dogovore za provokacije kako bi odbacili početni napredak – rekao je Putin.

Rekao je i da ima mnogo dimenzija za zajednički rad, kao i da američka i ruska investiciona i poslovna saradnja imaju ogroman potencijal.

– Rusija i SAD mogu jedna drugoj toliko toga da ponude u trgovini, digitalnom svijetu, visokoj tehnologiji i istraživanju svemira. Vidimo da je i saradnja na Arktiku veoma moguća. U našem međunarodnom kontekstu, na primjer, između Dalekog istoka Rusije i zapadne obale SAD. Generalno, veoma je važno da naše zemlje okrenu novi list, da se vrate saradnji. Simbolično je da nedaleko odavde, na granici između Rusije i SAD, postoji takozvana međunarodna datumska linija – rekao je Putin.

On je rekao i da je Trampu, po izlasku iz aviona u Enkoridžu rekao “Dobar dan, dragi komšija, veoma mi je drago da vas vidim u dobrom zdravlju i živog”.

– Mislim da je to veoma susjedski. I mislim da su to lijepe riječi koje možemo da kažemo jedni drugima. Razdvaja nas Beringov moreuz, iako postoje samo dva ostrva između ruskog i američkog tla. Udaljena su samo četiri kilometra. Bliski smo susjedi i to je činjenica. Takođe je važno da Aljaska ima veze sa našim zajedničkim nasleđem, istorija između Rusije i SAD, i mnogi pozitivni događaji imaju veze sa tom teritorijom. Ipak, postoji ogromno kulturno nasljeđe iz ruske Amerike, na primjer, pravoslavne crkve i više od 700 geografskih imena ruskog porijekla – rekao je Putin.

Prema njegovim riječima poznato je da četiri godine nije bilo samita između Rusije i SAD što je dugo vrijeme i što je bilo veoma teško za bilateralne odnose koji su, kako kaže na najnižem nivou od Hladnog rata.

– Mislim da to ne koristi našim zemljama i svijetu u cjelini. Očigledno je da prije ili kasnije moramo da ispravimo situaciju kako bismo prešli sa konfrontacije na dijalog. I u ovom slučaju, lični sastanak između šefova država je odavno trebalo da se održi -rekao je on i dodao da je važno da su obe strane orijentisane na rezultate.

Dodao je da se vidi da Tramp ima veoma jasnu ideju o tome šta želi da postigne.

-On iskreno brine o prosperitetu svoje nacije. Ipak, on razumije da Rusija ima svoje nacionalne interese. Očekujem da će današnji sporazumi biti polazna tačka, ne samo za rješavanje ukrajinskog pitanja, već će nam pomoći i da vratimo poslovne i pragmatične odnose između Rusije i SAD – rekao je Putin.

Naglasio je da su on i Tramp izgradili veoma dobar, poslovni i pouzdan kontakt, i ima sve razloge da vjeruje da tim putem može da se dođe do kraja sukoba u Ukrajini.

Donald Tramp izjavio je da je na sastanku sa Putinom postignut veliki napredak i da je razvio fantastičan odnos sa ruskim liderom.

Tramp je istakao da i dalje postoje tačke neslaganja i da “nema dogovora dok se on zaista ne postigne”, naglašavajući da “još nisu došli do cilja”, uprkos ostvarenom “velikom napretku”.

Naglasio je da je “postignuto mnogo dogovora”, ali da je “nekoliko” pitanja ostalo otvoreno, pri čemu je “jedno najznačajnije”, ali bez konkretnih informacija i detalja o kom pitanju je riječ.

Istakao je da će pozvati ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, NATO i evropske lidere, naglašavajući da “na kraju sve zavisi od njih”.

On je na konferenciji za medije, nakon sastanka koji je trajao oko dva sata i 45 minuta, rekao da postoje dobre šanse kada se sukob u Ukrajini završi.

– Imali smo izuzetno produktivan sastanak i oko mnogih stvari smo se dogovorili. Ostalo je nekoliko, koje i nisu toliko značajne, ali smo postigli izvjestan napredak – rekao je on.

Dodao je i da će imati razgovore sa predstavnikom NATO-a i ljudima koje smatra prikladnim.

– Naravno, pozvaću predsjednika (Volodimira) Zelenskog i ispričati mu o današnjem sastanku – rekao je on.

Završio je sa porukom da će “vjerovatno” uskoro ponovo vidjeti ruskog lidera, na šta je Putin odgovorio: “Sledeći put u Moskvi”.

Na opasku Putina  Tramp je rekao da je to zanimljiva ideja.

Na konferenciji nisu bila dozvoljena pitanja novinara.

Obojica lidera su se nakon konferencije za novinare ukrcala u avione i napustila Enkoridž.

Intervju

Donald Tramp je nakon sastanka sa ruskim predsjednikom  rekao da je sada na ukrajinskom predsednku Volodimiru Zelenskom  “da postigne dogovor” za rješavanje sukoba u Ukrajini.

Tramp je naglasio da je njegova poruka Zelenskom „Napravite dogovor.“

On je u intervjuu za Foks njuz snimljenom na Aljasci nakon sastanka sa Putinom dodao i da “evropske države moraju malo da se uključe”.

Takođe je potvrdio spremnost i da učestvuje na tom sledećem sastanku.

Tramp je rekao da se on i Putin slažu oko većine stvari, ali da i dalje postoje jedno ili dva pitanja oko kojih se ne slažu, ali nije želio da ih precizira konkretnije .

Tramp je rekao i da vjeruje da Putin želi da se rat završi, uprkos dokazima koji govore suprotno.

On je dodao i da nakon pregovora na Aljasci za sada,  „ne mora da  razmišlja“ o oštrijim sankcijama za Rusiju.

– Zbog onoga što se danas dogodilo, mislim da ne moram o tome da razmišljam . Možda ću morati da razmišljam o tome za dvije ili tri nedjelje ili tako nešto. Ali danas ne moramo o tome da razmišljamo. Mislim da je sastanak prošao veoma dobro – saopštio je Tramp.

Američki predsjednik je izjavio da daje ocenu 10 na skali od jedan do 10, sastanku sa ruskim predsjednikom Putinom, za koji je rekao da je bio „izuzetno produktivan“ sa „mnogo dogovorenih tačaka“.

Glas

Related Topics:

Svijet

Huti udaraju tamo gdje Saudijsku Arabiju najviše boli: ŠTA ŽELI IRAN?

Napadi Huta na Saudijsku Arabiju imaju ciljeve koji prevazilaze sukob u Jemenu, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla da ugrozi čitav region Persijskog zaliva.

Gađanjem infrastrukture i ometanjem investicionih događaja koji su ključni za ekonomske ambicije Saudijske Arabije, Huti nastoje da izvrše pritisak na saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana kako bi, s jedne strane, ispunio njihove zahtjeve u Jemenu, a s druge, ubijedio predsjednika Donalda Trampa da ublaži američku blokadu koja guši iransku ekonomiju, kazali su za Reuters saudijski, iranski i regionalni izvori, a prenose Vijesti.me.

Ova kampanja odražava procjenu Irana i Huta da ekonomski prosperitet Saudijske Arabije, njene investicione ambicije i osjetljivost na poremećaje predstavljaju slabu tačku koju mogu da iskoriste za pritisak u sukobu koji se proteže od Ormuskog moreuza, na ulazu u Persijski zaliv, do moreuza Bab el Mandeb u Crvenom moru.

Iran, koji se suočava sa sve snažnijim ekonomskim i vojnim pritiskom nakon početka rata 28. februara, nastoji da poveća cijenu američke strategije napadima na regionalne partnere Vašingtona, ocijenio je Majkl Najts iz strateške konsultantske kuće Horizon Engage.

“Iranci su u čeličnom stisku”, kazao je Najts.

Pošto ne mogu direktno da natjeraju Vašington da promijeni politiku, Teheran i Huti “udaraju po Saudijskoj Arabiji, gađaju slabu tačku”, dodao je on, objašnjavajući da na taj način iskorišćavaju ekonomsku ranjivost kraljevine i njenu težnju ka stabilnosti.

Zašto Huti pojačavaju pritisak na Saudijsku Arabiju?

Visoki iranski zvaničnik izjavio je da su napadi Huta dio šire strategije Irana i njegovih saveznika usmjerene na promjenu odnosa snaga u regionu, kroz napade na energetsku infrastrukturu i ključne pomorske puteve.

On je ocijenio da Rijad ne može da se oslanja na američku zaštitu, već mora da se okrene pregovorima, dodajući da će se napadi Huta nastaviti ukoliko saudijska ograničenja ne budu ukinuta.

Takva strategija, međutim, stavlja Mohameda bin Salmana pred dilemu, navode izvori upoznati s razmišljanjima saudijskog rukovodstva.

Eskalacija sukoba nosi rizik od šireg rata koji bi mogao da ugrozi njegov ambiciozni plan ekonomskih i društvenih reformi, dok bi ustupci Hutima mogli da ojačaju pokret koji godinama osporava saudijski uticaj u regionu.

Što sukob duže traje, to je veća prijetnja bezbjednosti Saudijske Arabije, povjerenju investitora i ostvarivanju ciljeva razvojnog programa “Vizija 2030”.

Napadi na aerodrom i Aramko

Saudijska Arabija suočila se tokom protekle sedmice sa sve intenzivnijim napadima Huta, uključujući smrtonosne udare na Međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu i napad na saudijsku naftnu kompaniju Aramko, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i jednog od stubova saudijske ekonomije, koji je izazvao požar što se proširio na nekoliko spratova.

Napadi su poremetili održavanje vodeće naftne konferencije u Rijadu, zbog čega su pojedini visoki rukovodioci naftnih kompanija otkazali učešće.

Huti su i ranije izvodili napade duboko unutar saudijske teritorije, uključujući 2019. godinu, kada su udari na postrojenja Aramka privremeno poremetili oko pet odsto globalnog snabdijevanja naftom.

Ti napadi uslijedili su nakon što je Rijad 2015. godine vojno intervenisao u Jemenu, pošto su Huti preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom. Rat je potom prerastao u krvavi sukob bez odlučujućeg pobjednika, sve do primirja postignutog 2022. godine.

Međutim, saudijsko rukovodstvo sada smatra da je vojni pritisak jedina održiva opcija, izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Centra za istraživanje Zaliva sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.

“Došli su do tačke u kojoj pregovori više nisu mogući”, rekao je Sager.

“Nemaju drugog izbora osim vojne akcije”, dodao je.

“Huti traže mir pod uslovima pobjednika”

S druge strane, Huti sve više smatraju da u eventualne pregovore ulaze sa pozicije snage, nastojeći da obezbijede priznanje svoje vlasti u Sani i ublažavanje ograničenja nametnutih Jemenu, ocijenio je Favaz Džerdžes, stručnjak za Bliski istok sa Londonske škole ekonomije.

“Ono što Huti sada traže jeste mir pod uslovima pobjednika”, kazao je Džerdžes.

Sjedinjene Države pokazuju malo spremnosti da pokrenu novu dugotrajnu vojnu kampanju protiv Huta, nakon što su ih prošle godine bombardovale zbog napada na brodove u Crvenom moru, a potom pristale na primirje.

Takva uzdržanost Vašingtona ostavlja Rijad pred sukobom u kojem vojni pritisak sam po sebi možda neće biti dovoljan za postizanje odlučujućeg ishoda.

Na početku kampanje napada Huta, Mohamed bin Salman zatražio je pomoć od Trampa u borbi protiv tog pokreta, ali Tramp nije pristao na američke vojne udare, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.

Vašington je umjesto toga ponudio pomoć u određivanju ciljeva i razmjenu obavještajnih podataka. Tramp je kasnije izjavio da razmatra moguće mjere protiv Huta, ali je istovremeno nagovijestio da bi eventualni odgovor mogao da odloži do završetka američkih izbora za Kongres.

Prijeti li novi rat iscrpljivanja?

Dok napadi dronovima i raketama otkrivaju slabosti saudijske odbrane, analitičari upozoravaju da bi sukob mogao da preraste u rat iscrpljivanja, u kojem Huti vjeruju da im vrijeme i geografski položaj idu naruku.

Bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler ocijenio je da prednost Huta nije samo u njihovom položaju u blizini strateški važnog moreuza Bab el Mandeb, već i u velikoj nesrazmjeri između onoga što dvije strane mogu da izgube.

“Saudijska infrastruktura mnogo je vrednija od infrastrukture Huta”, rekao je Miler.

“Oni imaju mnogo manje da izgube od Saudijaca”, dodao je.

Analitičar za Jemen Farea el Muslimi smatra da kampanja Huta protiv Rijada predstavlja pokušaj uspostavljanja regionalne prevlasti, uz rizik od izbijanja znatno šireg sukoba na Arabijskom poluostrvu.

Prema njegovim riječima, u središtu krize nalazi se raspad mirovnog plana iz 2023. godine, koji je podržavala Saudijska Arabija i koji je Hutima nudio put ka političkom legitimitetu i sredstvima za obnovu zemlje.

Tim planom bilo je predviđeno da Rijad pomogne finansiranje plata zaposlenih u javnom sektoru i obnovu infrastrukture. Međutim, sukob u Crvenom moru zaustavio je taj proces, dok su Huti istovremeno produbljivali veze sa Iranom.

“Idemo ka najgorem mogućem ishodu”, upozorio je El Muslimi.

“Ratu gorem od onog iz 2015. godine. Ovog puta biće krvaviji, a Saudijska Arabija će u njega ući sa manje saveznika”, kazao je.

On je naglasio da uspješna vojna kampanja protiv Huta nije moguća bez jedinstva zalivskih država, prije svega Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Huti nisu prijetnja samo Saudijskoj Arabiji”, rekao je El Muslimi.

“Oni ugrožavaju čitav Zaliv i širi region. Ovo nije samo saudijski rat. Ovo je rat koji se tiče cijelog Zaliva”, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA ULAZI U ZIMU NESPREMNA, prijeti nestašica gasa

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je liderima EU da razmotre uspostavljanje strateških rezervi gasa na nivou Unije, usljed zabrinutosti da bi Evropa ove zime mogla da se suoči sa nestašicom, piše “Politiko”.

Evropska skladišta gasa, koja pune komercijalne kompanije, ove godine imaju rekordno niske nivoe zaliha.

Zbog visokih ljetnih cijena, uslovljenih ratom u Iranu, smanjena je tržišna motivacija za popunjavanje zaliha, a posljedica toga je da EU ulazi u zimu nedovoljno pripremljena.

Diplomatama još nije jasno kako bi te rezerve funkcionisale u praksi, a visoki zvaničnik EU opisao ih je kao dugoročnu mjeru zaštite od budućih poremećaja u snabdijevanju.

Taj model bi bi sličan postojećim državnim rezervama nafte i naftnih derivata.

Raniji dokumenti o planovima za reorganizaciju snabdijevanja gasom predviđaju bolje krizno upravljanje u kompanijama.

Međutim, ti planovi ne spominju direktno strateške rezerve koje bi vlade bile obavezne da pune do određenog nivoa kako bi se kompenzovao manjak nezavisno od tržišnih uslova.

Države koje se inače oslanjaju na komercijalno punjenje skladišta već su ove godine morale da promijene pristup, nakon što su uočena ograničenja postojećeg modela.

Holandija je odlučila da subvencioniše nabavku energenata, za šta je izdvojila gotovo milijardu evra, dok NJemačka razmatra uspostavljanje vlastitih strateških zaliha.

Nastavi čitati

Svijet

KRVAVI NAPAD U ŠKOLI: Ubijeno troje djece i nastavnik, napadač mrtav

Troje djece i jedan nastavnik ubijeni su u pucnjavi u osnovnoj školi Silver Rail u gradu Bendu, u američkoj saveznoj državi Oregon.

Još jedno dijete i nastavnica teško su povrijeđeni, a osumnjičeni za napad, šesnaestogodišnjak iz Benda, smrtno je ranjen nakon intervencije jednog građanina, saopštile su lokalne vlasti.

Prema riječima načelnika policije Benda Majka Kranca, ubijena djeca imala su pet, osam i 11 godina. Povrijeđeni sedmogodišnjak i nastavnica stara 54 godine prevezeni su u bolnicu u kritičnom stanju.

Kako prenosi ABC News, pucnjava je počela nešto prije 13 sati po lokalnom vremenu u četvrtak, kada je policija dobila prijavu vozača da je na njega više puta pucano. Ubrzo su uslijedili pozivi hitnim službama zbog naoružane osobe koja je ušla u osnovnu školu.

Prema preliminarnim rezultatima istrage, osumnjičeni je pucao u zaključana vrata kako bi ušao u školsku zgradu. Policija nije objavila njegov identitet niti je potvrdila da li je pohađao tu školu ili poznavao nekoga od učenika i zaposlenih.

Osumnjičeni je smrtno ranjen nakon što je jedan član lokalne zajednice intervenisao i zaustavio ga. Guvernerka Oregona Tina Kotek zahvalila je nastavnicima, školskom osoblju i pripadnicima hitnih službi na brzoj reakciji, posebno ističući građanina čija je hrabra intervencija, kako je navela, spriječila dalji gubitak života.

U istragu su uključeni i federalni agenti FBI-ja, potvrdio je direktor te agencije Keš Patel. Na mjesto pucnjave upućeni su i pripadnici Biroa za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive.

Nakon napada policija je evakuisala školu i pregledala prostoriju po prostoriju. Za porodice učenika uspostavljeno je mjesto za okupljanje u obližnjoj crkvi, dok su sve nastavne aktivnosti, školske manifestacije i sportski događaji u školskom okrugu Bend-La Pajna otkazani.

Istraga o motivima napada i svim okolnostima tragedije je u toku.

Nastavi čitati

Aktuelno