Connect with us

Politika

Ministarstvo zarobljeno stranačkim interesima, BEZBJEDNOST GRAĐANA NA MUKAMA

Ima li Ministarstvo bezbjednosti BiH u ovom trenutku bilo kakvu validnu procjenu aktuelnog stanja sigurnosti u BiH, pitanje je na koje će morati da odgovore iz ovog ministarstva.

To pitanje je postavio Safet Kešo, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali odgovor sigurno neće dobiti od ministra bezbjednosti, jer ga nemamo skoro sedam mjeseci.

Od 24. januara ove godine ta pozicija je upražnjena, jer je Nenad Nešić, koji je u to vrijeme bio u pritvoru, donio odluku da se povuče. Za kormilo ovog jako bitnog sektora je, u međuvremenu, sjeo Ivica Bošnjak, inače zamjenik ministra, ali, iz mjeseca u mjesec tinja nezadovoljstvo jer, kako mnogi tvrde, ne znamo da li smo i koliko ugroženi.

“Kada je Ministarstvo sigurnosti BiH, u skladu sa svojim izričitim zakonskim obavezama i nadležnostima, posljednji put sprovelo analizu stanja sigurnosti u našoj zemlji i sačinilo odgovarajući izvještaj o tom stanju? Da li su se Ministarstvo i Vijeće ministara bavili posebnom analizom funkcioniranja sistema sigurnosti u BiH u okolnostima nakon hapšenja ministra sigurnosti Nenada Nešića i njegove smjene, odnosno ostavke koja je potom uslijedila”, upitao je Kešo.

Nermin Pećanac, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, kaže da nije normalno to što BiH već toliko dugo nema ministra bezbjednosti. Slično je stanje, dodaje on, i u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).
“Ministarstvo bezbjednosti je postalo predmet stranačke trgovine. Tu se, kao i u mnogim drugim mjestima u sistemu bezbjednosti, ne gleda ni struka ni profesionalnost, nego politička pripadnost. Nažalost, što manje znaš, to si ‘kvalifikovaniji’ da budeš ministar bezbjednosti”, kaže Pećanac za “Nezavisne novine“.

Stanje je sada takvo, ocjenjuje on, da je ovo ministarstvo postalo samo politički plijen i ništa više od toga.

“U ovom trenutku niko ni zbog čega ne polaže račune. Vijeće ministara se trudi da dokaže da su nepotrebni. Svojim neradom to dokazuju svaki dan. Apsolutno ništa ne rade, a i ono što rade, bolje da ne rade”, rekao je Pećanac.

Da mu je poslanik Safet Kešo poslao nekoliko pitanja, upoznat je i Ivica Bošnjak. Na godišnjem odmoru je, rekao nam je prije nekoliko dana, pa će se time baviti sljedeće sedmice (ove sedmice). “U ponedjeljak ću biti na poslu. Dakle, kada se vratim sa godišnjeg, potpisaću odgovor i poslati”, rekao je Bošnjak.

Iz Centra za sigurnosne studije BiH su, podsjetimo, nedavno upozorili da su izdvajanja za javnu bezbjednost, odnosno policijske strukture u BiH, uveliko premašila 1,1 milijardu KM pa je, stoga, javnost zainteresovana za rezultate rada tih institucija.

Kako dodaju, nakon poduže pauze, na sjednici Savjeta ministara BiH pojavila se tačka dnevnog reda koja se odnosi na usvajanje informacije o stanju bezbjednosti u BiH za 2024. godinu, koju je predložilo Ministarstvo bezbjednosti. Ta tačka je, naglašavaju, trebalo da bude razmatrana na 86. sjednici Savjeta ministara, održanoj 22. jula. Međutim…

“Kako se može vidjeti iz saopštenja sa sjednice, ona nije uvrštena u dnevni red, a samim tim i javnost je ostala uskraćena za podatke koji bi trebalo da pruže institucionalni osvrt na stanje kojem svakodnevno svjedočimo čitajući stupce crne hronike u medijima”, naveli su iz Centra za sigurnosne studije BiH.

Ističu da se u vrijeme kada su građani izloženi brojnim informacijama o kriminalu svih pojavnih oblika od vlasti s pravom očekuje da predoči javnosti rezultate svog institucionalnog odgovora na zaštiti građana i društva.

“Posljednja informacija o stanju bezbjednosti dostupna je na stranici Ministarstva bezbjednosti BiH za 2022. godinu, koju je Savjet ministara BiH usvojio 14. juna 2024. godine, dakle s godinom zakašnjenja. Izvještaja za 2023. godinu nema dostupnog na stranici Ministarstva bezbjednosti BiH pa pretpostavljamo da nije naišao na interes ili saglasnost Savjeta ministara BiH, u formi za koju pretpostavljamo da je predložena od nadležnog ministarstva”, naglasili su iz Centra za sigurnosne studije BiH.

Politika

STANIŠIĆ: Ovakvu Bijeljinu smo već mogli da imamo

Nosilac liste Pokreta Sigurna Srpska za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u Izbornoj jedinici 2 Miloš Stanišić predstavio je novi nastavak video-serijala „Minut budućnosti“, ovoga puta posvećen Bijeljini.

Kako je saopšteno iz Pokreta Sigurna Srpska, Stanišić u novom spotu uz pomoć vještačke inteligencije prikazuje kako bi pojedini poznati dijelovi Bijeljine mogli izgledati kada bi, prema njegovoj viziji, razvoj grada bio zasnovan na dugoročnijem planiranju.

„Ovo je moja Bijeljina“

Stanišić u spotu govori o Bijeljini kao gradu u kojem je odrastao i u kojem živi, ističući da njegov pogled na budućnost grada nije ograničen samo na ono što danas postoji.

„Ovo je moja Bijeljina. Grad u kojem sam odrastao, u kojem živim i u kojem želim da žive i moja djeca. I zato je ne gledam samo onakvu kakva je danas. Gledam šta sve može da postane. I kakva je već mogla da bude da su o njoj brinuli, umjesto što su se preko nje inatili“, poručuje Stanišić.

U vizuelnom dijelu spota poznate lokacije dobijaju drugačiji izgled, dok se kroz AI prikaze predstavlja njegova vizija mogućeg uređenja i razvoja grada.

AI kao alat za prikaz moguće budućnosti

Stanišić vještačku inteligenciju u ovom serijalu koristi kao način da građanima vizuelno približi scenarije razvoja koje zagovara u okviru kampanje.

Poruka spota, kako je predstavljeno, nije usmjerena na udaljenu budućnost, već na ideju da bi pojedini elementi drugačije uređenog grada već mogli postojati.

„Ne pokazujem neku Bijeljinu iz daleke budućnosti. Ovo je naša Bijeljina. Ona koju smo već mogli da imamo“, navodi Stanišić.

„Minut budućnosti“ već je govorio o Semberiji

U prethodnim nastavcima serijala Stanišić je uz pomoć vještačke inteligencije prikazivao moguće scenarije razvoja Semberije, uključujući budućnost poljoprivrednog zemljišta i uticaj obnove industrijske proizvodnje na jedan grad.

RTRS je ranije objavio da Stanišić AI u kampanji koristi kao alat kojim želi da prikaže ono što bi, prema porukama Pokreta Sigurna Srpska, moglo postojati uz drugačije upravljanje resursima.

Novi nastavak serijala vraća fokus na Bijeljinu, a Stanišić ga završava porukom koja prati njegovu kampanju.

„A šta ako može drugačije?“ pitanje je kojim se spot završava, nakon čega slijedi odgovor: „SIGURNO može.“

Nastavi čitati

Politika

TOŠIĆ PROZVAO VLAST ZBOG „GRANICE KOJA NE POSTOJI“: „Godinama obećavaju otcjepljenje i vraćanje nadležnosti, a rezultat su samo politički spektakli“

Član Predsjedništva PSS-a i kandidat za Parlament BiH Igor Tošić, poručio je da su velike najave vlasti o vraćanju nadležnosti i otcjepljenju ostale samo politička obećanja bez rezultata.

-Sjećate li se kada je vlast organizovala skupove „Granica postoji“? Upravo ovdje 2023. godine SNSD je organizovao političku kampanju i skup pod nazivom „Granica postoji“.

Na ovom skupu pozivali su zaposlene u institucijama BiH da napuste svoja radna mjesta, najavljivali su otcjepljenje Srpske i „vraćanje nadležnosti koje su otete Srpskoj i prenesene na nivo BiH“ rekao je Tošić i dodao:

-Kakav paradoks, ako se prisjetimo da je upravo SNSD oslabio Republiku Srpsku i na nivo BiH prenio oko 130 nadležnosti, ali i učestvovao u formiranju Suda i Tužilaštva BiH, kao vandejtonskih kategorija – naveo je on.

Prisjetio je i na to kada je ova vlast donijela Zakon o nepriznavanju ovih institucija, SIPE i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta na području Republike Srpske.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Igor Tošić (@igor_tosic_)

-Donijela je te zakone pa ih ekspresno poništila i time obezvrijedila Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao najviši zakonodavni organ vlasti. Danas, tri godine kasnije, granica ipak ne postoji, osim na grafitima koji su upropastili zgrade širom Republike Srpske.

Sud, Tužilaštvo, SIPA i VSTS itekako postoje i u njima vedre i oblače kadrovi SNSD-a – rekao je Tošić i dodao: -Kao što su godinama obećavali referendume, otcjepljenja, uspostavljanje granice i slično, nastaviće i u budućnosti da daju lažna obećanja, ako im dozvolimo.

Niko nije dužan da trpi političke spektakle vlasti koja je odrođena od naroda, zato u oktobru glasajte za one koji neće vršiti pritisak na vas i koji vam neće davati lažna obećanja – zaključi oje Tošić u video snimku koji je objavio na društvenim mrežama.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ: „Narod teško živi i željan je pravde, dok vlast uzima milione“

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska Nebojša Drinić rekao je da Republika Srpska, prema njegovoj ocjeni, ne ide u dobrom smjeru, ukazujući na zaduživanje, rast cijena, odlazak stanovništva i upravljanje prirodnim resursima.

„Republika Srpska ne ide u dobrom smjeru. Narod koji teško živi željan je pravde, dok vlast uzima milione“, rekao je Drinić gostujući u emisiji „Bez uvijanja“ BN televizije.

On je kao neke od problema naveo, kako tvrdi, enormno zaduživanje, stalna poskupljenja, način upravljanja prirodnim bogatstvima i odlazak stanovništva.

„Jedna cijela osrednja opština godišnje ode iz Srpske“

Drinić je posebno govorio o demografskim trendovima, tvrdeći da se posljedice odlaska stanovništva i pada broja djece sve više vide u školama.

Prema podacima objavljenim početkom septembra 2026. godine, osnovne škole u Republici Srpskoj ove školske godine pohađa 80.370 učenika, što je za 39.482 manje nego u školskoj 2005/2006. godini. Broj prvačića ove godine iznosi 8.737.

„Za 20 godina upisano je tek pet hiljada prvačića u osnovne škole, jedna cijela osrednja opština godišnje ode iz Srpske, a sve to čine prvaci SNSD-a“, rekao je Drinić.

Njegovu ocjenu da stanovništvo kontinuirano odlazi prate i podaci o smanjenju broja učenika, iako različiti pokazatelji ne mogu sami po sebi pokazati koliko stanovnika Republika Srpska izgubi isključivo zbog iseljavanja.

„Imamo prirodna bogatstva za mnogo bolji život“

Drinić smatra da Republika Srpska, uprkos problemima koje navodi, raspolaže resursima i ljudskim potencijalom koji bi, prema njegovom mišljenju, mogli omogućiti znatno viši životni standard.

„Uz sva prirodna bogatstva koja imamo, Republika Srpska bi mogla biti druga Švajcarska i za nju ima nade“, rekao je Drinić.

Dodao je da upravo zbog mogućnosti koje vidi u Republici Srpskoj članovi Pokreta Sigurna Srpska, kako je naveo, nastoje da građanima predstave drugačiji politički program.

„Naravno da može. Da ne može, mi se ne bismo toliko borili, ne bismo toliko ubjeđivali ljude, ali ni ljudi ne bi išli za nama da ne vide nadu, da ne vide mogućnost“, rekao je.

„Ne treba nam mnogo – imamo kvalitetne i vrijedne ljude“

Drinić je govorio i o odlasku radne snage u zemlje Evropske unije, ističući da veliki broj građana iz Republike Srpske posao traži van zemlje.

„Vi kada vidite da oni 20 godina uništavaju, da je to još negdje na koljenima, da nisu uspjeli da dotuku određene sisteme. Ne treba nam mnogo, imamo mi kvalitetne, dobre ljude, imamo dobre radnike, vrijedne radnike, kojima su širom otvorene ruke u zemljama Evrope“, naveo je Drinić.

Prema njegovim riječima, cilj bi trebalo da bude stvaranje uslova u kojima bi radnici mogli ostvarivati dobra primanja i ostajati u Republici Srpskoj.

„Zbog čega ti ljudi ne bi imali dobra primanja, ostali ovdje i radili mnogo bolje ovdje nego tamo negdje drugo, ali su sada prinuđeni da idu“, rekao je.

„Možemo da živimo bar pet puta bolje“

Govoreći o privredi i javnim preduzećima, Drinić je kao primjere naveo Ljubiju, Ugljevik, Gacko, „Elektroprivredu Republike Srpske“ i „Šume Srpske“.

„Možete zamisliti šta sve možemo učiniti kada bismo sačuvali jednu Ljubiju, Ugljevik i Gacko stavili na zdrave noge, doveli prave, dobre domaćine, kada bi EP totalno restrukturirali u smislu kadra, planova i svega što jedno takvo preduzeće treba da radi“, rekao je.

Dodao je da Republika Srpska, kako smatra, ima značajne prirodne resurse koji predstavljaju prostor za razvoj.

„Kada imate šume koje su naši preci posadili, da i to ne uspijevaju, kada uzmete kakve vode imamo, kakvu obradivu zemlju imamo, onda je sasvim jasno da ovdje ima mnogo prostora da se naprave dobre stvari i da ovu zemlju za dvije do četiri godine preporodimo“, naveo je Drinić.

Prema njegovim riječima, za ostvarenje tog cilja potrebno je sprovesti reformske mjere.

„Držeći se naših programskih načela, da donesemo set reformskih zakona i da ono što radimo, radimo tako da kada za deset godina pogledamo, budemo ponosni na ono što smo uradili“, zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Aktuelno