Connect with us

Svijet

OTKRIVENI NOVI ARHIVSKI DOKUMENTI: Šta je Klinton govorio Putinu o NATO-u

Bivši predsjednik SAD Bil Klinton, na sastanku sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom 2000. godine naglasio je da širenje NATO-a na istok ne predstavlja prijetnju Moskvi i izrazio spremnost da razmotri mogućnost pridruživanja Rusije Alijansi, slijedi iz dokumenata američke vlade sa kojih je skinuta oznaka povjerljivosti.

Neprofitna istraživačka organizacija Nacionalna bezbjednosna arhiva pri Univerzitetu DŽordž Vašington objavila je bilješke diplomate i prevodioca Strouba Talbota, u to vrijeme na funkciji zamjenika državnog sekretara SAD. Tečno je govorio ruski i bio je prisutan na sastanku Putina i Klintona u Kremlju u junu 2000. godine, prenosi RT Balkan.

– Od samog početka procesa proširenja NATO-a, znao sam da bi to mogao biti problem za Rusiju. To sam razumio i želim da svi shvate da proširenje NATO-a ni na koji način nije prijetnja Rusiji – rekao je Klinton.

On je naglasio da “ako se naši nasljednici fokusiraju jedni na druge kao glavnu prijetnju oko koje moraju da brinu, propustiće priliku da zajedno rade na rješavanju drugih problema”.

Osim toga, Klinton je pozivao na koordinaciju akcija Vašingtona i Moskve u suzbijanju terorizma, prije svega u suzbijanju djelovanje Osame bin Ladena.

Tokom diskusije o NATO-u, Klinton govori o budućem svijetu gdje bi većina ozbiljnih problema bila riješena, a “tada bi najveći međunarodni problemi bili poput Čečenije, gdje bi se civilizovani svijet suprotstavio teroristima, trgovcima drogom, odmetničkim državama i tako dalje”.

– Što se tiče Sjedinjenih Država, mi smo direktnije pogođeni Bin Ladenom, i tu je Rusiji i Sjedinjenim Državama potrebna koordinisana strategija. Vazdušni udari neće biti efikasni… Moramo da ujedinimo naše ljude kako bismo razvili kompleksan pristup borbi protiv Bin Ladena – rekao je tada Klinton, prenose agencije.

Međutim, kako slijedi iz bilješki, već narednog dana američki predsednik je bio “mnogo manje otvoren po ovom pitanju”.

U intervjuu sa američkim novinarom Takerom Karlsonom u februaru 2024. godine, Putin je rekao da je Rusija mogla da postane članica NATO-a početkom 2000-ih da su SAD pokazale iskreno interesovanje. Predsjednik je iznio sličan stav još u februaru 2022. godine, pozivajući se na razgovor sa Klintonom, koji je, prema riječima ruskog lidera, “bio hladan” prema toj ideji.

Osama bin Laden je osnivač međunarodne terorističke organizacije “Al Kaida” (zabranjena u Rusiji i proglašena ekstremističkom), zabranjene u mnogim zemljama, uključujući Rusiju, i smatra se organizatorom terorističkih napada 11. septembra 2001. godine u Njujorku. Bin Laden je ubijen u noći 2. maja 2011. godine u pakistanskom gradu Abotabadu kao rezultat napada koji je izvršila američka vojska.

Svijet

DRAMA NA ULICAMA GRČKE! Žestok odgovor policije na opštenarodni bunt, pale desetine hapšenja!

Na ulicama širom Grčke, u oko 50 gradova, danas se održavaju nacionalni protesti učenika, studenata, nastavnika, kao i roditelja, radnika i penzionera, a grčka policija sprovodi jake mere i preventivne provere, u okviru kojih su do sada uhapšene desetine ljudi, prenose grčki mediji.

Organizovana su okupljanja u Atini, Solunu, Patrasu, Larisi, na Kritu i drugim gradovima i područjima, dok je centar prestonice zatvoren. U Atini je u toku marš, koji počinje od Propileja, a demonstranti se kreću ka Sintagmi, prenosi ERT.

Učenici, studenti, nastavnici, roditelji i radnici učestvuju u mobilizaciji, zahtevajući javno i besplatno obrazovanje.

Procenjuje se da u Atini ima oko 3.000 demonstranata. Uprkos činjenici da je poziv bio za 12.00 časova, prvi demonstranti su počeli da se okupljaju od 10.30 časova.

Pre početka marša, učenici Muzičke škole Ilio izveli su muzičku numeru na čelu okupljenih, svirajući „Partizansku pesmu“, a zatim i „Četvrtu internacionalu“, izražavajući solidarnost sa studentima u Francuskoj, Italiji i drugim zemljama koje učestvuju u mobilizacijama.

Centralni slogan studenata je „Studiraj ili preživi“, a ključni zahtevi uključuju mere podrške protiv povećanih troškova studija i studentskog smeštaja, smanjenje kirije, povećanje stambenog dodatka i proširenje broja korisnika.

Istovremeno, oni pozivaju na više raspoloživih mesta u studentskim domovima i ukidanje zakona o isključenju studenata.

Federacija udruženja bolničkih lekara Grčke (OENGE) takođe učestvuje u nacionalnom štrajku.

U centru Atine, oko 500 penzionera takođe demonstrira na trgu Kocija.

Mere grčke policije za okupljanje i marš u centru Atine su u punom jeku. Prema ERT-u, očekuje se da će približno 3.000 policajaca iz različitih službi biti raspoređeno na ključnim tačkama u glavnom gradu.

Plan grčke policije uključuje preventivne provere osoba koje se smatraju sumnjivim, kao i raspoređivanje policijskih snaga na mestima od povećanog značaja, kao što su ministarstva i ambasade.

Policijske snage u centru Atine su jake, a do sada su izvršile 21 hapšenje. Prema procenama grčke policije, procenjuje se da na skupu učestvuje približno 10.000 ljudi, prenosi “Katimerini”.

Policijske snage su raspoređene na kritičnim tačkama u centru, kao i u Ulici Ermu, na Trgu Sintagma, kako bi zaštitile pijacu i prodavnice.

Istovremeno, vlasnici prodavnica u tom području su prethodnih dana obavešteni da preduzmu sopstvene mere bezbednosti u slučaju incidenata. Saobraćajni propisi se sprovode u zavisnosti od napretka marša, dok saobraćajna policija nastavlja sa neophodnim zatvaranjem saobraćaja na putevima kojima demonstranti prolaze.

Istovremeno, Grčka federacija učitelja (DOE) proglasila je za danas 24-časovni štrajk, koji se tiče nastavnika u vrtićima i osnovnim školama. Federacija službenika srednjeg obrazovanja (OLME) proglasila je tročasovni prekid rada od 11.00 do 14.00 časova.

Zahtevi nastavnika uključuju povećanje plata, vraćanje poklona, popunjavanje svih upražnjenih mesta u školama stalnim radnim imenovanjima i obezbeđivanje bezbedne školske infrastrukture.

I u Solunu je u toku marš učenika i nastavnika, koji je krenuo od spomenika Venizelosu.

Demonstranti drže transparente i uzvikuju slogane, dok studenti, studentska udruženja, nastavnici, roditelji, radnici i penzioneri učestvuju u mobilizaciji.

Prema informacijama, policijske vlasti su u Solunu izvršile 10 hapšenja kao deo mera za nacionalni protest. Istovremeno, najmanje 30 škola u Solunu je okupirano.

Na čelu marša je blok Solunskog studentskog koordinacionog komiteta, a zatim studentska udruženja sa gradskih univerziteta. I u Solunu su na glavnim gradskim ulicama na snazi saobraćajne regulacije, dok jake policijske snage nadgledaju marš, a pet stanica solunskog metroa ostaju zatvorene od 9.00 časova.

Vozovi nastavljaju da saobraćaju, ali prolaze kroz određene stanice bez zaustavljanja.

O ponovnom otvaranju stanica odlučiće grčka policija, u zavisnosti od operativnog planiranja.

I u Patrasu je danas zabeleženo veliko učešće u maršu učenika, studenata i radnika. Na čelu marša su studenti, a učestvuju i studenti, nastavnici, zdravstveni radnici i građani koji su se odazvali pozivu sindikata i Radnog centra Patras.

Okupljenih je nekoliko hiljada, a tokom mobilizacije paljene su i dimne bombe.

Na snazi su jake policijske mere, sa pojačanjima iz susednih područja i posebnim planiranjem zaštite osetljivih meta, kao što su sudovi, banke i policijska uprava Ahaje.

U Larisi se takođe danas održava skup, na kojem je za sada ograničen broj učesnika, a atmosfera je i dalje mirna.

Centralni slogan studenata je „Od Grčke do Francuske borimo se za besplatno javno obrazovanje“.

(Tanjug) Foto: Tanjug/AP

Nastavi čitati

Svijet

UKINUTE SANKCIJE: Prvi tanker iz Rusije sa dizelom sutra kreće za Ameriku

Prvi tanker sa 40.000 tona ruskog dizel-goriva krenuće sutra u SAD, a potpisivanje ugovora je u završnoj fazi, izjavio je zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak.

“Prvi tanker bi trebao da napusti luku sutra”, rekao je Novak novinarima.

On je naglasio da će Rusija zadovoljiti potrebe SAD u okviru svojih mogućnosti.

Prema njegovim riječima, snabdijevanje drugih zemalja dizel-gorivom zavisiće od mogućnosti ruskih rafinerija, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

DESNICA PRED VRATIMA JELISEJSKE PALATE: Marin Le Pen bi u drugom krugu “zbrisala” Melanšona sa čak 68% glasova

Kandidatkinja desničarske stranke Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, ostvarila bi u prvom krugu predsjedničkih izbora dvostruko veći rezultat od svog glavnog konkurenta iz ljevičarske partije Nepokorena Francuska, Žan-Lika Melanšona, pokazuju danas objavljeni rezultati ankete instituta Ifop.

Šest mjeseci prije prvog kruga izbora, Le Pen bi osvojila između 34 i 38 odsto glasova, preneo je BMF.

Žan-Lik Melanšon sa oko 20 odsto podrške prednjači u odnosu na Eduara Filipa i Rafaela Gliksmana, dva glavna konkurenta u trci za ulazak u drugi krug.

Kandidat socijaldemokratske opcije, Gliksman, uživa podršku oko 15 odsto glasača, dok Filipa podržava između 12 i 16 odsto ispitanika.

U drugom krugu, Marin Le Pen bi ubjedljivo pobijedila u duelu protiv kandidata Nepokorene Francuske sa 68 odsto osvojenih glasova, pokazuje anketa.

Među ostalim predsjedničkim kandidatima, predsjednik Republikanaca Bruno Retajo osvojio bi između pet i sedam odsto glasova.

Gradonačelnik Kana David Liznar, čija popularnost raste posljednjih nedjelja, ima podršku oko sedam odsto birača.

Ekologista Marin Tondlije bi, prema rezultatima najnovije ankete, mogla da osvoji između 2,5 i tri odsto glasova.

Nastavi čitati

Aktuelno