Američki predsjednik Donald Tramp donio je načelnu odluku da Ukrajini isporuči krstareće rakete “tomahavk”. Kako piše švajcarski “Blick”, Tramp još želi da zna u koje tačno svrhe Ukrajina planira da koristi ovo američko superoružje.

Razlog je očigledan “tomahavk” projektili imaju domet veći od 1.500 kilometara i mogu da pogode ciljeve duboko na teritoriji Rusije.

Osim toga, kada budu lansirani, neprijatelj ih izuzetno teško može otkriti. Američka vojska ih sa razlogom opisuje kao “jedno od najsnažnijih, najpreciznijih i najizdržljivijih oružja ikada”.

Kremlj želi da po svaku cijenu spriječi da Ukrajina dobije ovakvo naoružanj

Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je da bi to dovelo do “potpuno nove vrste eskalacije”, uključujući i odnose Moskve i Vašingtona: “Ovo je opasno.”

Ruski zvaničnici spominju Treći svjetski rat

Njegov portparol Dmitrij Peskov dodao je da bi takav potez bio “ozbiljna eskalacija” i da bi ugrozio odnose Rusije i SAD, koji su tek na ljeto počeli da se popravljaju nakon samita na Aljasci. Peskov je poručio da se Vašington time direktno uključuje u napade na Rusiju u ukrajinskom ratu.

Neki ruski zvaničnici otišli su i korak dalje. Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev tvrdio je da bi Ukrajina sa “tomahavkom” mogla da gađa i evropske prestonice poput Pariza, Berlina ili Varšave.

Poslanik Dume Leonid Slucki upozorio je čak na “mogućnost Trećeg svjetskog rata”, dok su drugi političari sugerisali da bi Rusija bila “primorana na preventivni udar” i da “ne bi patila samo Ukrajina”.

Ovo, međutim, nije prvi put da Moskva pribjegava ovakvim prijetnjama. Već je slično reagovala na isporuke američkih raketa ATACMS i britanskih “storm šedou” projektila.

Poslije njihovog prvog korišćenja u napadima na ruske ciljeve, ruska vojska odgovorila je lansiranjem nove hipersonične rakete „oresčnik“, zaprijetivši i mogućim korišćenjem nuklearnih bojevih glava.

Ipak, do sada Kremlj nikada nije sproveo svoje prijetnje u djelo – čak ni nakon isporuke lovaca F-16 ili tenkova “abrams”. Iako konkretnih posljedica nije bilo, Putin i dalje istrajava u taktici zastrašivanja i agresivne retorike, prenosi Blic.

Prema novoj strategiji EU koju je usvojila Evropska komisija, djeca bi u školama mogla sama da biraju svoj pol, a države članice Unije bi mogle da budu kažnjene zbog osporavanja rodne ideologije, objavio je danas britanski Telegraf.

Evropska komisija je usvojila Strategiju za ravnopravnost LGBTIQ+ osoba 2026-2030 sa ciljem da se izgradi Unija u kojoj se, kako se navodi, raznolikost slavi kao dio kolektivnog bogatstva, gdje svi ljudi mogu da budu “svoji” bez rizika od diskriminacije, isključenosti ili nasilja. Strategija, objavljeno je na sajtu EU, označava novu fazu u naporima da se promoviše jednakost za LGBTIQ+ osobe, da se LGBTIQ+ osobe zaštite od štetnih praksi i krivičnih djela motivisanih mržnjom, kao i osnaživanje LGBTIQ+ zajednica i tijela koja promovišu jednakost.

Kako navodi Telegraf, Strategijom se predviđa blokiranje sredstava za diskriminatorne regione i podržava se jačanje tijela za ravnopravnost. Što se tiče samoidentifikacije, kritikuju se zemlje poput Velike Britanije koje zahtijevaju odobrenje ljekara opšte prakse prije nego što se osobi dozvoli da se legalno identifikuje kao suprotni pol.

Telegraf piše da se zahtjevi za zakonsko priznavanje pola značajno razlikuju među državama članicama. Kako se navodi, “Komisija će olakšati razmjenu najboljih praksi među državama članicama kako bi podržala razvoj procedura zakonskog priznavanja pola zasnovanih na samoopredjeljenju koje su slobodne od starosnih ograničenja.”

Dokument takođe predlaže zabranu terapije razgovorom za djecu koja pate od problema sa polom, prenosi Telegraf i dodaje da bi to značilo da roditelji ili stručnjaci ne bi imali načina da provjere da li dijete zaista želi da započne nepovratne procedure promjene pola.

Izvršna direktorka dobrotvorne organizacije za prava zasnovana na polu “Sex Matters” Maja Forstater nazvala je Bregzit “milosrđem”, jer, kako kaže, Britanija ne bi morala da slijedi ove “zlokobne” planove.

– Ova jeziva strategija širom EU promoviše legalnu rodnu samoidentifikaciju za djecu bilo kog uzrasta i zabranu terapije razgovorom za ranjivu djecu.

Milost je što britanski aktivisti za prava zasnovana na polu ne moraju da se nose sa ovom zlokobnom strategijom i pogubnim osvajanjem institucija EU, pored naših sopstvenih izazova u Velikoj Britaniji – rekla je Forstater.

Telegraf podsjeća da dokument Komisije još nije konačan i treba da ga ratifikuju nacionalne vlade.

Tanjug

Ruski predsjednik Vladimir Putin prenio je danas svom azerbejdžanskom kolegi Ilhamu Alijevu detalje nesreće putničkog aviona Azerbejdžan erlajnsa.

Putin je tom prilikom rekao da su bočnu stranu aviona najvjerovatnije pogodile krhotine nastale prilikom obaranja ukrajinskih dronova, prenosi RIA novosti.

Putin je rekao da je prekjuče obaviješten o razlozima pada azerbejdžanskog aviona, koje je danas podijelio sa Alijevim na sastanku u glavnom gradu Tadžikistana, Dušanbeu.

⚡️ Putin admits Russian air defense opened fire at Azerbaijani airliner in 2024.

Putin claimed that the missiles exploded a few meters away from the plane, which was then hit by fragments.https://t.co/iEh3U2Ojsb

— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) October 9, 2025

RIA novosti prenosi da su uzroci pada azerbejdžanskog aviona povezani, između ostalog, sa činjenicom da su se na nebu u tom trenutku nalazila tri ukrajinska drona, koji su prešli granicu i koji su bili meta ruske protivvazdušne odbrane.

Dvije rakete koje je ispalio ruski sistem protivvazdušne odbrane nisu direktno pogodile azerbejdžanski avion, već su eksplodirale nekoliko metara od aviona, a bočnu stranu su najvjerovatnije pogodile krhotine.

Posada azerbejdžanskog aviona je zatim zamoljena da sleti u Mahačkali, ali su oni odlučili da odu na svoj matični aerodrom.

Putin je Alijevu prenio da će Rusija pružiti pravnu procjenu postupaka svih zvaničnika u vezi sa padom azerbejdžanskog aviona, kao i da će Moskva učiniti sve što je potrebno u pogledu nadoknade štete.

Ruski predsjednik je podsjetio Alijeva da se izvinio zbog tragedije koja se dogodila na nebu iznad Rusije i izrazio je najdublje saučešće porodicama poginulih u padu aviona.

Avion kompanije Azerbejdžan erlajnz, koji je letio od prijestonice Bakua za Grozni, skrenuo je sa kursa i srušio se 25. decembra prošle godine prilikom pokušaja da sleti kod grada Aktau u Kazahstanu nakon što je preleteo Kaspijsko more.