Nakon presude Dodik nema pravo da obavlja poslove predsjednika
Nakon što je Milorad Dodik zahtjevom da zatvorsku kaznu od jedne godine zamijeni novčanom, priznao presudu Suda Bosne i Hercegovine, kojom mu je na 6 godina zabranjeno obavljanje javne funkcije, otvara se pitanje da li on može i dalje da koristi državne pogodnosti i obavlja poslove iz opisa nadležnosti predsjednika Republike Srpske?

Pravni stručnjaci upozoravaju da ne može i da je na to izgubio pravo, danom pravosnažnosti presude.

Nakon pravosnažnosti presude i odluke Centralne izborne komisije, Republika Srpska nema predsjednika.

Na zvaničnom sajtu Predsjednika Republike Srpske već sedmicama nema nijedne aktivnosti Milorada Dodika što dokazuje da Dodik dijelom priznaje presudu.

Čak na sajtu nema ni nedavne posjete predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

Ipak Dodik se u javnosti i dalje ponaša kao da on to jeste: ne napušta Palatu Republike i koristi sve druge beneficije kao što su službena vozila, helikopter i obezbjeđenje.

“Sa 12.6.2025. on nema pravo da vrši dužnost Predsjednika Republike Srpske, a time ni da preduzima bilo koje radnje u tom svojstvu kao što su potpisivanje ukaza o proglašenju zakona, korištenje Palate Republike, službenih vozila, izdavanje platnih naloga u smislu korištenja budžetske pozicije Predsjednika Republike i sredstava koje po Zakonu o budžetu i Zakonu o izvršenju budžeta pripadaju Predsjedniku Republike kao budžetskom korisniku”, kaže profesor ustavnog prava doktor Milan Blagojević.

Blagojević napominje da Ustav BiH kaže da niko drugi ne može donositi zakone osim institucija Bosne i Hercegovine i entiteta, ali i da domaći sudovi u svojim presudama provode i nametnute zakone OHR-a i da smo mi dužni da po njima postupamo.

“A ovo što sada aktuelno radi Dodik predstavljajući se i dalje kao predsjednik Republike to je Krivično djelo lažnog predstavljanja propisano Krivičnim zakonikom Republike Srpske, jer je tim krivičnim djelom propisano da ga čini bilo koje lice koje se lažno predstavlja kao službeno lice ili koje obavi neku radnju kao službeno lice iako tu radnju može da obavi samo onaj ko zaista jeste službeno lice odnosno predsjednik Republike”, kaže Blagojević.

Osim toga, kaže Blagojević, postoji i Krivično djelo kršenja zabrane iz sudske odluke kojom je Dodiku zabranjeno obavljanje javne funkcije, a odnosi se i na Dodikovo okruženje.

“Svako ko sad od lica omogući Miloradu Dodiku da koristi prostorije Palate Republike ili da koristi službena vozila time čini krivično djelo”, ukazuje Blagojević.

Pitanje je u kom svojstvu je Dodik bio i na posebnoj sjednici parlamenta Republike Srpske? Da li možda kao predsjednik SNSD-a? I da li nakon presude koja zabranjuje obavljanje javne funkcije ima pravo da bude predsjednik stranke?

“Ja tumačim da politički subjekt ili stranka, ona se registruje da bi učestvovala u politici. Zato izlaze na izbore da bi dobili povjerenje građana i da bi sutra ukoliko ga dobiju mogli da kreiraju svoje politike kroz one sve institucije gdje će biti zastupljeni. Predsjednik stranke se po meni bavi i politički djeluje”, kaže pravnik i bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić.

Slična situacija desila se 1999. godine. Tada je Visoki predstavnik Karlos Vestendorp smijenio predsjednika Republike Srpske Nikolu Poplašena, međutim egzekutor volje međunarodne zajednice tada je bio upravo Dodik. Manevarskog prostora nije bilo, jer je Dodik momentalno izbacio Poplašena iz zgrade gdje je tada boravio predsjednik Republike Srpske.

“Tada je i sam Dodik kao premijer potpisao dokument koji je javan da se Nikola Poplašen izbacuje iz kancelarije i da mu se sva ovlašćenja oduzimaju. Gospodin Poplašen je sa 330 hiljada glasova tada pobijedio, ali je u miru otišao i nije se krio iza naroda da ne bi ugrozio Republiku Srpsku i podnio je svoju žrtvu i takav primjer treba da slijede svi srpski političari”, kaže poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga.

Dodik je ranije govorio i da će spriječiti provođenje prijevremenih izbora, što je, smatraju pravnici, samo nastavak nezakonitog postupanja, a tu spada i najavljeni referendum koji se dijelom bavi pravosnažnom sudskom presudom.

(BN)