Evropa treba da nauči Kijev važnu lekciju prekidom isporuke gasa i struje Ukrajini, zbog napada ukrajinske vojske na energetsku infrastrukturu, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

-Šta možemo reći? Na kraju krajeva, Ukrajina dobija znatne količine energetskih resursa preko svojih susjeda u Istočnoj Evropi. Prekinite isporuku gasa i struje i oni će odmah shvatiti da postoje neka ograničenja za njihovo ponašanje kada se radi o ugrožavanju interesa drugih- rekao je Putin na sastanku sa premijerom Slovačke Robertom Ficom, komentarišući napade ukrajinske vojske na cjevovode.

Fico je pomenuo da je Bratislava zauzela čvrst stav kada se radi o ukrajinskim napadima na naftnu infrastrukturu, koje je nazvao neprihvatljivim, i najavio da će o tome razgovarati na sastanku sa predsjednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim.

Putin je odgovorio napomenuvši da je Rusija dugo tolerisala ukrajinske napade na rusku energetsku infrastrukturu, ali da je sada počela da reaguje ozbiljno.

-Kao odgovor, ukrajinska strana pokušava da nam naškodi, ali time ugrožava i naše partnere- dodao je Putin.

Cijena jednog grama zlata dostigla je na svjetskim berzama vrijednost od čak 187 maraka, bilježeći nove istorijske rekorde. Prema ocjenama stručnjaka to je rezultat straha investitora i centralnih banaka koji smatraju da i dalje postoji realna opasnost od stagflacije na globalnom nivou. Prema podacima sa svjetskih berzi, jedna unca zlata (31,1 gram) trenutno košta 3.477 dolara, opasno se približavajući famoznoj granici od 3.500. Riječ je o kontinuiranom i strmoglavom rastu, koji je posebno izražen u posljednjih pet godina. U ovom periodu jedna unca zlata skočila je za vrijednost od 1.507 dolara, odnosno 78 odsto.

Ako se napravi veća vremenska distanca, može se vidjeti da neko ko je recimo prije 20 godina imao novca da kupi jedan kilogram zlata, na toj polugi mogao je da zaradi čak 172.000 maraka, jer je vrijednost ovog plemenitog metala skočila za nevjerovatnih 675 odsto.

Samo tokom ove godine vrijednost zlata korigovana je na više za oko 25 odsto, što pokazuje da je ono, gledano iz ugla velikih investitora i vlasnika kapitala, i dalje jedno najsigurnijih utočišta kapitala u neizvjesnim ekonomskim vremenima u kakvim i danas živimo.

Koliko je ovaj plemeniti metal postao vrijedan može se vidjeti ako se naprave određena poređenja. Jedan gram zlata danas košta kao i recimo osam kilograma junetine u prodavnici ili kao jedno omanje jagnje (žive vage). Jedan kilogram pak vrijedi kao i omanji stan u Banjaluci od 45 kvadratnih metara.

Slična situacija je i sa srebrom, koje je u posljednjih godinu dana poskupjelo za 40 odsto. Berzanski analitičari ocjenjuju da je nastavak rasta vrijednosti zlata povezan sa dešavanjima u svijetu, strahovima od nove inflacije, recesije i veće nezaposlenosti, ali i sporadičnih trgovinskih ratova koje vodi aktuelna američka administracija. Sve oči su uprte i ka američkim Federalnim rezervama, da li će ili ne sniziti kamatne stope.

Veliki igrači stoga odlučuju da diverzifikuju svoju imovinu, odnosno devizne rezerve, tako što će povećati zlatni portfolio. Ovaj trend je posebno prisutan kod centralnih banaka koje na ovaj način pokušavaju smanjiti svoju izloženost raznim spoljnim stresovima.

Pored toga, sve veći je i broj država koje povlače svoje zlatne rezerve iz inostranstva i vraćaju u domaće trezore. I Srbija je među zemljama koje su donijele takvu odluku.

Ova odluka je obrazložena ne samo finansijskim razlozima već i političkim, suverenističkim i bezbjednosno-strateškim interesima. Prema ocjenama pojedinih analitičara zlato danas nije samo ekonomska kategorija, već i simbol suvereniteta i stabilnosti u vremenu kada je povjerenje postalo luksuz.

Za razliku od Srbije i drugih zemalja u svijetu i okruženju, BiH u ovom trenutku ne planira da zlato koje ima u svijetu, barem djelimično vrati u zemlju, a što je, prema ocjenama stručnjaka, pogrešno i rizično s obzirom na to da se u posljednje vrijeme i finansijski sistemi koriste kao geopolitičko oružje.

Trenutno, BiH, odnosno Centralna banka BiH, posjeduje oko 3,5 tona monetarnog zlata i ono je fizički smješteno u Centralnoj banci Engleske.

Najveći kupci

Centralne banke, naročito iz Kine, Turske, Indije i Švajcarske, agresivno povećavaju svoje zlatne rezerve kao odgovor na ekonomske i političke neizvjesnosti. Tu su i Srbija, Češka, ali i Poljska, čija je narodna banka povećala rezerve zlata za više od 1.000 procenata u odnosu na 2024. godinu.

(Glas Srpske)

Rani signali ukazuju da će kockanje premijera Francuske Fransoa Bajrua da održi glasanje o povjerenju vjerovatno srušiti njegovu krhku manjinsku vladu sljedećeg mjeseca, što će dodatno pojačati političku krizu u zemlji.

Bajru je u ponedjeljak praktično izazvao svoje protivnike da ga svrgnu 8. septembra zbog potrebe da se smanji ogroman budžetski deficit Francuske. Većina je izgleda spremna da glasa za njegovu smjenu, piše Politico.

Radikalno ljevičarska partija Nepokorena Francuska, koja odavno želi Bajruovu smjenu, brzo je objavila da će pokušati da sruši Vladu. Isto će učiniti i socijalisti, koji su izgubili strpljenje sa dugogodišnjim centristom. Čak i krajnje desničarski Nacionalni front Marin le Pen sada izgleda spreman da zada završni udarac.

Bajruov tim bio je zatečen odlukom krajnje desnice. Osoba bliska premijeru, koja je govorila za Politico pod uslovom anonimnosti, rekla je da su vjerovali kako je Le Penova “htjela da oni obave prljav posao” balansiranja francuskih finansija.

Bajru je preživio nekoliko glasanja o nepovjerenju otkako je postavljen krajem prošle godine, zahvaljujući uzdržavanju ili Nacionalnog fronta ili socijalista. Pošto sada nijedna strana ne nudi podršku, njegove šanse da opstane gotovo su nestale – osim ako ne dođe do izuzetno malo vjerovatnog preokreta među protivnicima. Ako Bajruova vlada padne, Makron ima tri opcije.

Imenuje novog premijera

Zajednički teren u Narodnoj skupštini teško je naći otkako su prošlog ljeta vanredni izbori donijeli parlament bez jasne većine, podijeljen između tri bloka: ljevičarskog saveza, saveza centrista i konzervativaca, i krajnje desnice.

Ako Bajru padne, to bi bio drugi premijer koji je smijenjen od izbora dok je pokušavao da progura nepopularne mjere štednje. Njegov prethodnik Mišel Barnije pao je na glasanju o nepovjerenju samo tri mjeseca nakon imenovanja. Imenovanje još jednog centrističkog ili blago centrističkog premijera može djelovati kao ponavljanje istog recepta bez promjene rezultata. Ipak, Makron možda neće imati drugog izbora ako želi da zaštiti svoje političko nasljeđe prije predsjedničkih izbora 2027.

Među potencijalnim kandidatima za eventualno novog premijera su Sebastien Lekornu, ministar odbrane, blizak Makronov saveznik i bivši član konzervativne partije Les Republicains, ključnog koalicionog partnera Bajrua i Barnijea. Smatra se da ima političke vještine da razgovara čak i s krajnjom desnicom.

Bernar Kaznev, bivši socijalistički premijer, često se pominje tokom prelaznih faza vlasti.

Ali socijalisti bi vjerovatno tražili značajne političke ustupke, poput povećanja poreza, što Makron uporno odbija još od 2017, ili ponovno otvaranje penzionih reformi.

Podijeljenost unutar ljevice čini neizvjesnim da li bi svi njihovi poslanici podržali koaliciju sa bivšim rivalima, posebno jer su predsjednički izbori i dalje neizvjesni.

Raspiše nove vanredne izbore

Kao politički kockar, Makron bi mogao odlučiti da ponovo baci kocku i pokuša da prekine blokadu novim izborima.

Problem je što je raspuštanje parlamenta prošlog ljeta upravo i dovelo do sadašnjeg zastoja. Politički pejzaž se nije značajno promijenio, pa bi izbori mogli ponovo da donesu parlament bez većine.

Prije ponedjeljka, Makron je djelovao kao da ne želi da vrati birače na birališta. Više puta je ponovio da želi da Bajru ostane i da političari rade zajedno.

Međutim, sve više kritičara sada traži da Makron raspusti parlament. Mnogi misle da mogu da pobijede i nije isključeno da bi neka stranka mogla da osvoji apsolutnu većinu.

Socijalistički lider Boris Valo rekao je da se njegova partija priprema za mogućnost novih izbora. Le Penova je napisala na mreži X da “samo novi izbori mogu omogućiti Francuzima da izaberu svoju sudbinu – onu sa Nacionalnim frontom”.

Zanimljivo je da Le Penova trenutno ne može da se kandiduje zbog presude za pronevjeru novca, koju negira i na koju je uložila žalbu.

Podnese ostavku

Haos podstiče i nove zahtjeve sa političkih margina da Makron podnese ostavku baš kao i nakon vanrednih izbora prošlog ljeta.

Lider Nepokorene Francuske Žan-Lik Melanšon rekao je da će njegova stranka podnijeti simboličan prijedlog za Makronovu smjenu, koji gotovo sigurno neće proći, prenosi Nova.

Makron je kategorički odbacio mogućnost prijevremenog odlaska. Ipak, budućnost zemlje zavisi od sposobnosti Vlade da isporuči smanjeni budžet za 2026. kako bi obuzdala deficit i potrošnju.

Bez obzira na to šta se desi, jasno je da bi trenutni politički haos i ozbiljno stanje javnih finansija mogli da se pretvore u eksplozivnu kombinaciju za predsjednika Makrona i da mu ugroze drugi mandat više nego bilo koji izazov do sada.