Ovih sedmica više puta smo pisali o promjeni evropske politike prema regionu, koja poprima nove obrise i koja bi, prvi put nakon gotovo dvije decenije, mogla donijeti istinski pozitivne vijesti za region.

Prvi obrisi nove političke realnosti pojavili su se nakon početka rata punog obima u Ukrajini u februaru 2022. godine, ali je prava prekretnica uslijedila tek u trenutku kada je administracija Donalda Trampa, predsjednika SAD, razvila svoju novu političku strategiju u kojoj Evropu više ne vidi kao partnera, već kao potencijalnog geopolitičkog konkurenta.

Istina, ovaj stav nije u potpunosti pretočen u američku politiku jer mnogi uticajni Trampovi saradnici, poput Marka Rubija, američkog državnog sekretara, smatraju da je u američkom interesu održati tijesno partnerstvo s evropskim saveznicima, što je ovaj diplomata pokazao i u nedavnom govoru koji je održao u Atini.

Proširenje postaje pitanje evropske bezbjednosti i globalnog uticaja

Bilo kako bilo, evropski zvaničnici, čak i u zemljama bliskim Trampu, shvataju da je jača diplomatska prisutnost na globalnom nivou pitanje suštinskog opstanka EU.

U tom smislu, postoji jasno shvatanje da EU, ako nije u stanju da riješi problem zapadnog Balkana, regiona koji se praktično nalazi u njenom unutrašnjem dvorištu, gubi kredibilitet na globalnom nivou.

Ovo je dobra vijest za zemlje zapadnog Balkana, uključujući potencijalno i BiH, ako nove vlasti pokrenu evropske reforme, jer prvi put nakon dugo vremena pitanje proširenja više nije samo kurtoazna izjava koju povremeno daje evropski komesar za proširenje.

Ćerimagić: Samit EU mogao bi dati značajan podsticaj proširenju

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za „Nezavisne“ kaže da je Antonio Košta, predsjednik Evropskog savjeta, u dnevni red narednog samita zemalja članica uključio i ozbiljnu raspravu o pitanju proširenja.

Ćerimagić ocjenjuje da se radi o značajnom sastanku od kojeg ne treba imati prevelika očekivanja, ali smatra da bi on mogao dati i ozbiljan podsticaj.

„Ovaj samit bi mogao da na neki način pomogne da u decembru imamo puno konkretniju sliku, prije svega šta će biti s Crnom Gorom i njenim članstvom, pa onda i u kom pravcu će se kretati proces sa drugim zemljama – da li se ostaje pri trenutnom pristupu da zemlje imaju kompleksan, parcijalan ili stepenasti pristup jedinstvenom tržištu EU, institucijama i budžetu EU, ili će to biti neki konkretniji, jednostavniji i punoznačajniji okvir za te zemlje“, smatra Ćerimagić.

Ovo, praktično, znači da činjenica da je EU svjesna značaja regiona i korištenja procesa proširenja kao instrumenta jačanja uticaja na region ne znači ujedno da je riješila problem kako taj pristup ostvariti u praksi i postići konsenzus unutar EU.

„Da li će biti političke sposobnosti, mudrosti i volje da se ide u tom pravcu, barem iz ovog dokumenta koji je od strane Komisije prošao i sad se objavljuje, još uvijek nije jasno“, smatra Ćerimagić.

BiH pred novom prilikom: Hoće li domaći lideri odblokirati evropski put?

Kada je riječ o BiH, sada je na domaćim liderima da li će iskoristiti ovu priliku i odblokirati proces funkcionisanja vlasti na nivou BiH.

Motiv koji je SNSD imao za blokadu – miješanje američke administracije – sada je nestao jer je barem zvaničan stav Vašingtona da se više neće miješati u unutrašnje odnose u BiH i da će se fokusirati isključivo na partnerstvo i biznis.

I HDZ je na neki način imao interes u blokadi jer je bio nezadovoljan statusom Hrvata, posebno kada je u pitanju činjenica da je u Predsjedništvu BiH sjedio Hrvat kojeg većina Hrvata ne vidi kao svog političkog predstavnika.

S obzirom na to da su sve ove prepreke nestale, ostaje da se vidi da li je blokada evropskog puta bila motivisana miješanjem sa strane ili postoji suštinska želja da se spriječi evropski put BiH.

Tramp se oglasio o kršenju dogovora o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine i ponovo je “napao” Zelenskog.

“Vladimir Putin i Volodimir Zelenski moraju da se saberu i okončaju taj prokleti rat. Obje strane su se složile sa energetskim prekidom vatre, a što se tiče kršenja prekida vatre, moraću da vidim za to jer je bilo kršenja dogovora na obje strane, naročito jer Putin više želi kraj rata nego Zelenski“, ocijenio je Tramp.

Šta su dogovorili Tramp i Putin?

Donald Tramp i Vladimir Putin su u petak 9. oktobra razgovarali telefonom kada su dogovorili uvoz ruskog dizela. U pitanju je skoro pet miliona tona dizela ukoliko ruske rafinerije budu postigle da ispune te dogovorene kvote s obzirom da su često mete ukrajinskih napada dronovima prethodnih mjeseci.

“Upravo sam završio veoma dobar razgovor sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom tokom kog je dogovoreno da Rusija odmah isporuči više od 300.000 tona dizel-goriva američkom i svjetskom tržištu, još 500.000 tona tokom novembra, a nakon toga još 1.000.000 tona. Poslije toga, u zavisnosti od stanja njihovih rafinerija za dizel gorivo, Rusija će u kratkom roku isporučiti još 3.000.000. tona dizel goriva.

Zahvaljujući našoj potpunoj kontroli nad Ormuskim tjesnacem i ovoj velikoj objavi o ruskoj energiji, cijene dizela za Amerikance i, zapravo, za cijeli svijet počeće da padaju rekordnom brzinom, i to ubrzo. Niže cijene za Amerikance, a posebno za naše sjajne poljoprivrednike, stočare i kamiondžije, moj su najveći prioritet.

Ovo je veoma velika i važna objava. Pored toga, mora se razumjeti da Iran neće imati nuklearno oružje“, navodi se objavi američkog predsjednika.

U Teheranu je ponovo snimljen javni sat koji na Trgu Palestine u tom gradu odbrojava vreme do navodnog “uništenja Izraela”.

Snimak sata koji odbrojava do “uništenja Izraela” emitovan je večeras na izraelskoj televiziji, Kanalu 12, uz pomoć snimka koji je načinio Iranac koji povremeno radi za tu televiziju, prenosi Tajms of Izrael.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je u junu prošle godine da su Izraelske odbrambene snage (IDF) pogodile sat, između ostalih meta, u vazdušnim napadima.

Sat koji otkucava vreme do “uništenja Izraela”, za koje je ubijeni vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei predvideo da će se dogoditi 2040. godine, otkriven je 2017. godine.

(Tanjug) Foto: AP Vahid Salemi