Connect with us

Politika

ZANIMLJIVO! SNSD-ovci i Šmit došli zajedno na brifing u Ambasadu

U Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini sinoć je održan prijem za predstavnike institucija BiH,političare kao i predstavnike poslovne i međunarodne zajednice.

Prijem nije bio zvanično najavljen, niti su objavljeni zvanični detalji ovog skupa, ali Raportovi izvori koji su prisustvovali prijemu, kažu da je ovaj skup održan povodom dolaska novih šefova odjela u Ambasadi SAD u BiH.

Radi se o novim kadrovima iz administracije američkog predsjednika Donalda Trampa u ovoj diplomatskoj misiji SAD, koji postepeno popunjavaju ambasadu nakon odlaska administracije bivšeg američkog predsjednika, kao i bivšeg ambasadora Majkla Marfija u februaru ove godine.

Još uvijek je nepoznato kada će i da li će biti imenovan novi ambasador SAD u BiH, ali dolazak novih šefova političkih odjela pri Ambasadi BiH mogao bi biti nagovještaj i ubrzanja imenovanja prvog čovjeka ove diplomatske misije u našoj zemlji. Međutim, neke informacije, do kojih je došao Raport iz diplomatskih krugova, govore da SAD moguće je i neće imenovati novog ambasadora u BiH zbog reduciranja broja diplomatskih službenika na globalnom nivou. Utoliko je dolazak novih direktora, posebno političkog odjela Ambasade SAD u Sarajevu, pogotovo u ovom trenutku, itekako važan.

Na prijemu bio i Šmit

Prijemu je prisustvovao i visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit što je još jedan znak uvažavanja Šmitovog legitimiteta od SAD, uprkos tome što SNSD na čelu s Miloradom Dodikom pokušava u javnosti predstaviti drugačiju sliku o percepciji nove američke administracije i Šmita i samog instituta OHR-a.

Milorad Dodik koji je pod američkim sankcijama i koji posljednjih mjeseci snažno lobira kod Trampove administracije za njihovo ukidanje kao i popuštanje SAD pred njegovim zahtjevima, nije se oglašavao o ovom skupu, iako posljednjih dana redovno reaguje na sve događaje u BiH.

Umjesto njega, reakcije je javno artikulisala njegova kćerka Gorica Dodik, koja je na društvenim mrežama napala neke od opozicionih političara iz Republike Srpske koji su na prijemu razgovarali sa britanskim ambasadorom Julianom Reillyem, a među kojima je i Branislav Borenović, poslanik PDP-a u PSBiH.

Zaboravila je Dodikova kćerka objaviti da se s britanskim ambasadorom u Banjoj Luci neki dan sastao i Zoran Tegeltija, visoki funkcioner SNSD-a.

Obrušila se Gorica i na visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita kojeg je nazvala ‘nacističkom njuškom koja huška protiv Srba’.

Zanimljivo je da Gorica nije navela da je riječ o prijemu u Ambasadi SAD u BiH što implicira da pazi da se ne zamjera Amerikancima dok njen tata daje milione maraka na lobiranje da mu se ukinu sankcije SAD.

Došli i SNSD-ovci

Ipak, u Američkoj ambasadi viđeni su i funkcioneri bliski SNSD-u, među njima Draško Milinović, direktor Regulatorne agencije za komunikacije, te Slađana Tanasić, direktorica Pedagoškog zavoda RS, koja je zaova Gorice Dodik.

To je na svom X nalogu objavio Branislav Borenović koji je oštro odgovorio na prozivke Gorice Dodik, a on je Tanasić optužio da je ‘paćenica’ zadužena da fotografiše političke neistomišljenike po prijemima.

Očekivano, Gorica Dodik nije kritikovala prisustvo SNSD-ovaca prijemu, što potvrđuje dvostruke standarde u pogledu komunikacije prema međunarodnoj zajednici prema kojima se kontakti predstavnika SNSD-a sa međunarodnim akterima od režima u Republici Srpskoj i njihovih poklonika predstavljaju kao legitimni i poželjni, dok se identični postupci opozicije proglašavaju izdajom.

BN

Related Topics:

Politika

PAŽNJA BIRAČI: CIK objavio kako pravilno popuniti glasački listić, JEDNA STVAR POSEBNO VAŽNA

Centralna izborna komisija BiH objavila je video priloge namjenjene za informisanje birača “Kako pravilno označiti glasačke listiće?” i to posebno za birače iz Republike Srpske, FbiH za birače iz Brčko Distrikta BiH sa entitetskim državljanstvom FBiH i za birače Brčko Distrikta.

Kako pravilno označiti glasački listić Republika Srpska – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Federacija Bosne i Hercegovine – Opšti izbori 2026

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo FBiH

Kako pravilno označiti glasački listić – Brčko distriktu BiH – Opšti izbori 2026 – entitetsko državljanstvo Republike Srpsk

 

Nastavi čitati

Politika

BASARA “Četvrto dijete ne smije biti manje vrijedno od trećeg, ZAŠTO SISTEM SMANJUJE podršku višečlanim porodicama?”

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Grada Banja Luka, Adriana Basara, upozorila je na nelogične razlike u naknadama i dodacima za djecu, poručivši da društvo koje se suočava sa demografskim padom mora mijenjati sistemski odnos prema porodicama.

Ona je istakla da trenutni sistem šalje pogrešnu poruku roditeljima, jer finansijska podrška na republičkom nivou umjesto da raste, opada nakon trećeg rođenog djeteta.

Poređenje novčane podrške na republičkom nivou:

Vrsta podrške Treće dijete Četvrto dijete
Pronatalitetna naknada 600 KM 450 KM
Dječiji dodatak 169 KM 117 KM

„Društvo u kojem je evidentan pad demografske slike iz godine u godinu ne može dopustiti da je četvrto dijete po redu rođenja manje vrijedno nego treće. Ako nam je cilj više djece, onda ne možemo četvrto dijete podržavati manje nego treće. A gdje su peto, šesto, sedmo dijete?“, upitala je Basara.

Kao majka četvoro djece i dugogodišnja aktivistkinja u udruženjima višečlanih porodica, naglasila je da roditelji ne traže nikakve privilegije, već sistemsko uvažavanje.

„To ne govorim samo o porodicama sa četvoro i više djece, već i o roditeljima jednog djeteta koji danas razmišljaju mogu li uopšte imati drugo. Svako dijete mora biti posmatrano kao najveći kapital Republike Srpske. Zato se zalažem za konkretnu demografsku, a ne samo socijalnu politiku. Ne možemo imati društvo iz kojeg odlaze mladi bračni parovi, čitave porodice i djeca, a istovremeno imati sistem koji nakon trećeg djeteta smanjuje podršku“, istakla je ona.

Basara je zaključila da je Republici Srpskoj potrebna dugoročna vizija koja podstiče širenje porodice.

„Ne treba nam politika koja porodici poručuje: ‘Treće je dovoljno’. Treba nam politika koja kaže: svako sljedeće dijete je dobrodošlo, svaka porodica je važna i što je porodica veća, podrška mora biti veća, a ne manja. Ne rađamo djecu da očekujemo pomoć države, ali država treba da prepozna šta je njen kapital. To je demografska politika koja gleda u budućnost — za više djece, za jače porodice i za Republiku Srpsku koja raste“, poručila je Basara.

Nastavi čitati

Politika

DIZEL SKUPLJI NEGO U SLOVENIJI! Kresojević “Nemamo evropske plate, ALI IMAMO EVROPSKE CIJENE”

Narodni poslanik Bojan Kresojević upozorio je na drastičan pad životnog standarda građana usled konstantnog rasta cijena energenata i osnovnih namirnica, poručivši da nadležni svjesno ignorišu krizu dok dodatno pune budžet preko leđa naroda.

Narodni poslanik PDP-a / PSS-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao ekonomsku politiku vlasti, ističući da građani Republike Srpske plaćaju gorivo po cijenama višim nego u pojedinim zemljama Evropske unije sa značajno višim standardom.

„Cijene gore kao na benzin, a Vlada se češlja. Nemamo evropske plate, ali imamo evropske cijene goriva! Cijena dizela kod nas je prešla 3,90 KM odnosno 2 evra, dok je, na primjer, u Sloveniji 1,85 evra. Prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.700 evra, a u Srpskoj oko 850 evra“, poručio je Kresojević.

On upozorava da se efekat poskupljenja naftnih derivata neće zaustaviti samo na pumpama, već da slijedi lančana reakcija koja će dodatno pogoditi kućne budžete.

„Rast cijena goriva neće ostati na benzinskoj pumpi, već će se proširiti na pekaru, market, ali i struju koju ova vlast želi poskupjeti odmah poslije izbora. Dok narodu daju mrvice, u posljednjih 5 godina hljeb je poskupio 100%“, istakao je Kresojević.

Kresojević se osvrnuo i na budžetske prihode, navodeći da država koristi krizu za ostvarivanje ekstra profita kroz poreze.

„Za to vrijeme država zarađuje na PDV-u — samo od povećanja cijene uzme 20 feninga po litri, a narodu vrati samo 10. Da budžet nije rezervisan za Serdarova i slične, vlast bi ukinula akcizu na gorivo od 30 feninga dok traje kriza. Ovako, budžet je prazan“, naveo je on.

Na kraju je poručio da donosioci odluka ne osjećaju teret krize jer troškove prebacuju na javni sektor i građane.

„Oni voze službena auta, njima je gorivo jeftino. Na izborima 4. oktobra birate da li će gorivo biti jeftino njima ili narodu“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno