Connect with us

Svijet

PRVI PUT U ISTORIJI! U bečkim školama više muslimana nego hrišćana

Djeca islamske vjere čine najveću vjersku grupu u bečkim osnovnim i srednjim školama, podaci su Gradske uprave za prošlu školsku godinu.

U školama koje pohađa oko 112.600 djece, od osnovnih i srednjih do polutehničkih i škola za djecu s posebnim potrebama, 41,2 odsto učenika izjašnjava se kao muslimani.

To je porast u odnosu na godinu prije kada ih je bilo 39,4 posto, podaci su Kancelarije bečkog gradskog šefa za obrazovanje Betine Emerling /liberalna stranka Neos/.

Hrišćani sada zajedno čine 34,5 odsto učenika, od kojih je 17,5 posto rimokatolika i 14,5 procenata pravoslavaca.

Nikakvu vjersku pripadnost nema oko 23 odsto djece, a manjinske grupe uključuju budiste /0,2 odsto/, Jevreje /0,1 odsto/ i ostale vjere /0,9 odsto/.

Emerling je upozorila na rezultate istraživanja koji pokazuju da su mladi muslimani u Beču u prosjeku religiozniji, te skloniji izražavanju diskriminatorskih stavova.

Ona je navela da su među mladim muslimanima češći antisemitizam, neprijateljstvo prema LGBT osobama i otpor prema rodnoj ravnopravnosti.

“U Beču niko ne bi trebalo da temeljiti svoj način života na fundamentalističkom tumačenju vjerskih tekstova koje je neprijateljsko prema ženama, manjinama, državi ili demokratiji”, rekla je Emerling za austrijsku agenciju APA.

Kao odgovor na te izazove, Emerling predlaže uvođenje novog obaveznog školskog predmeta “Život u demokratiji”, čije bi predavanje počelo već u osnovnoj školi, prenosi “Der Standard”.

Rasprava o novom predmetu odražava širu napetost u Austriji i drugim evropskim zemljama – kako pomiriti vjerske slobode s pripremom mladih za život u raznolikim i sve više multikulturanim demokratskim društvima.

Austrija već dugo ima model vjeronauka koji se odvija po religijama, ali raste broj političara koji traže predmete u kojima bi sva djeca zajedno učila o demokratiji i društvenim vrijednostima.

Svijet

ŽESTOK RAKETNI NAPAD RUSKIH SNAGA NA KIJEV: Ima poginulih, došlo do požara i materijalne štete

Rusija je u noći između 24. i 25. oktobra izvela novi raketni napad na Kijev, gađajući prestonicu balističkim raketama. U napadu je poginula najmanje jedna osoba, a deset je povrijeđeno. Eksplozije su izazvale požare i veliku materijalnu štetu u više dijelova grada.

Rusija je tokom noći 25. oktobra izvela napad na Kijev, ponovo gađajući ukrajinsku prestonicu balističkim raketama.

Eksplozije su se čule u Kijevu nešto pre četiri sata ujutru po lokalnom vremenu, prema izvještajima novinara portala *Kyiv Independent* koji su bili na terenu.

U napadu je poginula najmanje jedna osoba, dok je deset povređeno, saopštio je Timur Tkačenko, načelnik Kijevske gradske vojne administracije.

Napad se dogodio samo nekoliko dana nakon posljednjeg velikog ruskog napada na ukrajinske gradove tokom noći 22. oktobra. Taj raketni i dron napad na energetsku infrastrukturu širom Ukrajine usmrtio je šest osoba, a najmanje 44 ranio.

Rusija je posljednjih nedjelja pojačala napade na energetsku infrastrukturu uoči zime, zbog čega je Ukrajina bila prinuđena da uvede restrikcije u snabdevanju strujom. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko upozorio je 23. oktobra da se grad priprema za, kako je rekao, „najizazovniju zimu od početka ruske invazije u punom obimu“.

Prema podacima ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva, Rusija je 25. oktobra lansirala devet balističkih raketa tipa *Iskander-M* iz oblasti Rostov i Kursk u Rusiji, kao i 62 napadna i mamčeva drona tipa “Šahed”.

PVO sistemi Ukrajine oborili su 50 dronova i četiri rakete, ali je 12 dronova i pet raketa pogodilo četiri lokacije.

Nakon napada, Tkačenko je saopštio da je na nekoliko lokacija na levoj obali grada“ izbio požar. “Leva obala” odnosi se na dio Kijeva koji se nalazi istočno od reke Dnjepar.

Gradonačelnik Kličko rekao je da su vatrogasci raspoređeni u okruzima Darnicki i Desnjanski.

Veliki požari prijavljeni su u nestambenim objektima u Desnjanskom i Darnickom okrugu, dok je u Dnjeprovski okrug raketni udar oštetio prozore, vozila i ostavio krater u dvorištu stambene zgrade, naveli su lokalni zvaničnici.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp o sastanku s Kim Džong Unom: “ČEKAM NJEGOV POZIV”

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je spreman da se sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom tokom svoje posjete Aziji, ako ga Kim kontaktira u vezi sa sastankom.

“Otvoren sam za to”, rekao je Tramp novinarima u avionu na putu za Maleziju.

Američki predsjednik je napomenuo da Pjongjang ima mnogo nuklearnog oružja, ali ima problema sa telefonskom komunikacijom, prenosi Blumberg Tramp je takođe rekao da je spreman da prizna Sjevernu Koreju kao nuklearnu silu.

“Kada kažete da bi trebalo da budu priznati kao nuklearna sila, pa, oni imaju mnogo nuklearnog oružja. To ću reći”, rekao je predsjednik SAD novinarima.

Američki zvaničnici su ranije rekli da Tramp nema planove da se sastane sa Kim Džong Unom tokom svoje azijske turneje, koja uključuje posjete Maleziji, Japanu i Južnoj Koreji. Na rasporedu američkog predsjednika Donalda Trumpa tokom turneje po Aziji nije susret sa sjevernokorejskim vođom Kim Džong-unom, rekao je danas američki zvaničnik.

“Predsjednik je, naravno, izrazio želju za susretom s Kimom u bliskoj budućnosti. Ali to nije na programu ovog putovanja”, rekao je zvaničnik pod uslovom anonimnosti, prenosi Foks njuz.

Tramp je tokom prvog mandata održao tri istorijska samita sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom koji su stabilizovali Korejsko poluostrvo, naveo je zvaničnik u saopštenju za američku televiziju. Posljednji put Tramp i Kim su se sastali 30. juna 2019. godine u Demilitarizovanoj zoni između Sjeverne i Južne Koreje.

Tramp bi trebalo da stigne u srijedu u Južnu Koreju na samit APEC-a, organizacije za ekonomsku saradnju Azija-Pacifik. Američki predsjednik je javno i privatno izrazio želju da razgovara sa Kimom.

Prema izvorima Si-En-Ena, ideju o novom susretu dodatno je podstakao nedavni sastanak Trampa sa južnokorejskim predsjednikom Li Džae Mjungom, koji ga je pozvao na skup Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u Seulu.

Kim je prošlog mjeseca takođe izrazio otvorenost za dijalog, poručivši da bi bio otvoren za razgovor sa SAD “ako odustanu od opsesije denuklearizacijom”.

“Ako SAD odustanu od svoje prazne opsesije denuklearizacijom i žele da teže mirnoj koegzistenciji sa Sjevernom Korejom na osnovu priznavanja realnosti, nema razloga da ne sjednemo sa SAD”, rekao je ranije Kim, prenose agencije

Nastavi čitati

Svijet

RUSIJA I UKRAJINA BLIZU RJEŠENJA ZA KRAJ RATA: Putinov čovjek u Americi tvrdi da su lideri 3 zemlje na korak do PREKIDA VATRE

Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina za investicije i ekonomsku saradnju, izjavio je da će se sastanak Putina sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom održati kasnije nego što je bilo planirano.

Nakon dolaska u Vašington na razgovore sa američkim zvaničnicima, Dmitrijev je za CNN rekao da sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nije potpuno isključen.

To je ranije izjavila je ranije portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

Dmitrijev: Vjerujem sa smo blizu diplomatskog rješenja
Očekuje se da Dimitrijev danas u Majamiju sastane sa izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom, rekao je ranije američki zvaničnik upoznat sa planovima njegove posjete za Axios.

– Vjerujem da su Rusija, Sjedinjene Države i Ukrajina zapravo prilično blizu diplomatskog rješenja – rekao je on bez detalja.

Evropske nacije sarađuju sa Ukrajinom na novom prijedlogu za prekid vatre duž trenutnih linija fronta, rekli su ove nedjelje evropski diplomati za Rojters, u velikoj mjeri ponavljajući ono što se već razmatra, uz insistiranje da Sjedinjene Države zadrže centralnu ulogu.

– Veliki je potez predsjednika (Vladimira) Zelenskog to što već priznaje da su ovo linije fronta. Znate, njegov prethodni stav je bio da Rusija treba potpuno da ode, tako da zapravo mislim da smo prilično blizu diplomatskom rješenju koje se može postići – rekao je Dmitrijev, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno