Plan rada Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za narednih 100 dana će biti uvod u realizaciju godišnjeg plana rada. S obzirom na to da je blizu kraj tekuće godine, ovo je pravo vrijeme da se već utvrde planovi koje će ovo ministarstvo realizovati u cjelokupnom mandatu nove Vlade, počev od zakonodavnog okvira do sistemskih aktivnosti i programskih mjera po resorima poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” nova ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Anđelka Kuzmić. Što se tiče zakonodavnog okvira, kako ističe, planiran je početak procesa pripreme vrlo važnih zakonskih rješenja u oblasti zaštite zdravlja životinja, vinarstva, zaštite zdravlja bilja, mineralnih đubriva, te podzakonskih akata iz oblasti stočarstva, prehrambene industrije, rasadničke i sjemenske proizvodnje, organske proizvodnje, upravljanja zemljišnim resursima, te raspodjeli podsticajnih sredstava za razvoj poljoprivrede i sela.

– S obzirom na to da moj mandat započinje u septembru, kada je u pitanju sektor poljoprivrede, Plan rada u narednih 100 dana će se odnositi na sumiranje rezultata ovogodišnje poljoprivredne sezone, kao i pripreme uslova za zasnivanje novog proizvodnog ciklusa, odnosno jesenje sjetve. U tom smislu izaći ćemo sa setom mjera podrške novom proizvodnom ciklusu – poručila je Kuzmićeva.

GLAS: Šta je još planirano da bude urađeno do kraja ove godine?

KUZMIĆ: Sagledavaćemo realizaciju sredstava za razvoj poljoprivrede i sela u ovoj godini, a naročito sredstava za podršku kapitalnim investicijama, ali i sve izazove s kojima smo se suočili u realizaciji strateških opredjeljenja ovog ministarstva iz oblasti poljoprivrede u smislu unapređenja konkurentnosti, tržišnosti, nivoa dodate vrijednosti, primjene inovativnih tehnologija i digitalizacije u sektoru. Svakako da će taj proces podrazumijevati i sastanke sa našim partnerima, republičkim proizvođačkim organizacijama, kako bismo sagledali izazove s kojima su se oni kao primarni proizvođači suočili tokom realizacije ovogodišnje sezone. Sve su ovo neophodne predradnje za kreiranje pravnog i finansijskog okvira za novu, 2026. godinu.

GLAS: Da li već postoje projekcije koliko bi mogao da iznosi agrarni budžet za narednu godinu?

KUZMIĆ: U tom smislu naš Plan će biti zadržavanje istog nivoa agrarnog budžeta u narednoj budžetskoj godini, kao samo jednog od izvora finansiranja poljoprivredne proizvodnje. Drugi izvor finansiranja realizovaće se kroz međunarodne projekte koje realizujemo u saradnji sa našim međunarodnim partnerima kao što su Svjetska banka, IFAD i druge UN organizacije, ali i drugim bilateralnim sporazumima o investiranju u sektoru poljoprivrede koje namjeravamo graditi kako sa zemljama tzv. trećeg tržišta tako i sa tradicionalnim partnerima Republike Srpske na međunarodnom planu. I kao treći izvor finansiranja uvijek računamo na sredstva IRB-a namjenski usmjerena na finansiranje kako makro tako i mikro investicionih projekata u poljoprivredi. U kontekstu oslanjanja na različite izvore finansiranja najavićemo vrlo brzo i različite inicijative za podršku mladima na selu, podršku ženama na selu, podršku procesima digitalizacije u poljoprivredi, podršku izgradnji kapaciteta za otkup i preradu poljoprivrednih proizvoda i druge projekte koji će dati novi impuls razvoja u sektoru poljoprivrede i ruralnih područja.

GLAS: U proteklim godinama znatne svote novce ulagane su i u sektor vodoprivrede, koji se pokazao kao izuzetno važan zbog klimatskih promjena?

KUZMIĆ: U oblasti vodoprivrede najznačajnije što se planira je realizacija hitnih mjera na području grada Prijedora, gdje Vlada i ministarstvo putem JU “Vode Srpske” ulažu oko 5,5 miliona maraka u hitne mjere za zaštitu grada od poplava. Radovi se intenzivno sprovode na terenu i očekujemo da se završe u predviđenim rokovima. Pored aktivnosti odbrane od poplava, resor vodoprivrede aktivno radi i na novom zakonu o vodnim uslugama za koji očekujemo da će u narednih 100 dana izaći pred Vladu, a nakon toga i Narodnu skupštinu u nacrtu. Od ovog zakona očekujemo da dovede do značajnog unapređenja vodnih usluga, rada vodovodnih preduzeća i lokalnih zajednica kao nosilaca obaveze obezbjeđenja vodnih usluga. U narednom periodu počinju aktivnosti u saradnji sa UNDP-om i drugim međunarodnim institucijama sa kojima radimo na unapređenju hidrometrijske i hidrološke mreže kroz unapređenje rada Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske i izradu sistema ranog upozorenja na poplave na slivu rijeke Trebišnjice i unapređenje sistema ranog upozorenja u slivovima ostalih rijeka u Republici Srpskoj.

GLAS: Sektor šumarstva je u prethodnom periodu bio dosta problematičan. Šta je sve planirano da bude urađeno kako bi on konačno postao profitabilan?

KUZMIĆ: Kada je u pitanju resor šumarstva, lovstva i prerade drveta, u narednom periodu planiramo donošenje strategije razvoja šumarstva za period 2025 – 2034. godine, kojom će se definisati sektorski pravci djelovanja u narednih 10 godina. Takođe, nastavićemo i prioritetno proces unapređenja stanja u “Šumama Republike Srpske” u smislu finansijske konsolidacije, dostizanja planiranog fizičkog obima proizvodnje, povećanja poslovne discipline i kontrole uz primjenu novog integralnog informacionog sistema. Nastavićemo sprovođenje aktivnosti nadzora nad raspodjelom i ugovaranjem šumskih drvnih sortimenata kao i jačanje i unapređenje odnosa sektora šumarstva i prerade drveta. U oblasti šumarstva takođe nastavljamo realizaciju značajnih programa i projekata u oblasti zaštite šuma, gazdovanja kršom, unapređenja stanja lovnih resursa, zemljišne politike u šumarstvu. Naravno, sve druge aktivnosti nastavljaju svojim pravcem i smatramo da ćemo opravdati očekivanja predsjednika Vlade kada je u pitanju rad Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Prevencija
GLAS: Koliko pažnje će biti posvećeno sektoru veterinarstva?

KUZMIĆ: Kada je u pitanju oblast veterinarstva, poučeni dešavanjima u prethodnim godinama, te suočeni sa osjetljivom situacijom u regionu kada je u pitanju pojava zaraznih bolesti životinja, i u narednom periodu naglasak će biti na sprovođenju svih preventivnih akcija i nadzora s ciljem praćenja, ranog otkrivanja bolesti i zaštite zdravlja ljudi i životinja, kontinuiranom razvoju programa, procedura i postupaka za utvrđivanje ispunjenosti opštih i posebnih uslova higijene hrane životinjskog porijekla i druge aktivnosti.
Glas

Iako je pod sankcijama Sjedninjenih Američkih Država, član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ove godine nekoliko puta je putovala u tu zemlju i to sa posebnom tzv. A1 vizom. Da li Cvijanović u Americi lobira za ,,pomilovanje” stranačkog šefa Milorada Dodika ili pokušava da se nametne kao novi američki igrač u BiH?
“Željka Cvijanović u Americi pravi dil, kako da Milorad Dodik što bezbolnije ode, a da na njegovo mjesto zasjedne ona”, tvrdi poslanik SDS-a Mladen Bosić i dodaje kako se boji da se u tim dilovima trguje interesima Republike Srpske.

,,Sjetite se samo kako je Milorad Dodik američkom predsjedniku nudio da Amerika iskopava litujum kod nas. Šta je to nego trgovina interesima Republike Srpske”, pita Bosić.

Politički analitičar Viladana Selimbegović smatra da Dodik jedino Željki vjeruje kada je šalje da sa Amerikancima pregovara o njegovoj sudbini jer, podsjeća, Dodik u lobiranju da se njegovoj porodici skinu sankcije, na šta troši desetine miliona maraka, traži skidanje sankcija i za nju ali ne i za ostale saradnike.

,,Moguće je da on u tome vidi rješenje. Da će on ostati zapovjednik Željki Cvijanović i da će ona nastaviti tamo gdje je on stao, tražeći nekoliko putra dnevno svoje mišljenje od njega”, kaže Selimbegović.

,,Male su šanse da Cvijanović ,,uskoči” na Dodikovo mjesto”, smatra politički analitičar Ivana Marić.

,,Ona je bez Dodika prazna ljuštura. Dodik je davno uklonio sve ljude iz SNSD-a koji su ga mogli zamijeniti kao što su Igor Radojičić ili Neboša Radmanović”, kaže Marić .

Politički protivnici Željke Cvijanović smatraju i da ona nije u stanju da okrene leđa Dodiku, pa čak ni uz pomić Amerike, i da bez njegovog odobrenja pokrene neke političe procese.

,, Previše su dugo oni zajedno. Cvjinavić je politički faktor koji je Dodik napravio. Taj odnos se ne može prekinuti na miran način”, tvrdi Mladen Bosić i dodaje da su vjerovatno radili mnoge stvari koje su na ivici legalnosti tako da sumnja da se taj odns može prekinuti.

Međutim, politički analitičar Enver Kazaz smatra da bi tajkuni, okupljeni oko SNSD-a, mogli presudno uticati na to da Cvijanović na neki način svrgne Dodika, jer on trenutno u propast gura sve njih.

,,Željka Cvijanović trenutno igra dvostruku igru. Sa jedne strane je to priča o interesima Republike Srpske, Dodika, Vlade, a sa druge strane priprema teren da zauzme vlast u SNSD-u”, tvrdi Kazaz.

SNSD-ovim tajkunima, dodaje Kazaz, ne odgovara da Dodikov sin preuzme stranku, o čemi se sve više spekuliše, jer bi na taj način bili ugroženi njihovi interesi.

,,Dodik, sa druge strane, postaje paranoičan i ne vjeruje čak ni Željki Cvijanoviće, te je odlučan da sina kandiduje i za predsjednika Republike Srpske. Jedino je igor Dodik zainteresovan za spašavanje imerije. Tako da će Dodik na neki način žrtvovati sina da bi zaštitio imperiju”, siguran je Kazaz.

I SDS-ov Mladen Bosić smatra da je kandidatura Igora Dodika za predsjendika Republike Srpske izvjesna ukoliko Dodik ne bude zadovoljan rješenjem o njegovom povlačenju, o čemu Cvijanović pregovara sa Amerikancima.

U svoj toj priči Republika Srpska bi mogla da nastrada jer svaki put kada su SNSD-ovcve oblačili Amerikanci, mi smo ostali bez nekih dejtonskih nadležnosti.

(BN) Foto:BN

Postoje navodi da je Dodikova oligarhija “uspostavila razgranatu mrežu” u Sloveniji, uključujući kupovinu poslovnog prostora u Ljubljani — spominje se prostor od oko 200.000 kvadratnih metara Slovenija je zabranila ulazak osuđenom bivšem predsjedniku Republike Srpske zbog vlastite sigurnosti, a ne iz zabrinutosti za Bosnu i Hercegovinu, piše slovenačko Delo.

Ured predsjednice Slovenije nije službeno obavješten o sankcijama koje je predsjednici Nataši Pirc Musar uvela Republika Srpska kao protumjeru za sankcije uvedene Miloradu Dodiku.

Slovenija je zabranila ulazak osuđenom bivšem predsjedniku Republike Srpske zbog vlastite sigurnosti, a ne iz zabrinutosti za Bosnu i Hercegovinu, piše slovensko Delo. Ured predsjednice Slovenije nije službeno obavješten o sankcijama koje je predsjednici Nataši Pirc Musar uvela Republika Srpska kao protumjeru za sankcije uvedene Miloradu Dodiku.

“U Uredu predsjednice Republike Slovenije još nismo službeno obaviješteni o sankcijama koje je uvela Republika Srpska, tako da ne komentiramo tu stvar”, kazali su iz Ureda slovenske predsjednice za agenciju Fena.

Obrazloženje ostaje tajna
Delo piše kako je potpredsjednik tamošnje vlade, Matej Arčon, rekao kako je odluka donesena jednoglasno, ali da obrazloženje ostaje tajna. Rekao je da je obrazloženje bilo opsežno.

“Određene informacije toliko su važne i povjerljive da se u ovom trenutku ne mogu otkriti”, pojasnio je Arčon te dodao da sankcija vrijedi samo za Milorada Dodika, a ne i za članove njegove porodice.

Delo navodi kako je “to da je Slovenija Dodiku zabranila ulazak u zemlju bilo posebno u obavještajno-sigurnosnim krugovima dugo očekivano i vrlo poželjno”. Slovenačke novine navode da si Slovenija, koja se inače smatra pouzdanom i čvrstom članicom NATO-a i koja se dokazala, između ostalog, i zapaženim razotkrivanjem dvojice ruskih ilegalnih špijuna, već radi vlastitog ugleda među saveznicima “ne može priuštiti da se u skupim ljubljanskim restoranima neprestano pojavljuje čovjek koji se redovito sastaje s ruskim generalom Nikolajem Patruševom, savjetnikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji se smatra ključnom figurom u ruskim obavještajno-sigurnosnim krugovima”.

Uloga obavještajaca
“Vlada je sankcije protiv Dodika, prema našim informacijama, uvela na prijedlog Slovenske obavještajno-sigurnosne agencije (SOVA). Kako je poznato, Dodik, koji se prije dva dana u Moskvi sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, već godinama odlučno se protivi aktualnom uređenju Bosne i Hercegovine. Čovjek koji se smatra faktorom nestabilnosti na Balkanu osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, a progone ga i zbog napada na Ustav BiH, koji Slovenija dosljedno podupire na njezinu europskom putu”, piše Delo.

Dodaju kako “koliko su novca Dodik i njegovi pomagači iz entiteta Republika Srpska potajno sklonili u Sloveniju nije poznato”.

Tri milijarde?
Zijad Bečirović, direktor ljubljanskog Instituta za bliskoistočne i balkanske studije Ifimes kaže kako je neko vrijeme u javnosti kružila procjena da se radi o oko tri milijarde eura, no naši izvori iz obavještajno-sigurnosnih krugova tvrde da je taj iznos pretjeran. Slovenska politika uplašila se mogućih posljedica suradnje s Dodikom, kojega američke vlasti već godinama sankcioniraju, pa je morala djelovati, navodi se u tekstu.

Sankcije protiv Dodika dosad su uvele SAD, njihovo ministarstvo finansija odnosno Ofac (Office of Foreign Assets Control), Velika Britanija, Austrija i Njemačka. Ofac je sankcije protiv Dodika i članova njegove porodice uveo još 2017. godine, a kasnije su na popis sankcioniranih dodavali i druge članove političke elite i saradnike.

Dodik se cijelo vrijeme izrugivao američkim sankcijama, ali sankcije Ofaca, naravno, nisu bezazlene. Njihova je bit u tome da zabranjuju finansijsko poslovanje s Dodikom i svim sankcioniranima bilo gdje u svijetu.

Zbog sankcija Ofaca većina se država u svijetu kloni poslovanja s Dodikom i njegovim krugom, koji zbog toga još više trebaju savezničke države poput Slovenije i Mađarske, gdje je navodno sakrio svoj kapital i odakle ga sada postupno povlači, doznaje Delo iz policijskih izvora.

Kumovi
Novica Mihajlović, u komentaru u Delu pod naslovom “Kad vrag odnese šalu, kumovi utihnu” kaže kako je Slovenija zabranila ulazak osuđenom bivšem predsjedniku Republike Srpske zbog vlastite sigurnosti, a ne iz zabrinutosti za Bosnu i Hercegovinu. Kako piše Mihajlović, slovenska vlada utvrdila je da redovne posjete Milorada Dodika, osuđenog i sada već bivšeg predsjednika Republike Srpske, entiteta Bosne i Hercegovine, državi više štete nego koriste.

“Zato je, na temelju savjeta obavještajaca i javnih izvještaja o gomili prljavog kapitala koji je pretočio k nama, jednoglasno donijela odluku da Dodiku zabrani ulazak u Sloveniju”, navodi Mihajlović.

Navodi kako je “osuđenik iz Laktaša, kojega je kao ‘dašak svježine’ prije četvrt stoljeća na vlast dovela tadašnja američka državna sekretarka Madeleine Albright, sada Putinov alat za posebne zadatke na Balkanu”.

“Čovjek, za kojega se zbog kretanja na rubu zakonitosti već na početku političke karijere udomačio nadimak Mile Ronhill, rado se hvali posjetama Moskvi”, navodi Mihajlović.

U Delu stoji i kako “Milorad Dodik, koji je u četvrt stoljeća prešao put od čovjeka kojega su Amerikanci prikazivali kao dašak svježine u regionalnoj politici do vjernog saveznika ruskog predsjednika, ima mnogo kumova”.

“Koliko mu je prijatelja ostalo, uskoro ćemo vidjeti”, stoji u Delu.

Vila u Portorožu
Prema nekim informacijama jedna vila u središtu Portoroža u vlasništvu osoba bliskih Dodiku, da je kupljena preko srbijanskog državljanina Đorđa Đurića za 750 hiljada eura i o bez kredita što je izazvalo sumnje. Đurić je bio na američkoj listi sankcija zbog veza s Igorom Dodikom. O vili su se raspitivale i neke institucije BiH kako bi se utvrdili navodi medija da se radi o povezanosti s Dodikom. Portal Necenzurirano.si pisao je kako je vila dvospratnica s bazenom smještena u centru Portoroža, na zemljištu površine oko 1.200 m². Prema procjeni slovenske Geodetske uprave (GURS), vrijednost vile s zemljištem iznosi gotovo 1,2 miliona eura. Postoje navodi da je Dodikova oligarhija “uspostavila razgranatu mrežu” u Sloveniji, uključujući kupovinu poslovnog prostora u Ljubljani — spominje se prostor od oko 200.000 kvadratnih metara.
FOKUS, BA