Connect with us

Društvo

SVE VIŠE ZATVORENIH FIRMI U SRPSKOJ: U osam mjeseci ugašeno 231 preduzeće

Svako zatvaranje preduzeća je ozbiljan udarac za privredu i ekonomiju Srpske, poručuju ekonomisti.

Tokom prvih osam mjeseci ove godine u Republici Srpskoj odjavljeno je 231 preduzeće, što je za 70 više u odnosu na isti period prošle godine, kada je odjavljeno 161 preduzeće, te kako kažu naši sagovornici, svako zatvaranje preduzeća ozbiljan je udarac za privredu i ekonomiju Srpske.

Prema zvaničnim podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), u istom periodu ove godine zabilježen je i blagi pad broja novoprijavljenih firmi u Srpskoj.

Naime, ove godine su registrovana ukupno 674 preduzeća, dok je u istom periodu prošle godine bilo 688 prijava.

Kada je riječ o Banjaluci, prema podacima APIF-a, broj novoprijavljenih firmi u prvih osam mjeseci 2025. godine iznosi 334, što je porast u odnosu na isti period prošle godine kada ih je bilo 310.

Međutim, broj odjavljenih firmi u Banjaluci takođe je u porastu, ove godine ih je bilo 90, dok je prošle godine bila 61.

Iz APIF-a navode da ovi podaci ukazuju na određene oscilacije u poslovnom okruženju, te da se trendovi otvaranja i zatvaranja firmi razlikuju po regijama i djelatnostima.

Milenko Stanić, ekonomista, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da privredne aktivnosti ove poslovne godine, ali i prošle, nastavljaju ozbiljno da padaju.

– Generalno, privredna struktura ima niže stope privrednog rasta ove godine, a kao rezultat toga dolazi do zatvaranja i preduzeća, ali i do pada broja zaposlenih – kazao je Stanić.

Prema njegovim riječima, to su parametri koji idu jedni sa drugima.

– I svako zatvaranje preduzeća je ozbiljan udarac za privredu i ekonomiju Srpske – kazao je Stanić.

Komentarišući podatak da je u Banjaluci došlo do porasta broja novootvorenih firmi, Stanić navodi da to ukazuje na koncentraciju stanovništva i privrednih aktivnosti u manjem broju urbanih sredina.

– Banjaluka i Bijeljina zadržavaju određenu privrednu dinamiku, dok manji gradovi i opštine sve više zamiru. Nema novih privrednih aktivnosti, a dolazi i do intenzivnijeg iseljavanja stanovništva. Čak i pozitivan podatak o većem broju otvorenih firmi u Banjaluci ima svoju negativnu stranu, jer ukazuje na proces pražnjenja i ekonomske centralizacije Republike Srpske – dodaje Stanić.

Žana Arsić, predsjednica Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka, kaže da je u Banjaluci više prijavljenih nego odjavljenih firmi jer dosta mladih ljudi otvara svoje biznise.

Vedrana Prole, savjetnica gradonačelnika grada Banjaluka za pravne poslove, kazala je ranije da je od početka godine pa do kraja avgusta čak 658 banjalučkih preduzetnika odjavilo svoje radnje, što je više nego duplo u odnosu na isti period prošle godine, kada su djelatnost odjavila 303 preduzetnika i dodala da je, nažalost, nastavljen trend povećanog broja odjavljenih preduzetnika na području grada.

Dodala je da izmjene i dopune Zakona o doprinosima, te nove odredbe Zakona o porezu na dohodak iz mjeseca u mjesec uzimaju danak i nanose štetu lokalnoj privredi Banjaluke i cijele Srpske.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Društvo

TRAŽI SE PRIVREMENO RJEŠENJE ZA VOZAČE IZ BIH: Da li će Slovenija uvesti vize po uzoru na Hrvatsku?

Slovenija smatra da pitanje boravka profesionalnih vozača iz BiH u šengenskom prostoru treba da se rješava na nivou EU, rečeno je na sastanku predsjednika Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravka Marinkovića i slovenačkog ambasadora Damijana Sedara.

Marinković i Sedar razgovarali su u Sarajevu o problematici primjene pravila kojima se boravak profesionalnih vozača u šengenskom prostoru ograničava na 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana, te o posljedicama ovog ograničenja po međunarodni transport i spoljnotrgovinsko poslovanje.

U fokusu razgovora bili su izazovi s kojima se suočavaju prevoznici, ali i šire posljedice po izvoznike, uvoznike i kompanije čije poslovanje zavisi od redovne i pravovremene isporuke robe, saopšteno je iz Komore.

Na sastanku je istaknuto da se Slovenija nalazi među pet najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera BiH, zbog čega je nesmetano odvijanje transporta od zajedničkog interesa.

Naglašeno je da bi rješavanje ovog pitanja donijelo obostranu korist, budući da ograničenja s kojima se suočavaju domaći prevoznici utiču i na slovenačke kompanije povezane sa tržištem BiH kroz trgovinu, proizvodnju i lance snabdijevanja.

Ukazano je da ova problematika prevazilazi okvire transportnog sektora i utiče na poštovanje ugovorenih rokova, troškove poslovanja i konkurentnost privrede obje zemlje.

Marinković i direktor Sektora za transport i komunikacije pri Spoljnotrgovinskoj komori Zijad Sinanović naglasili su potrebu da bude uvažena specifičnost posla profesionalnih vozača, čiji je boravak u šengenskom prostoru vezan za obavljanje međunarodnih transportnih operacija.

Cilj sastanka bio je da se, uz nastavak aktivnosti na uspostavljanju trajnog i usklađenog evropskog rješenja, sagledaju i mogućnosti koje bi u međuvremenu olakšale poslovanje prevoznika i privrednika obje zemlje, po uzoru na Hrvatsku.

Hrvatska je omogućila izdavanje dugotrajnih viza tipa D profesionalnim vozačima u međunarodnom prevozu, radi regulisanja njihovog dužeg boravka na svojoj teritoriji.

Nastavi čitati

Aktuelno