Connect with us

Društvo

Da li ćemo naredne godine imati VEĆE RAČUNE ZA STRUJU?

Situacija u elektroenergetskom sektoru u cijeloj Bosni i Hercegovini ove godine je u lošem stanju, te se sve više električne energije uvozi po značajno većim cijenama.

Već se postavlja pitanje kako će biti naredne godine, odnosno da li će građani i privreda od naredne godine plaćati veće račune za struju kako bi namirili gubitke entitetskih preduzeća?

Inače, od 1. septembra ove godine “Elektroprivreda BiH” je na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.

Uvedene su tri blok tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.

Tako procjene prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, plave 6,3 odsto i crvene osam odsto.

Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”, kazao je da do kraja godine neće biti novog poskupljenja struje te da se govori o usklađivanju cijena.

“Vrlo jasno i precizno – naša proizvodna cijena je i dalje još ispod prodajne cijene”, dodao je Buljubašić.

Ovo znači da on ipak na neki način govori da bi naredne godine moglo doći do većih računa.

Sa druge strane, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 odsto.

Svega mjesec dana kasnije oni su od RERS-a tražili dodatno povećanje cijene mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

“Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih od strane ERS, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 odsto. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58 na 46,01”, naveli su u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.

Ipak, kako su “Nezavisne” ranije pisale, nije jasno zašto distributivna preduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

RERS još odlučuje o tome da li će prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. januara 2026. godine u Republici Srpskoj biti drastično veći.

Podsjećamo da su početkom 2025. godine cijene električne energije u Srpskoj prosječno povećane za oko 7,9% za domaćinstva i 15% za privredu.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević kaže za “Nezavisne novine” da, što se tiče povećanja cijena električne energije naredne godine, ne vjeruje da će se to desiti.

“Izborna je godina i neće se baš odlučiti da mijenjaju cijene. Kada je u pitanju ova godina, drastično su povećane cijene električne energije, te je ova godina iskorištena da se to uradi. U izbornoj godini će to preskočiti, te će to biti prebačeno u 2027. godinu. Ipak, sa druge strane, meni nije jasna jedna stvar, da stručna javnost ne postavi pitanje zašto. Zašto poskupljenje mrežarine preko 40 odsto u RS? Zašto EP BiH povećava cijene za oko 20 odsto u dva navrata”, upitao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, proizvodnja električne energije u EP BiH je 2011. godine iznosila oko 7.000 gigavat-sati, a sada je samo oko 5.000 gigavat-sati.

“Znači, za više od deceniju je pala proizvodnja električne energije za preko 30 odsto. Imamo dramatičan pad proizvodnje, dramatičan pad izvoza, a nemamo dramatično povećanje potrošnje ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji BiH. Ovo su njihovi podaci, a niko ne postavlja pitanje zašto nam se ovo sve dešava, te zašto ništa nije rađeno u restrukturiranju preduzeća”, zaključio je Bečarević.

Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz električne energije u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je oko 390 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine uvoz iznosio oko 104 miliona KM.

Znači, uvoz struje je, prema ovim podacima, veći za oko 286 miliona KM.

Related Topics:

Društvo

PRNJAVOR SLIJEDIO PRIMJER BANJALUKE Lakše školske torbe za učenike, uvedeni ormarići u učionicama

Slijedeći primjer Banjaluke i prnjavorska Osnovna škola „Branko Ćopić“ pokrenula je aktivnost koja će značajno olakšati školske torbe učenika viših razreda.

Zahvaljujući podršci lokalne uprave koja obezbjeđuje udžbenike za učenike od petog do devetog razreda, škola je pokrenula projekat „Olakšajmo školske torbe“.

Model funkcioniše po principu da učenici nove udžbenike, dobijene na početku školske godine, ostavljaju kod kuće, dok tokom nastave koriste polovne udžbenike koje su prošle generacije donirale školi. Na taj način đaci u školu donose samo sveske i udžbenike u koje pišu.
Kako bi se spriječilo miješanje i oštećenje udžbenika koji ostaju u školi, uprava je, uz podršku lokalnih privrednika, nabavila nove školske ormariće.

 

Time je svakom učeniku obezbijeđen prostor za odlaganje materijala koji koristi u nastavi.

– Rezultati istraživanja pokazuju da pretjerano teške torbe negativno utiču na zdravlje djece, a preporuke su da težina torbe ne prelazi 10 odsto tjelesne težine djeteta. Na ovaj način štitimo zdravlje naših učenika i olakšavamo njihov svakodnevni boravak u školi – poručili su iz škole, zahvalivši se donatorima.

BLink

Nastavi čitati

Društvo

NIŠTA VIŠE NEĆE BITI ISTO! Od Nove godine stiže talas promjena u trgovinama

Nova pravila, stroži zakoni i sve više tehnologije mijenjaju način na koji će supermarketi, internetski trgovci i kupci funkcionisati.

Nova državna oznaka za uzgoj životinja
Od marta 2026. uvodi se državni logo za uslove uzgoja. Na svakoj ambalaži svinjskog mesa jasno će biti naznačeno kako je životinja živjela – isključivo u zatvorenom prostoru ili s pristupom vanjskim površinama, piše “Bild”.

Aldi Sud ukida jeftino meso
Od januara 2026. Aldi Sud uklanja meso iz najnižeg stepena uzgoja (kod govedine, peradi, svinjetine i drugih vrsta). Jeftino meso vlastitih robnih marki time postaje prošlost. I ostali trgovci planiraju slijediti primjer – do 2030. velike trgovačke mreže obećavaju više dobrobiti za životinje i potpuni prestanak prodaje mesa iz loših uslova uzgoja.

Više digitalnih programa vjernosti
Trgovine sve više uvode digitalne bodovne programe. Aldi Nord testira sistem nagrađivanja putem aplikacije, dok dvije trećine supermarketa planira 2026. godine dodatno ulagati u zadržavanje kupaca, prema istraživanju konzultantske kuće McKinsey.

Za kupce to znači – mobilni postaje obavezan pri kupovini, a digitalni kuponi postaju svakodnevica. Linker
Lijekovi u drogerijama i diskontima
Do kraja 2025. drogerijski lanac DM planira prodavati bezreceptne lijekove putem vlastite internete trgovine. Slične planove imaju i Rossmann te diskontni div Lidl.

Veliki pregovori o cijenama
Ove jeseni vode se važni pregovori između trgovačkih lanaca (poput Lidla, Edeke i Rewea) i dobavljača o cijenama i plasmanu proizvoda.

Ishod bi mogao značiti porast cijena ili nestanak pojedinih proizvoda s polica. Prema informacijama iz industrije, posebno bi mogli poskupjeti čokolada, kafa i bezalkoholna pića.

Nova pravila i zakoni EU-a
Trgovci se moraju pripremiti i na niz evropskih propisa koji stupaju na snagu. Nova uredba o ambalaži (avgust 2026.) – pakovanja moraju biti ekološki prihvatljivija i lakše reciklabilna.

· Novo pravo na popravak – prodavci će morati nuditi popravak ili zamjenske dijelove, a ne samo novi proizvod.

· Novo zakonodavstvo o odgovornosti proizvoda – trgovci će snositi veću odgovornost ako uređaji ili digitalni proizvodi budu neispravni.

· Nova pravila o obročnoj kupovini – sistemi “kupi sada, plati kasnije” biće strože nadzirani; kupci će morati dokazati da mogu otplatiti kredit.

· Stroža pravila oglašavanja – izrazi poput “ekološki” ili “klimaneutralno” moći će se koristiti samo ako su dokazivi, i to od jeseni 2026.

Ukratko, 2026. donosi veliku modernizaciju i transparentnost u njemačkoj maloprodaji – ali i više odgovornosti za trgovce, uz veći pritisak na cijene i potrošačke navike, navodi “Fenix-Magazin”.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Dan stvoren za uživanje

U Bosni i Hercegovini će biti toplo i sunčano vrijeme, sa temperaturom vazduha do 25 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti pretežno vedro, oko rijeka i po kotlinama sa prolaznom maglom i temperaturom od sedam do 13, u višim predjelima na istoku od tri stepena Celzijusova.

Tokom dana očekuje se postepeno naoblačenje od juga i zapada. Poslije podne i uveče biće oblačno i vjetrovito, na jugu i zapadu sa slabom kišom. Jača kiša počeće u noći sa nedjelje na ponedjeljak na sjeverozapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Vjetar će ujutru biti slab, po podne umjeren do jak južnih smjerova, dok na krajnjem sjeveru ostaje slab.

Najviša dnevna temperatura vazduha od 18 do 25, u višim predjelima od 14 stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno