Connect with us

Svijet

UBISTVO ČARLIJA KIRKA PRODUBILO SUKOBE: Umjesto jedinstva – još dublje podjele

Amerika se suočava sa dubokim podjelama i političkim nasiljem koje društvene mreže dodatno produbljuju. Nakon šokantnog atentata, zabrinutost raste, ali pomirenje djeluje daleko dok lideri ne uspijevaju da smire tenzije i ujedine naciju.

“Ovo je bila jedna od najtežih nedjelja u Americi, a rijetki su oni koji se ne pitaju da li zemlja može da se izvuče iz ove spirale mržnje i nasilja. Nakon jednog od najšokantnijih atentata u istoriji SAD-a, guverner Jute apelovao je na Amerikance da smire političke tenzije, ali izgleda da ga gotovo niko ne sluša”, piše američka dopisnica BBC-ja Keti Kej u svojoj analizi.

Gotovo niko sa kim je razgovarala nakon smrti Čarlija Kirka ne vjeruje da će zemlja uskoro izabrati put pomirenja. Novija istorija puna je primjera kada se Amerika odlučila da ne stane zajedno nakon tragedije.

To se nije desilo ni 2011. godine, kada je demokratska kongresmenka upucana u glavu u Arizoni, niti 2017. godine, kada je republikanski kongresmen ranjen tokom bejzbol treninga. Amerikanci se nisu ujedinili ni pred izazovima globalne pandemije – COVID je zapravo samo produbio postojeće podjele.

Sistem koji nagrađuje ekstremizam
Razlog je jednostavan, ali to ne znači da je lako promijeniti situaciju. Mehanizmi koji pokreću američku politiku nagrađuju one koji podižu tenzije, dok oni koji pokušavaju da ih smire ostaju bez podrške.

“Širom zemlje, veća je vjerovatnoća da ćete biti izabrani na političku funkciju ako se kandidujete sa politikom i retorikom koja odgovara vašoj političkoj bazi, a ne centru. To je mračna posljedica prekrajanja izbornih jedinica, osnovni grijeh disfunkcionalne američke politike”, navodi BBC-jeva dopisnica.

Isto važi i za medije. Oni koji iznose ekstremnija mišljenja i podstiču bijes bivaju nagrađeni većom pažnjom, a time i većim prihodima od oglašavanja.

Ova struktura podsticaja čini guvernera Jute, Spensera Koksa, svojevrsnim američkim izuzetkom. Nakon što je Čarli Kirk ubijen, pozvao je Amerikance da se “isključe, dotaknu travu, zagrle člana porodice, izađu i učine nešto dobro u zajednici”. Njegove riječi su zvučale razumno i zdravo – pokušaj pomirenja u moru podjela.

Političko nasilje nije ništa novo u Americi. Tokom šezdesetih godina prošlog vijeka ubijen je američki predsjednik, a kasnije i njegov brat dok je vodio kampanju. U istom periodu likvidirana su i dvojica najistaknutijih vođa pokreta za građanska prava.

Sedamdesetih godina predsjednik Džerald Ford bio je meta dva pokušaja atentata, dok je osamdesetih Ronald Regan ranjen hicem. Nedavno, 2024. godine, Donald Tramp bio je žrtva neuspjelog pokušaja atentata u Pensilvaniji.

Međutim, ono što današnje vrijeme čini drugačijim jeste prisustvo društvenih mreža. Upravo zbog toga guverner Koks izražava zabrinutost. Iako je izbjegavao izjave koje bi dodatno produbile podjele, nije štedio kritike prema kompanijama koje stoje iza društvenih mreža.

“Vjerujem da su društveni mediji direktno učestvovali u svakom atentatu i pokušaju atentata u posljednjih pet-šest godina”, rekao je Koks, dodajući da je riječ “rak” preslaba da opiše štetu koju su nanijeli američkom društvu.

Većina tehnoloških kompanija nije reagovala, ali se oglasio Ilon Mask, vlasnik platforme X, tvrdeći da je “radikalna ljevica hladnokrvno slavila ubistvo Čarlija Kirka” i dodao: “Jedinstvo je nemoguće sa zlim fanaticima koji slave ubistvo.”

“Ovo je kao loš brak”
Zamke sistema koji povezuje društvene mreže i politiku zabrinjavaju čak i najstrastvenije učesnike. Kejtlin Grifits (19), predsjednica ogranka Kirkove organizacije Turning Point USA, jasno kaže: “Društveni mediji su definitivno veoma težak problem za naše društvo. Ne možete ni razgovarati sa nekim ko se ne slaže sa vašim političkim uvjerenjima, i iskreno mislim da je to tragično.”

Samo nekoliko dana nakon Kirkove smrti, politički tabori su se već povukli u suprotstavljene narative. Mnogi sa lijeve strane žele istražiti kako je ubica radikalizovan na internetu, dok mnogi sa desnice sumnjaju da je dio ljevičarske zavjere.

Jedan profesor politike sa Univerziteta u Juti rekao je da se čitava zemlja osjeća “kao u lošem braku”.

“Znate, kada oba partnera znaju da nije dobro, ali niko ne želi da popusti, jer misli da će ga onaj drugi iskoristiti”.

Dok se političari, mediji i birači povlače u svoje rovove, pitanje je da li će Amerika moći da pronađe put ka smirivanju, ili će društvene mreže i dalje sipati ulje na vatru sve dubljih podjela.

Related Topics:

Svijet

ŠAMAR EVROPSKOJ UNIJI! Fico zagrmio: „Slovačka neće biti vaša marioneta, ne primamo naređenja!“

Slovačka neće prihvatiti pokušaje da se ograniči pravo veta na odluke u određenim oblastima EU niti će biti zemlja koja će primati naređenja od drugih, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Pokušaji nekih zemalja EU da ograniče pravo veta u nekim oblastima, kao što su porezi, budžet, odbrana, spoljna politika i migracije, za nas predstavljaju crvenu liniju. Ne mogu da zamislim da idemo u Brisel kao zemlja koja će primati naređenja od drugih”, rekao je Fico na konferenciji za novinare nakon razgovora sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da veće članice EU sve dogovore, a da na manjim državama bude samo da prihvate. On je dodao da pravo veta garantuje održivost EU i njenu sposobnost da postigne važne kompromise.

Nastavi čitati

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno