Connect with us

Svijet

UBISTVO ČARLIJA KIRKA PRODUBILO SUKOBE: Umjesto jedinstva – još dublje podjele

Amerika se suočava sa dubokim podjelama i političkim nasiljem koje društvene mreže dodatno produbljuju. Nakon šokantnog atentata, zabrinutost raste, ali pomirenje djeluje daleko dok lideri ne uspijevaju da smire tenzije i ujedine naciju.

“Ovo je bila jedna od najtežih nedjelja u Americi, a rijetki su oni koji se ne pitaju da li zemlja može da se izvuče iz ove spirale mržnje i nasilja. Nakon jednog od najšokantnijih atentata u istoriji SAD-a, guverner Jute apelovao je na Amerikance da smire političke tenzije, ali izgleda da ga gotovo niko ne sluša”, piše američka dopisnica BBC-ja Keti Kej u svojoj analizi.

Gotovo niko sa kim je razgovarala nakon smrti Čarlija Kirka ne vjeruje da će zemlja uskoro izabrati put pomirenja. Novija istorija puna je primjera kada se Amerika odlučila da ne stane zajedno nakon tragedije.

To se nije desilo ni 2011. godine, kada je demokratska kongresmenka upucana u glavu u Arizoni, niti 2017. godine, kada je republikanski kongresmen ranjen tokom bejzbol treninga. Amerikanci se nisu ujedinili ni pred izazovima globalne pandemije – COVID je zapravo samo produbio postojeće podjele.

Sistem koji nagrađuje ekstremizam
Razlog je jednostavan, ali to ne znači da je lako promijeniti situaciju. Mehanizmi koji pokreću američku politiku nagrađuju one koji podižu tenzije, dok oni koji pokušavaju da ih smire ostaju bez podrške.

“Širom zemlje, veća je vjerovatnoća da ćete biti izabrani na političku funkciju ako se kandidujete sa politikom i retorikom koja odgovara vašoj političkoj bazi, a ne centru. To je mračna posljedica prekrajanja izbornih jedinica, osnovni grijeh disfunkcionalne američke politike”, navodi BBC-jeva dopisnica.

Isto važi i za medije. Oni koji iznose ekstremnija mišljenja i podstiču bijes bivaju nagrađeni većom pažnjom, a time i većim prihodima od oglašavanja.

Ova struktura podsticaja čini guvernera Jute, Spensera Koksa, svojevrsnim američkim izuzetkom. Nakon što je Čarli Kirk ubijen, pozvao je Amerikance da se “isključe, dotaknu travu, zagrle člana porodice, izađu i učine nešto dobro u zajednici”. Njegove riječi su zvučale razumno i zdravo – pokušaj pomirenja u moru podjela.

Političko nasilje nije ništa novo u Americi. Tokom šezdesetih godina prošlog vijeka ubijen je američki predsjednik, a kasnije i njegov brat dok je vodio kampanju. U istom periodu likvidirana su i dvojica najistaknutijih vođa pokreta za građanska prava.

Sedamdesetih godina predsjednik Džerald Ford bio je meta dva pokušaja atentata, dok je osamdesetih Ronald Regan ranjen hicem. Nedavno, 2024. godine, Donald Tramp bio je žrtva neuspjelog pokušaja atentata u Pensilvaniji.

Međutim, ono što današnje vrijeme čini drugačijim jeste prisustvo društvenih mreža. Upravo zbog toga guverner Koks izražava zabrinutost. Iako je izbjegavao izjave koje bi dodatno produbile podjele, nije štedio kritike prema kompanijama koje stoje iza društvenih mreža.

“Vjerujem da su društveni mediji direktno učestvovali u svakom atentatu i pokušaju atentata u posljednjih pet-šest godina”, rekao je Koks, dodajući da je riječ “rak” preslaba da opiše štetu koju su nanijeli američkom društvu.

Većina tehnoloških kompanija nije reagovala, ali se oglasio Ilon Mask, vlasnik platforme X, tvrdeći da je “radikalna ljevica hladnokrvno slavila ubistvo Čarlija Kirka” i dodao: “Jedinstvo je nemoguće sa zlim fanaticima koji slave ubistvo.”

“Ovo je kao loš brak”
Zamke sistema koji povezuje društvene mreže i politiku zabrinjavaju čak i najstrastvenije učesnike. Kejtlin Grifits (19), predsjednica ogranka Kirkove organizacije Turning Point USA, jasno kaže: “Društveni mediji su definitivno veoma težak problem za naše društvo. Ne možete ni razgovarati sa nekim ko se ne slaže sa vašim političkim uvjerenjima, i iskreno mislim da je to tragično.”

Samo nekoliko dana nakon Kirkove smrti, politički tabori su se već povukli u suprotstavljene narative. Mnogi sa lijeve strane žele istražiti kako je ubica radikalizovan na internetu, dok mnogi sa desnice sumnjaju da je dio ljevičarske zavjere.

Jedan profesor politike sa Univerziteta u Juti rekao je da se čitava zemlja osjeća “kao u lošem braku”.

“Znate, kada oba partnera znaju da nije dobro, ali niko ne želi da popusti, jer misli da će ga onaj drugi iskoristiti”.

Dok se političari, mediji i birači povlače u svoje rovove, pitanje je da li će Amerika moći da pronađe put ka smirivanju, ili će društvene mreže i dalje sipati ulje na vatru sve dubljih podjela.

Related Topics:

Svijet

NOVE TENZIJE! Bjelorusija spremna da pošalje vojsku u Ukrajinu

Bjelorusija je izrazila spremnost da rasporedi svoje mirovne snage u Ukrajinu kao dio sporazuma o okončanju rata, izjavio je načelnik odjeljenja za međunarodnu vojnu saradnju i mirovne aktivnosti komande snaga za specijalne operacije Oružanih snaga Bjelorusije, Aleksej Skabej.

Prema njegovim riječima, učešće vojske susjedne zemlje u međunarodnim misijama je pitanje „podizanja nacionalne zastave“ i demonstriranja otvorenosti zemlje.

„Čim dobijemo odgovarajuću odluku, bićemo spremni da se premjestimo u jedan ili drugi region kako bismo izvršili zadatke“, rekao je Skabej, napominjući da je učešće Bjelorusije u mirovnim misijama pod vođstvom UN trenutno obustavljeno.

Takođe je uvjeren da moguće raspoređivanje mirovne misije u Ukrajini zavisi od saglasnosti obje strane u sukobu.

„Nismo samo mi ti koji odlučujemo. Ako strane odluče, spremni smo da pružimo pomoć na njihov zahtjev“, dodao je predstavnik bjeloruskog Ministarstva odbrane.

Podsjećanja radi, trenutno se razmatra raspoređivanje zapadnih mirovnih snaga u Ukrajini kao garancija bezbjednosti nakon rata, ali se Rusija tome protivi.

Nedavno je portparolka bjeloruskog predsjednika Natalija Ejsmont izjavila da će ruski eksperimentalni raketni sistem „Orešnik“ biti stavljen na borbeno dežurstvo u zemlji već u decembru.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je da Vladimir Putin želi da uvuče Bjelorusiju u rat i isprovocira Poljsku.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN “Ne možemo dozvoliti da se novac Mađara ŠALJE U UKRAJINU”

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je, prema procjenama koje se iznose u javnosti, Ukrajini potrebno 400 milijardi američkih dolara da bi nastavila rat sa Rusijom u naredne četiri godine i da se očekuje da će taj račun platiti Evropska unija, ali je istakao da “nije posao Mađarske da finansira Ukrajinu”, iako je njegova zemlja članica EU.

Orban je kazao da, osim EU, nema nikog drugog ko je spreman da plati račun, prenosi MTI.

– Zato je Brisel toliko uznemiren. Zato žele da zaplene zamrznutu rusku imovinu, revidiraju sistem finansiranja EU i uzmu nove kredite. Mi to odbacujemo. Nije posao Mađarske da finansira Ukrajinu. Nemamo razloga za to, ni politički, ni ekonomski, ni moralno. Nismo sami u Evropi, ali govorimo najotvorenije. Zato nas Brisel stalno napada- rekao je Orban. On je kazao, koristeći nemački izraz, da EU želi “javol vladu”, odnosno vladu koja bi samo govorila “razumijem”.

– Oni žele „javol vladu“, sa Kancelarijom evropskog javnog tužioca, ekonomskom politikom koja je u skladu sa EU, stručnjacima koje je odobrio Brisel i premijerom koga mogu da kontrolišu – ocijenio je Orban.

Najavio je da će vlada te zemlje u naredne četiri godine podržavati mađarske porodice, preduzeća i penzionere, u okviru čega će biti uvedeno poresko oslobođenje za majke sa dvoje ili troje djece, i biće vračena 14. penzija.

– Ne možemo dozvoliti da se novac Mađara šalje u Ukrajinu – zaključio je Orban.

Nastavi čitati

Svijet

“MI IMAMO VIŠE OD BILO KOGA!” Tramp traži da se smanji nuklearno oružje!

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi volio da vidi smanjenje arsenala nuklearnog oružja na globalnom nivou.

“Mi imamo više nuklearnog naoružanja više od bilo koje druge zemlje. Mislim da bismo trebali učiniti nešto u vezi sa denuklearizacijom”, rekao je Tramp za Si-Bi-Es.

Tramp je naglasio da je o tome razgovarao i sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i sa predsjednikom Kine Si Đinpingom, prenio je TASS. “Imamo dovoljno oružja da raznesemo svijet 150 puta. Rusija ima dosta nuklearnog oružja, a Kina će takođe imati mnogo toga. Zasad maju nešto”, dodao je Tramp, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno