Connect with us

Svijet

UBISTVO ČARLIJA KIRKA PRODUBILO SUKOBE: Umjesto jedinstva – još dublje podjele

Amerika se suočava sa dubokim podjelama i političkim nasiljem koje društvene mreže dodatno produbljuju. Nakon šokantnog atentata, zabrinutost raste, ali pomirenje djeluje daleko dok lideri ne uspijevaju da smire tenzije i ujedine naciju.

“Ovo je bila jedna od najtežih nedjelja u Americi, a rijetki su oni koji se ne pitaju da li zemlja može da se izvuče iz ove spirale mržnje i nasilja. Nakon jednog od najšokantnijih atentata u istoriji SAD-a, guverner Jute apelovao je na Amerikance da smire političke tenzije, ali izgleda da ga gotovo niko ne sluša”, piše američka dopisnica BBC-ja Keti Kej u svojoj analizi.

Gotovo niko sa kim je razgovarala nakon smrti Čarlija Kirka ne vjeruje da će zemlja uskoro izabrati put pomirenja. Novija istorija puna je primjera kada se Amerika odlučila da ne stane zajedno nakon tragedije.

To se nije desilo ni 2011. godine, kada je demokratska kongresmenka upucana u glavu u Arizoni, niti 2017. godine, kada je republikanski kongresmen ranjen tokom bejzbol treninga. Amerikanci se nisu ujedinili ni pred izazovima globalne pandemije – COVID je zapravo samo produbio postojeće podjele.

Sistem koji nagrađuje ekstremizam
Razlog je jednostavan, ali to ne znači da je lako promijeniti situaciju. Mehanizmi koji pokreću američku politiku nagrađuju one koji podižu tenzije, dok oni koji pokušavaju da ih smire ostaju bez podrške.

“Širom zemlje, veća je vjerovatnoća da ćete biti izabrani na političku funkciju ako se kandidujete sa politikom i retorikom koja odgovara vašoj političkoj bazi, a ne centru. To je mračna posljedica prekrajanja izbornih jedinica, osnovni grijeh disfunkcionalne američke politike”, navodi BBC-jeva dopisnica.

Isto važi i za medije. Oni koji iznose ekstremnija mišljenja i podstiču bijes bivaju nagrađeni većom pažnjom, a time i većim prihodima od oglašavanja.

Ova struktura podsticaja čini guvernera Jute, Spensera Koksa, svojevrsnim američkim izuzetkom. Nakon što je Čarli Kirk ubijen, pozvao je Amerikance da se “isključe, dotaknu travu, zagrle člana porodice, izađu i učine nešto dobro u zajednici”. Njegove riječi su zvučale razumno i zdravo – pokušaj pomirenja u moru podjela.

Političko nasilje nije ništa novo u Americi. Tokom šezdesetih godina prošlog vijeka ubijen je američki predsjednik, a kasnije i njegov brat dok je vodio kampanju. U istom periodu likvidirana su i dvojica najistaknutijih vođa pokreta za građanska prava.

Sedamdesetih godina predsjednik Džerald Ford bio je meta dva pokušaja atentata, dok je osamdesetih Ronald Regan ranjen hicem. Nedavno, 2024. godine, Donald Tramp bio je žrtva neuspjelog pokušaja atentata u Pensilvaniji.

Međutim, ono što današnje vrijeme čini drugačijim jeste prisustvo društvenih mreža. Upravo zbog toga guverner Koks izražava zabrinutost. Iako je izbjegavao izjave koje bi dodatno produbile podjele, nije štedio kritike prema kompanijama koje stoje iza društvenih mreža.

“Vjerujem da su društveni mediji direktno učestvovali u svakom atentatu i pokušaju atentata u posljednjih pet-šest godina”, rekao je Koks, dodajući da je riječ “rak” preslaba da opiše štetu koju su nanijeli američkom društvu.

Većina tehnoloških kompanija nije reagovala, ali se oglasio Ilon Mask, vlasnik platforme X, tvrdeći da je “radikalna ljevica hladnokrvno slavila ubistvo Čarlija Kirka” i dodao: “Jedinstvo je nemoguće sa zlim fanaticima koji slave ubistvo.”

“Ovo je kao loš brak”
Zamke sistema koji povezuje društvene mreže i politiku zabrinjavaju čak i najstrastvenije učesnike. Kejtlin Grifits (19), predsjednica ogranka Kirkove organizacije Turning Point USA, jasno kaže: “Društveni mediji su definitivno veoma težak problem za naše društvo. Ne možete ni razgovarati sa nekim ko se ne slaže sa vašim političkim uvjerenjima, i iskreno mislim da je to tragično.”

Samo nekoliko dana nakon Kirkove smrti, politički tabori su se već povukli u suprotstavljene narative. Mnogi sa lijeve strane žele istražiti kako je ubica radikalizovan na internetu, dok mnogi sa desnice sumnjaju da je dio ljevičarske zavjere.

Jedan profesor politike sa Univerziteta u Juti rekao je da se čitava zemlja osjeća “kao u lošem braku”.

“Znate, kada oba partnera znaju da nije dobro, ali niko ne želi da popusti, jer misli da će ga onaj drugi iskoristiti”.

Dok se političari, mediji i birači povlače u svoje rovove, pitanje je da li će Amerika moći da pronađe put ka smirivanju, ili će društvene mreže i dalje sipati ulje na vatru sve dubljih podjela.

Related Topics:

Svijet

Internet stiže iz stratosfere: OVO MIJENJA SVE

Američka vazduhoplovna kompanija Sceye razvija revolucionarni sistem HAPS (High-Altitude Platform Systems), koji bi mogao da zamijeni dio klasičnih baznih stanica i omogući stabilan 5G signal čak i u područjima gdje danas nema mobilne pokrivenosti.

Riječ je o solarnim letjelicama ispunjenim helijumom koje lete u stratosferi na visini od oko 20 kilometara, znatno iznad komercijalnih aviona, odakle emituju mobilni signal prema korisnicima na zemlji.

Osim telekomunikacija, platforma je osmišljena i za praćenje prirodnih katastrofa poput šumskih požara, oluja i poplava u realnom vremenu.

Solarna energija omogućava višednevni boravak u vazduhu

Glavni model, nazvan SE2, dug je oko 65 metara i prekriven solarnim panelima koji tokom dana pune baterije za rad tokom noći.

Zahvaljujući naprednim sistemima za upravljanje letom, letjelica može da ostane gotovo nepomična iznad istog područja uprkos promjenama vjetra, čime obezbjeđuje kontinuiranu pokrivenost mobilnim signalom.

Tokom najnovijih testiranja Sceye je uspješno zadržao platformu u vazduhu više od 12 dana, pri čemu je više od 88 sati ostala iznad odabranog područja, što predstavlja važan korak ka komercijalnoj primjeni ove tehnologije.

Prve usluge očekuju se već ove godine

Kompanija Sceye sarađuje sa japanskim SoftBankom, koji planira pokretanje pretkomercijalnih HAPS usluga tokom 2026. godine, prvenstveno za povezivanje udaljenih područja i obnovu komunikacija nakon prirodnih katastrofa.

Stručnjaci smatraju da bi ovakve “leteće bazne stanice” mogle postati važan dio budućih 6G mreža, jer nude manju latenciju od satelitskih sistema i znatno širu pokrivenost od klasičnih zemaljskih baznih stanica.

Ako se testiranja pokažu uspješnim, ovakve letjelice mogle bi u narednim godinama postati uobičajen prizor na nebu iznad velikih i slabo naseljenih područja, navodi “bgr“.

 

Nastavi čitati

Svijet

KRIZA ZA STANOVE U NJEMAČKOJ: Kirije rastu, a ponuda za izdavanje pala 12 odsto

Svjetska ekonomska situacija uveliko utiče i na stanje na tržištu nekretnina, pa se cijene gotovo svakodnevno mijenjaju.

Stanje na tržištu nekretninama izaziva nezadovoljstvo među građanima koji bi da kupe stan ili da iznajme, a iako je važilo da je Njemačka stabilna zemlja, naročito kada je reč o nekretninama, skon cijena u posljednje vrijeme, razočarao je njene građane.

Naime, prema Institutu njemačke privrede (IW), stanarine u Njemačkoj su u posljednje vrijeme prilično skočile, pa su u drugom kvartalu bile četiri odsto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Naravno, kao što je i očekivano, najviše su porasle u velikim gradovima izvan najvećih metropola, gdje je rast iznosio 4,9 odsto. Međutim, i među velikim gradovima se osjećaju velike razlike, navodi DPA.

Najveći skok cijena zabeležen je u Kelnu, gdje su kirije porasle za 7,9 odsto, Hamburg je sljedeći na listi sa porastom 5,5 odsto, dok je na drugom kraju liste, znatno manji skok zabijležen u Štutgartu, 0,9 odsto i u Berlinu, svega jedan odsto.

A dok skaču cijene, opada ponuda stanova za iznajmljivanje. Prema navodima, u poređenju sa 2022. godinom, ponuda stanova je opala za čak 12 odsto, a ponovo prednjače veliki gradovi.

Nestašica stanova za izdavanje je posebno u mnogim velikim gradovima. U Hamburgu se ponuda stanova prepolovila, dok je u Frankfurtu oglasa manje za 43 odsto.

Prema navodima, glavni razlog je što mnogi ljudi ostaju u stanovima koji ne odgovaraju njihovoj životnoj situaciji — preveliki su ili premali — jer ne žele da se odreknu povoljnih kirija, naveo je ekonomista IW-a za nekretnine Peka Zagner.

Na tržištu gdje su cijene umjereno porasle, situacija je potpuno drugačija.

Skočile su cijene i stanova u vlasništvu i porodičnih kuća za jednu ili dvije porodice, za po 0,8 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine.

Nastavi čitati

Svijet

NOVE TENZIJE NA BLISKOM ISTOKU: Evropska aviokompanija obustavila letove ka Dubaiju i Rijadu

Er Frans obustavlja letove ka Dubaiju i Rijadu zbog bezbjednosne situacije u regionu. Odluka je donijeta radi zaštite putnika i posada.

Francuska aviokompanija Er Frans obustavila je letove ka Dubaijuu Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Rijadu u Saudijskoj Arabiji zbog bezbednosne situacije u regionu, saopštila je danas kompanija.

“Bezbjednost naših putnika i posada naš je apsolutni prioritet”, navodi se u saopštenju Er Fransa, koji je odluku doneo zbog pogoršanja bezbjednosnih prilika nakon intenziviranja iranskih udara na zemlje Persijskog zaliva, prenosi BFM TV.

Letovi za Rijad biće obustavljeni do 24. jula, odnosno do 25. jula za polaske iz saudijske prestonice, dok su letovi za Dubai suspendovani do 27. jula, odnosno do 28. jula za polaske iz tog grada, prenosi b92 pisanje Tanjuga.

Kompanija je navela da kontinuirano prati razvoj geopolitičke situacije na destinacijama i u vazdušnom prostoru kojim njeni avioni saobraćaju, ističući da će obnavljanje letova zavisiti od dalje procjene bezbjednosnih uslova na terenu.

Nastavi čitati

Aktuelno