Connect with us

Svijet

I POSLIJE ZELENSKOG, ZELENSKI! “Pozvaću Trampa da uvede sankcije Rusiji”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je danas da će pozvati američkog predsednika Donalda Trampa da uvede sankcije Rusiji, kada se budu sastali sledeće nedelje u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku, a na saveznike Ukrajine je apelovao da “prestanu da gube vreme”.
Zelenski je na konferenciji za novinare u svom kabinetu u Kijevu rekao da očekuje uvođenje daljih sankcija Rusiji, ako predsednik te zemlje Vladimir Putin odbije da se sastane sa njim ili da se dogovori o prekidu vatre, prenosi danas “Gardijan”.

“Ako se rat nastavi i ne bude pomaka ka miru, očekujemo sankcije”, rekao je Zelenski.

Tramp je više puta pretio da će preduzeti mere protiv Rusije, a prošle nedelje je rekao da su Sjedinjene Američke Države spremne da “uvedu velike sankcije” Rusiji, ali tek nakon što se sve zemlje NATO-a slože da prestanu da kupuju naftu od Rusije i da uvedu carine Kini.

Zelenski je, komentarišući aktuelnu situaciju u vezi sa uvođenjem novih sankcija Rusiji, rekao da “povezivanje” mogućih američkih sankcija sa zahtevima evropskim zemljama da prve deluju znači “usporavanje pritiska na Putina”.

“Predsednik Tramp očekuje snažnu akciju od Evrope. Mislim da gubimo mnogo vremena ako se ne uvedu sankcije ili se ne preduzmu neki koraci, što i te kako očekujemo od njega (Trampa)”, istakao je Zelenski.

Zelenski je kazao da želi da “cela Evropa” uvede sankcije Rusiji, kao i da bi Tramp mogao da “podstakne” evropske zemlje da urade više, uz ocenu da bi, prema njegovim rečima proruska vlada Slovačke verovatno odgovorila na američki pritisak.

“Svi gledaju u Sjedinjene Države”, rekao je on.

Ukrajinski predsednik je ponovio svoju spremnost da se sastane sa Putinom u bilo kom formatu, nasamo, ili na sastanku kome bi prisustvovao i američki predsednik.

On je najavio da će tokom predstojeće posete Njujorku takođe tražiti pojašnjenje o tome koje su bezbednosne garancije SAD spremne da pruže kao deo mirovnog sporazuma.

Zelenski je rekao i da će se njegova supruga Olena “najverovatnije” sastati sa Melanijom Tramp u Njujorku, kao i da će sa njom razgovarati o povratku ukrajinske dece koju je otela Rusija.

Ocenio je da će se ruska kriza sa gorivom, koja je dovela do dugih redova za benzin u nekim delovima zemlje, pogoršati, ističući da Kijev smanjuje razliku u odnosu na Moskvu u proizvodnji dronova, ali da je Ukrajini potrebno više novca za finansiranje domaće proizvodnje oružja.

Svijet

UN IZGLASALE NOVU MAPU SVIJETA: Podržana nova projekcija koja preciznije prikazuje Afriku

Tradicionalna karta vijekovima je stvarala pogrešnu sliku o veličini kontinenata, pa Afrika na njoj izgleda gotovo kao Grenland iako je od njega 14 puta veća.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala je rezoluciju kojom se podržava zamjena tradicionalne karte svijeta novom projekcijom koja znatno preciznije prikazuje veličinu Afrike.

Rezoluciju “Ispravimo mapu” predložio je Togo, uz podršku članica Afričke unije. Za njeno usvajanje glasale su 164 države, uključujući Francusku i Veliku Britaniju.

Sjedinjene Američke Države bile su jedina država koja je glasala protiv, dok je šest zemalja bilo uzdržano.

Promjena se odnosi na široko rasprostranjenu Merkatorovu projekciju, koja se koristi još od 16. vijeka. Ona znatno uvećava države i kontinente bliže polovima, dok područja u blizini ekvatora prikazuje manjim nego što zaista jesu.

Zbog toga Afrika na tradicionalnim kartama izgleda približno iste veličine kao Grenland, iako je u stvarnosti čak 14 puta veća, piše BBC.

Zašto dosadašnja mapa nije precizna?
Merkatorovu kartu napravio je 1569. godine flamanski kartograf Gerard Merkator kako bi evropskim moreplovcima olakšao plovidbu i određivanje pravca.

Problem je nastao zato što površinu Zemljine kugle nije moguće potpuno precizno prenijeti na ravnu, dvodimenzionalnu kartu. Svaka projekcija zato mora da napravi određeni kompromis i izobliči oblik, veličinu ili udaljenost između pojedinih teritorija.

Merkatorova projekcija sačuvala je pravce važne za navigaciju, ali je istovremeno drastično uvećala teritorije udaljene od ekvatora. Tako Evropa, Severna Amerika i Grenland na karti izgledaju mnogo veći u odnosu na Afriku i Južnu Ameriku nego što zaista jesu.

Kritičari smatraju da ovakvo prikazivanje nije samo geografski problem. Prema njihovom mišljenju, umanjivanje Afrike na kartama može da utiče na način na koji ljudi doživljavaju značaj, potencijal i razvojne potrebe tog kontinenta.

Afrika 14 puta veća od Grenlanda
Jedan od najočiglednijih primjera pogrešne predstave jeste odnos Afrike i Grenlanda. Na Merkatorovoj karti njihove površine djeluju slično, iako Afrika zauzima približno 30,3 miliona kvadratnih kilometara, a Grenland oko 2,16 miliona.

Kako bi otklonili takva izobličenja, kartografi su 2018. godine napravili projekciju “Jednaka Zemlja”, odnosno “Equal Earth”. Ona čuva relativne površine kontinenata i država, zbog čega znatno vernije prikazuje njihove stvarne međusobne veličine.

Svih 54 članice Afričke unije prihvatile su ovu kartu u februaru, navodeći da ona “preciznije predstavlja veličine svih kontinenata, a posebno Afrike”.

“Pravedan svijet počinje pravednom mapom”
Ministar spoljnih poslova Togoa Robert Dise poručio je uoči glasanja da način na koji se svet prikazuje na kartama utiče i na način na koji ljudi doživljavaju čitave kontinente.

“Pravedan svijet počinje pravednom mapom”, rekao je Dise za Rojters.

On je prethodno na sastanku u Ujedinjenim nacijama objasnio da geografske karte nikada nisu potpuno neutralne.

“Mapa nikada nije neutralna. Ona oblikuje percepciju i utiče na način na koji razumemo mesto naroda i kontinenata u svijetu”, rekao je ministar Togoa.

Rezolucija Generalne skupštine UN nije pravno obavezujuća, pa države neće morati odmah da menjaju sve karte u školama, atlasima i zvaničnim dokumentima.

Ipak, očekuje se da odluka podstakne međunarodne institucije, obrazovne ustanove i druge organizacije da postepeno počnu da koriste novu projekciju svijeta, na kojoj će Afrika i ostali kontinenti biti prikazani u znatno realnijim razmjerama.

Nastavi čitati

Svijet

ŠAMAR EVROPSKOJ UNIJI! Fico zagrmio: „Slovačka neće biti vaša marioneta, ne primamo naređenja!“

Slovačka neće prihvatiti pokušaje da se ograniči pravo veta na odluke u određenim oblastima EU niti će biti zemlja koja će primati naređenja od drugih, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Pokušaji nekih zemalja EU da ograniče pravo veta u nekim oblastima, kao što su porezi, budžet, odbrana, spoljna politika i migracije, za nas predstavljaju crvenu liniju. Ne mogu da zamislim da idemo u Brisel kao zemlja koja će primati naređenja od drugih”, rekao je Fico na konferenciji za novinare nakon razgovora sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da veće članice EU sve dogovore, a da na manjim državama bude samo da prihvate. On je dodao da pravo veta garantuje održivost EU i njenu sposobnost da postigne važne kompromise.

Nastavi čitati

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Aktuelno